KRASNO – U pitoresknom mjestašcu na velebitskoj zaravni kojemu ime svakako nije dato bez razloga, zvuci motornih pila doimaju se kao ambijentalni agens jer borba sa zimskim uvjetima i snijegom ovdje traje dobar dio godine. Drva se pripremaju zamalo stalno jer je ogrjev najbolji prijatelj svakog planinskog domaćinstva u Krasnu. Ovdje žive mnogi maheri za baratanje »motorkom«, ali i državni prvak u umjetničkoj obradi drveta u stvaranju skulptura. Ime mu je Josip Tomaić. Samo što se pod njegovom motornom pilom iz drveta pomaljaju likovi ljudi, flore, faune…

Osobito faune, jer je Josipovo zanimanje čuvar u Parku prirode Velebit pa se s divljim životinjama susreće svakodnevno.

Za sve je »kriv« medo

– Prvi moj rad bila je medvjedica s mladunčetom koje sam izradio u prirodnoj veličini. Nedavno sam u Matuljima postavio skulpturu pod nazivom »Tri zvonca starega cedra«. Jedan stari cedar bio je simbol mjesta, ali se, nažalost, osušio. Najlakše je bilo drvo posjeći i ukloniti ga s te lokacije, ali se rodila ideja da taj cedar, na neki način, i dalje živi u liku tri zvona koji su simbol općine Matulji.

Zanimalo nas je kako je zapravo Josip počeo s tom umjetničkom obradom drveta.

– Oblikovanjem drva bavim se tek sedam godina i do sada sam napravio 40-ak skulptura, među kojima najviše medvjeda, simbola Like i Velebita. Najveći drveni medvjed visok 2,5 metra nalazi se u NP-u Plitvička jezera. Za rad koristim skoro sve vrste drveta: lipu, hrast, smreku, cedar… Najprije sam počeo stvarati skulpture u snijegu pa sam onda potražio materijal koji će dulje opstati. Na nagovor prijatelja upustio sam se u realizaciju medvjeda u drvetu, ali uz pomoć motorne pile. Dobio sam trupac, uzeo u ruke motornu pilu i vidio da znam raditi. Dakle, nisam počeo raditi kao većina ljudi s nekom gljivom ili sličnim i lakše izvedivim skulpurama, pojašnjava Josip čiji radovi rese mnoge interijere i eksterijere u domovini i u inozemstvu.

U Krasnu se njegovi radovi mogu vidjeti na više mjesta.

– »Krasnarski sjekač« je skulptura postavljena ispred zgrade uprave Šumarije u Krasnu i posvećena je generacijama radišnih i vrijednih ljudi od čijeg se truda ovo mjesto i održalo. Uz to, Šumarija u Krasnu je najstarija Šumarija u Hrvatskoj, što dovoljno govori o našoj tradiciji i kontinuitetu šumarstva na ovim prostorima. Krasnarski sjekači su svoje obitelji uzdržavali radeći u šumi. Unatoč današnjoj modernoj tehnologiji, posao sjekača je i dalje jedan od najtežih i najopasnijih poslova pa mi je bila čast da sam tim ljudima zahvalio izradom skulpture »Krasnarski sjekač«.

Ujeviću u čast

Iz Krasna je bio i naš kipar Blaž Devčić koji je šegrtovao kod velikog Ivana Meštrovića. Blaž je živio pomalo boemski, ali je bio veliki umjetnik. Dobar dio svojega života boravio je u Krasnu gdje je i umro 1986. godine. Bio je poznat po mnoštvu realiziranih sakralnih motiva. Od debla lipe ispred naše župne crkve načinio sam skulpturu kipara Blaža Devčića. Da nam ostane neka uspomena na tog velikog umjetnika iz Krasna, s respketom govori Josip.

Kao i u svakom umjetničkom angažmanu, i Josipu je velika i prijeko potrebna potpora njegova obitelj, supruga i dvoje djece.
Od kada je u Hrvatskoj pokrenut Festival kiparenja motornom pilom u Salinovcu kod Ivanca u Zagorju, Josip je ondje čest gost. Ondje je 2020. godine izradio dva metra visoku skulpturu pjesnika Tina Ujevića za koju je osvojio i prvo mjesto. Na prethodna tri festivala također se penjao na postolje i to za treće, drugo i, konačno, na prvo mjesto.

Prošle godine sudjelovao je i na prestižnoj likovnoj koloniji kipara naivaca u Ernestinovu gdje je napravio skulpturu orla koji hvata ribu, jer je tematika ove kolonije bila lov i ribolov.

Pod lancem njegove štilovke iz naoko nepotrebnog komada drveta izranjaju skulpture koje je Josip oživio, dao im neki novi smisao… Kao innuendo kojega je ovaj mladi umjetnik prepoznao u trenutku kada je svojom pilom učinio prvi rez na kori drveta i postao umjetnički medijator neslućenih dimenzija koji iz sebe ostavlja skulpture ljudi, životinja, loze, zvona i svega onoga što ga okružuje.