Svetom misom u katedrali u Senju započelo je tradicionalno obilježavanje obljetnice završetka tiskanja Senjskog glagoljskog misala, prve knjige za koju se sa sigurnošću zna da je 7. kolovoza 1494. godine tiskana na hrvatskome tlu.

Sveta misa služena je za senjske kanonike: Blaža Baromića, Silvestra Bedričića i Gašpara Turčića, kao i za sve suradnike senjske glagoljske tiskare, glagoljaše, koji su hrvatskome narodu darovali knjigu , odnosno misal za slavljenje svete mise na hrvatsko-crkvenoslavenskom jeziku, kao i za sve senjske svećenike, popove glagoljaše, koji su stoljećima njegovali tradiciju glagoljice i staroslavenskoga jezika u bogoslužju.

Misu je predvodio kanonik i župnik senjski preč. prof. dr. sc. Richard Pavlić, a nakon toga se je na povijesnom trgu Cimiter, ispred senjske katedrale, prigodnim govorom obratio predsjednik Senjskog muzejskog društva prof. dr. sc. Miroslav Glavičić i podsjetio na značajne povijesne činjenice.

Senjska glagoljska tiskara najvjerojatnije je djelovala u blizini senjske katedrale , jednog od najvažnijih središta glagoljaštva, gdje je glagoljica, a to znači i hrvatski jezik i hrvatsko pismo u službenoj upotrebi bilo već od 1248.godine.

Tada je papa Inocent IV dao povlasticu glagoljanja senjskom biskupu Filipu, što znači da je biskup bogoslužje mogao vršiti na staroslavenskom jeziku i to iz glagoljskih knjiga, koje su se tada prepisivale, a to potvrđuju brojni glagoljaški spomenici.

Za Senjski Misal je dokazano da je tiskan u Senju, na hrvatskom tlu što potvrđuje da je Senj kolijevka hrvatskog tiskarstva. Senjski misal nije i najstarija hrvatska knjiga u Hrvatskoj, ali je najstarija knjiga za koju je potvrđeno gdje je tiskana, u Senju.

Najstariji glagoljski zapis u Senju je Senjska ploča nastala oko 1100. godine, a poznato je još i desetak drugih glagoljskih spomenika.

Uz to, i statut senjskog kaptola bio je napisan na glagoljici. U Senju se je nalazio i glagoljski skriptorij, a poznata je i njegova iluminatorska djelatnost.

Uz to, od kraja 14.st. Senjski kaptol je bio mjesto gdje su se na glagoljici izdavali razni dokumenti ovjereni kaptolskim pečatom.

U Misalu kao prvoj tiskanoj knjizi u toj tiskari bili su sakupljeni svi tekstovi koji se upotrebljavaju kod služenja mise, a značajno je da je senjska tiskara s radom počela samo 39 godina nakon što je Gutenberg izumio tiskarski stroj, zato se djelovanje Senjske glagoljske tiskare (1494. – 1508.), smatra se jednim od najvažnijih datuma i događanja senjske i hrvatske povijesti i kulture.

A najvažnija ime koje se veže za senjsku tiskaru je njen osnivač i prvi poznati tiskar Blaž Baromić, rodom iz Vrbnika na otoku Krku, koji je tiskarski zanat izučio u Veneciji, a spomenik mu je podignut uz katedralu na Cimiteru.

Predstavnici Senjskog muzejskog društva su povodom ove značajne obljetnice položili lovorov vijenac na spomenik Blaža Baromića i na spomen-ploču senjskim glagoljašima, a polaganju vijenaca prisustvovali su gradonačelnik Grada Senja Jurica Tomljanović, predsjednik senjskog Gradskog vijeća Željko Tomljanović, ravnateljica Gradskog muzeja Senj Blaženka Ljubović te voditeljica Sakralne baštine u Senju Milena Rogić.