STARI LIČKI OSIK  Ako je vjerovati staroj izreci da su pesimisti nekadašnji optimisti sa životnim iskustvom, onda nikoga ne treba čuditi što danas malo tko od uzgajivača voća diljem Like vjeruje u kakav-takav urod. Na Cvjetnicu je u Gospiću palo oko šest centimetara snijega, uz temperature zraka oko ništice. Zabijelila se cijela Lika, osim nekih nižih lokacija i brdima zaklonjenih terena.

Obitelj Dragana Šopa, 50-godišnjeg poduzetnika iz Starog Ličkog Osika nedaleko od Gospića, već se godinama bavi uzgojem malina, jagoda, šljiva i trešanja. Uglavnom manje-više uspješno, ali svakako ne njihovom krivnjom. Nekad je bila gotovo redovna pojava da snijeg u Lici padne nakon prohladnog proljeća u mjesecu svibnju. Tad pokrije i cvjetove voćki, ali se odmah i otopi, bez štetnog djelovanja na voćnjake. Zato se uvijek govorilo: “Sveti Josip – snigom posip”! Zadnjih godina Sveti Josip je redovno bez snijega, ali su voćarske brige bremenite zbog jakog mraza ili vrlo vlažnog proljeća. Potvrdio nam je to i Dragan.

Dragan Šop, poduzetnik iz Starog Ličkog Osika / Snimio Marin SMOLČIĆ

Nepogode

Obilazeći Draganov voćnjak šljiva sorte »čačanka«, doznajemo da je unatrag dvije godine u rano proljeće sve uništio i zabijelio mraz, lani kiša. Dok su voćke bile u cvatu. Dragan komentira tadašnju situaciju.

– Na voćkama tad nije ostalo plodova niti za pticu, a kamoli za čovjeka ili za plasman na tržište. U ovo vrijeme temperature zraka su po danu bile odlične, uz česta sunčana razdoblja. Onda je 2022. koncem travnja jutro osvanulo sa -17 stupnjeva. Sve se bijelilo od mraza. Danju sunce izmami cvitove na voćkama, a onda sve to u ranu zoru “ubije” mraz. I tako dvi godine zaredom. Mraz “kosi” sve voćke odreda! Stradale su nam i maline, iako one cvjetaju malo kasnije. Lika k’o Lika: u istom malinjaku dio grmova smještenih u dolini je bio rodan, a one na malo višem području nisu imale niti ploda, priča Dragan.

Pitamo ga za plasman voća. Ističe kako je vrlo lako takav ekološki urod plasirati na tržište. Nešto ide na tržnice velikih gradova, dio proda prerađivačima za pekmez, za rakiju ili nešto treće. Lani je Draganov voćnjak šljiva “čačanki” bio radionica Poljoprivrednog fakulteta gdje su stručnjaci pokazivali ogledne primjere pravilnog obrezivanja šljiva.

Radionica obrezivanja šljiva / Snimio M. SMOLČIĆ

Ekoproizvodnja

OPG Šop ima nasade voća na četiri hektara. Tamo je posađeno 100 stabala trešanja, 7.000 grmova malina i 5.000 komada nasada jagoda. Posvuda su uveli navodnjavanje “kap po kap”, rabeći pritom najviše ekološke standarde. Polijevanje obavljaju isključivo kišnicom prikupljenom u staroj šterni ili na okapnicama smještenim uz svoja polja. Zdravije je i jeftinije. Tako povremene ekstremne suše ne mogu desetkovati njihove nasade šljiva, trešanja, malina ili jagoda. Plodovi su izdašni i potpuno ekološki zdravi.

Budući da klimatski i po sastavu tla Lika čini savršeni areal za uzgoj šljiva, posebice autohtone sorte “bistrice”, sve više mladih voćara i OPG-a uređuje zapuštene šljivare ili sade nova stabla. Još samo kad bi mogli utjecati na klimatske mjene – gdje bi im bio kraj?!? Pitamo Dragana Šopa za ovo proljeće.

Pekmez od šljiva, tražen proizvod / Snimio M. SMOLČIĆ

– Po “ličkom voćarskom kalendaru” još bi nam trebalo misec dana do cvitanja voćki, tek negdi koncem travnja. ‘Ko zna? Meteorolozi za naredni tjedan najavljuju zahlađenja, moguć je i snig. Ako do tada voćke puste cvit, studen će sve uništit’. Bude li tako, opet će većina mojih stabala pričekati narednu godinu! Pupovi na stablima voćki ponegdje su krenuli, a to nakon snijega i nekoliko dana s mrazovima svakako nije dobro, rekao nam je Dragan komentirajući kako će Ličani vjerojatno morati uskoro mjenjati sastav koma za destiliranje alkohola.