HBOR

Održana radionica koja je ukazala na nove financijske mogućnosti jedinica lokalne samouprave

Marin Smolčić



 


 


U organizaciji HBOR-a danas je u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU za jedinice lokalne samouprave održana radionica na temu Urbanog razvojnog fonda (UDF) koju su prezentirali voditeljica Područnog ureda za Liku HBOR-a Frana Lokas-Mudrovčić i  ispred HBOR-a kao predavač Marin Jelušić iz Direkcije za velika poduzeća i grupe HBOR-a.




Radionici su uz ličko-senjskog župana Ernesta Petryja i njegove zamjenice Jasne Orešković Brkljačić nazočili mnogi predstavnici lokalne samouprave sa područja Ličko-senjske županije. Radionicu je otvorio župan Petry.


„Drago mi je što smo se okupili na radionici s ovom temom, a to su mogućnosti financiranja brojnih projekata sredstvima HBOR-a. Danas su s nama predstavnici Novalje, Senja, Donjeg Lapca, Perušića, Karlobaga, Udbine i Lovinca. Pozivi su upućeni svim jedinicama lokalne samouprave, gradovima i općinama, i zahvaljujem vam se na odazivu i dolasku, rekao je župan Ernest Petry.


O mogućnostima i brojnim prednostima za projekte gradova i općina najprije je govorila voditeljica Ureda HBOR-a za Ličko-senjsku županiju Frana Lokas Mudrovčić koja je pri tome istaknula važnost urbanog  razvojnog fonda, što  je financijski instrument koji se sastoji od sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERFF-a) i sredstava HBOR-a.  Namijenjen je ulaganjima subjekata javnog sektora i njime se prvi put omogućuje da se sredstvima EU fondova projekti javne infrastrukture obogaćuju komercijalnim sadržajima koji podrazumijeva ostvarenje prihoda od naplate usluga korištenja, a koje za cilj imaju poticanje projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, te općenito izgradnju višenamjenske, sportske, turističke, društveno-kulturne, poslovne i slične infrastrukture.


Marin Jelušić iz Direkcije za velika poduzeća i grupe HABOR-a 


 Istaknuo je kako svi ti projekti moraju biti financijski održivi, uz glavno obilježje financijskog instrumenta kojega čini kombiniranje kredita i sredstava EFRR-a u omjeru 50-50 posto, a po završetku projekta moguć je otpis dijela glavnice kredita do 50 posto, odnosno kao kapitalni rabat) koji se odnosi na sredstva EFRR-a.