SENJ – Nacionalni park Sjeverni Velebit obilježio je Svjetski dan divljih vrsta, najvažniji globalni godišnji događaj posvećen obilježavanju i podizanju svijesti o divljim životinjama i biljkama. Svjetski dan divljih vrsta, koji se 3. ožujka obilježava svake godine, je u prosincu 2013. godine na svojoj 68. sjednici proglasila Opća skupština Ujedinjenih naroda. Na taj isti dan je 1973. godine potpisana i Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore.

Prijetnja životu

Tema ovogodišnjeg obilježavanja dana divljih vrsta je »Oporavak ključnih vrsta za obnovu ekosustava«, kojom se nastoji skrenuti pozornost na status očuvanosti nekih od najugroženijih vrsta divlje flore i faune te potaknuti rasprave o osmišljavanju i provedbi rješenja za njihovo očuvanje. U Hrvatskoj su slatkovodni i morski ekosustavi među našim najosjetljivijim, najugroženijim, ali i najznačajnijim nacionalnim resursima. Prema podacima s Crvenog popisa, danas je više od 8.400 vrsta divlje faune i flore kritično ugroženo, dok se još blizu 30.000 smatra ugroženim ili ranjivim. Na temelju ovih procjena, sugerira se da više od milijun vrsta prijeti izumiranje, ističu u Parku i dodaju da gubitak biološke raznolikosti, vrsta, staništa i ekosustava predstavlja egzistencijalnu prijetnju životu na Zemlji.

Ljudi se posvuda oslanjaju na zdrave i funkcionalne ekosustave i usluge koje oni besplatno pružaju. Te usluge omogućavaju naše postajanje i o njima ovisi zadovoljavanje naših potreba, kvaliteta naših života, kao i ekonomske mogućnosti. Ove godine Svjetski dan divljih vrsta nosi snažnu poruku o važnosti zdravih ekosustava i poziva da se preokrene sudbina najugroženijih vrsta, podrži obnova njihovih staništa i cijelih ekosustava te promovira njihovo održivo korištenje od strane čovječanstva.

Ambiciozni plan

– Podsjetimo se da je i Europska unija kroz Strategiju za bioraznolikost do 2030. godine pripremila ambiciozan i dugoročan plan za zaštitu prirode i zaustavljanje degradacije ekosustava, pa tako i onih slatkovodnih i morskih. Cilj je do 2030. godine uklanjanjem prije svega suvišnih prepreka te obnovom poplavnih područja i močvara, ponovo pretvoriti najmanje 25.000 kilometara rijeka u rijeke slobodnog toka. Ponovna uspostava dobrog stanja morskih ekosustava nešto je kompleksnija te zahtijeva uspostavu održivog korištenja morskih resursa i strogo zaštićenih područja, obnovu ekosustava bogatih ugljikom te važnih mrijestilišta i rastilišta, provedbu mjera za ograničavanje upotrebe ribolovnog alata koji najviše šteti bioraznolikosti te smanjivanje ili izbjegavanje usputnog ulova vrsta kojima prijeti izumiranje – poručuju iz Nacionalnog parka Sjeverni Velebit.