Zadnji manjinski izbori još su jednom potvrdili  sve veće demografsko opadanje ili stagnaciju  u redovima srpske nacionalne manjine u Ličko-senjskoj županiji pa tako i u cijeloj Hrvatskoj. Ove je izbore intenzivno pratio Milan Uzelac (SDSS), zamjenik župana Ličko-senjske županije iz redova srpske nacionalne manjine pa je s nama podijelio mnoge podatke vezane uz zadnji „blagdan demokracije“.

Koliko građana, pripadnika srpske nacionalne manjine s pravom glasa ima u Ličko-senjskoj županiji?

-Po zvaničnim podacima iz biračkih spiskova, danas na području Ličko- senjske županije pravo glasa ima 4 365 birača srpske nacionalnosti.

Najviše ih živi na području Donjeg Lapca:1 007 , zatim na području Plitvičkih Jezera 828, na području Grada Gospića 610, u Udbini 516, na području Grada Otočca 475,  u Vrhovinama 378 itd….

Kolika je bila izlaznost na ove izbore, brojčano i u postotcima?

-Na području Ličko-senjske županije svoj glas je iskoristilo 875 pripadnika srpske zajednice ili 20,05 posto od ukupnog broja. Ovo je bila i najbolja izlaznost na nivou svih Županija u čitavoj RH. Gledajući po postotcima po izlaznosti su prednjačile Općine Vrhovine: 54,50  posto i Općina Udbina sa 49,61  posto.

Koja zajamčena prava na ovaj način ostvaruju građani iz redova srpske nacionalne manjine?

-Pored Vijeća srpske nacionalne manjine  Ličko-senjske županije konstituirat ćemo i Vijeća srpske nacionalne manjine na području Općina: Vrhovine, Plitvička Jezera, Udbina, Donji Lapac i Lovinac, te na području Grada Otočca i Grada Gospića. 

Kroz rad u manjinskim vijećima nastojat ćemo riješiti barem dio od brojnih neriješenih pitanja koja opterećuju pripadnike naše zajednice.

Jeste li Vi osobno zadovoljni izlaznošću građana i rezultatima izbora?

-Usprkos slaboj medijskoj propraćenosti ovih izbora možemo biti zadovoljni izlaznošću. U svim sredinama kandidature je  predala samo jedino lista, odnosno  Srpskog narodnog vijeća, kao  krovne institucije Srba u RH. Drugih lista nije bilo  pa je i to jedan od razloga manje izlaznosti.

Iako je u nekim sredinama izlaznost mogla biti dosta bolja, u globalu sam zadovoljan.

Koji su krucijalni problemi koji se (i zašto) sporo rješavaju?

-Probleme u Lici gotovo  jednako dijele  Hrvati i Srbi, a to su prvenstveno  demografski problemi. Mi jednostavno nemamo ljudi, a bojim se da su tendencije takve da ćemo ih imati sve manje i manje, ukoliko se nešto dramatično ne promijeni. Bez velikih državnih ulaganja na ova područja ništa se neće promijeniti na bolje.

Isto tako, u sredinama gdje pripadnici srpske zajednice žive u značajnijem broju  problem je i skroman društveni život jer nam nedostaju mladi, sposobni ljudi koji bi povukli neku „pozitivnu priču“ iz područja sporta, kulture, nauke…

Tendencije su jednostavno takve da se na ovim ruralnim područjima trenutno  ne može puno toga napraviti. Ni država na žalost nema pravog odgovora na ovaj problem. Granice su otvorene, mlađi ljudi žele nešto više, nešto novo i mi ih teško možemo zadržati na ovim područjima. 

Što se tiče infrastrukture, tu svakako ima određenih problema. U mnogim selima gdje žive pripadnici srpske nacionalne manjine  putevi su često u veoma lošem stanju, vodovodnu mrežu nema veliki broj naselja, niskonaponska mreža je također često vrlo loša i dotrajala. U nekim selima slab je signal za mobilne telefone, a samim tim tamo nema ni interneta.

Po svim tim pitanjima je svakako nešto odrađeno, ali se mora još puno toga odraditi kako bi život za svakog čovjeka u Lici bio lakši i ugodniji, zaključuje zamjenik župana iz redova srpske nacionalne manjine Milan Uzelac.