Dragan Šop / Foto Marin Smolčić
Meteorolozi za naredni tjedan najavljuju zahlađenja, moguć je i snig. Ako do tada voćke puste cvit, studen će sve uništit', priča Dragan Šop
povezane vijesti
Obitelj Dragana Šopa, 50-godišnjeg poduzetnika iz Starog Ličkog Osika nedaleko od Gospića, već se godinama bavi uzgojem malina, jagoda, šljiva i trešanja. Uglavnom manje-više uspješno, ali svakako ne njihovom krivnjom.
Nekada je bila manje-više redovna pojava da snijeg u Lici padne u mjesecu svibnju. Tada pokrije i cvjetove voćki, ali se odmah i otopi, bez štetnog djelovanja na voćnjake.
Zato se uvijek govorilo: “Sveti Josip-snigom posip“! Zadnjih godina Sveti Josip je redovno bez snijega, ali su voćarske brige bremenite zbog jakog mraza ili vrlo vlažnog proljeća.
Potvrdio nam je to i Dragan. Obilazeći Draganov voćnjak šljiva sorte »čačanka«, doznajemo da je unatrag dvije godine u rano proljeće sve uništio i zabijelio mraz, lani kiša. Dok su voćke bile u cvatu. Dragan komentira tadašnju situaciju.
– Na voćkama tada nije ostalo plodova niti za pticu, a kamoli za čovjeka ili za plasman na tržište. U ovo vrijeme temperature zraka su po danu bile odlične, uz česta sunčana razdoblja.
Onda je 2022. koncem travnja jutro osvanulo s -17 stupnjeva. Sve je bjelilo od mraza. Danju Sunce izmami cvitove na voćkama, a onda sve to u ranu zoru »ubije« mraz. I tako dvi godine zaredom.
Mraz „kosi“ sve voćke odreda!
Stradale su nam i maline, iako one cvjetaju malo kasnije. Lika k’o Lika: u istom malinjaku dio grmova smještenih u dolini je bio rodan, a one na malo višem području nisu imale niti ploda.
Šljive „čačanke« su se ovdje odlično udomaćile i sve im odgovara. Klima i tlo. Osim mraza ili kiše u vrijeme cvjetanja. Imamo posađeno 500 stabala koja su sada u punoj snazi i starosti od 17 godina.
Kada urod bude dobar, poberemo oko 25 tona vrhunskog ploda. Osim navodnjavanja, stabla svake godine treba obrezivati i nagnojiti stajskim gnojivom. Tek tada šljive rode, imaju zdrav i ukusan plod, govori nam Dragan.
Pitamo ga za plasman voća. Ističe kako je vrlo lako takav ekološki urod plasirati na tržište. Nešto ide na tržnice velikih gradova, dio proda prerađivačima za pekmez, za rakiju ili nešto treće.
Lani je Draganov voćnjak „čačanki“ bio ogledna radionica Poljoprivrednog fakulteta gdje su stručnjaci pokazivali ogledne primjere pravilnog obrezivanja šljiva.
Navodnjavanje “kap po kap”
OPG Šop ima nasade voća na četiri hektara. Tamo je posađeno 100 stabala trešanja, 7.000 grmova malina i 5.000 komada nasada jagoda.
Posvuda su uveli navodnjavanje »kap po kap«, rabeći pritom najviše ekološke standarde. Polijevanje obavljaju isključivo kišnicom prikupljenom u staroj »šterni« ili na okapnicama smještenim uz svoja polja.
Zdravije je i jeftinije. Tako povremene ekstremne suše ne mogu desetkovati njihove nasade šljiva, trešanja, malina ili jagoda. Plodovi su izdašni i potpuno ekološki zdravi.
Budući da klimatski i po sastavu tla Lika čini savršeni areal za uzgoj šljiva, posebice autohtone sorte „bistrice“, sve više mladih voćara i OPG uređuju zapuštene šljivare ili sade nova stabla. Još swamo kada bi mogli utjecati na klimatske mjene-gdje bi im bio kraj?!?
Pitamo Dragana Šopa za ovo proljeće.
– Po „ličkom voćarskom kalendaru“ još bi nam trebalo misec dana do cvitanja voćki, tek negdi koncem travnja.
‘Ko zna? Meteorolozi za naredni tjedan najavljuju zahlađenja, moguć je i snig. Ako do tada voćke puste cvit, studen će sve uništit’. Bude li tako opet će većina mojih stabala pričekati narednu godinu!!!