OTOČAC – Stoljećima je ovčja vuna u Lici bila temelj za proizvodnju odjeće, obuće i uporabnih predmeta. Smanjivanjem kapaciteta domaćih tekstilnih proizvođača, enormno se povećao uvoz tekstilnih proizvoda porijeklom iz Kine i država Dalekog istoka. Vuna ovce pasmine lička pramenka s vremenom je postao balast koji se uglavnom zakopavao ili jednostavno bacao u prirodu. Uzgajivači ovaca u nemogućnosti plasmana vune počeli su nakon striženja ovaca tražiti otkupljivače koji bi bez novčane naknade uzimali vunu i prodavali je izvan granica Hrvatske. Počevši od prošle godine i te štetne navike postaju povijest. Prepoznata je nova vrijedna priča iz ove obiteljske tvrtke Woolee. To su pahuljice, repelent od vune do kojeg se došlo analizirajući može li njezina higroskopnost, mogućnost usvajanje vode, biti pomoć u zaštiti od puževa golaća. Dragica Jerkov iz Wooleeja i tu ima valjano pojašnjenje.

– To se pokazalo kao još jedna nova i fantastična priča. Otkrili smo nešto poštujući određene karakteristike vune. Stvorili smo pahuljicu koja se baci oko biljke, koja je sasvim prirodna, nije toksična poput pužomora koji se ispire kišom u tlo. Dakle, čista ekologija! Prije toga vuna je riješena potencijalnih patogena zahvaljujući njihovu sterilizatoru, a posebna zaštita je i u lanolinu, prirodnoj masti koju sadrži runo, a koju puževi jednostavno – ne vole. Lanolin se zaustavio na segmentima pahuljica repelenta od vune i kad ih posipamo na tlo, ona zbog higroskopije upija vlagu i slinu puža, zbog čega se on ne može kretati. Pahuljica potom naraste pet puta i pretvori se u tepih. Taj tepih ustvari postaje prirodna zaštita koja biljke štiti od korova, od isparavanja vode, klimatski djeluje da se tlo ne zagrijava, nastavlja vršiti funkciju izolacije te u zemlji djeluje na rahlost i pitanje vode. Tako da naše gnojivo radi u zemlji, a repelent na površini, definirala nam je Dragica Jerkov.

Fantastična priča

Obiteljska tvrtka Fema započela je na ovom širokom području otkupljivati i prerađivati ovčju vunu. Smješteni u nekadašnjem prodajnom centru Madig u Otočcu počeli su uz pomoć najmodernije tehnologije proizvoditi Woolee, dušično organsko gnojivo od sirove ovčje vune. Do jučer nepoželjna vuna sada se pretvara u ekološki proizvod. Vlasnica ovog brenda i voditeljica proizvodnje je Dragica Jerkov.

– Ideja da se od ovčje vune napravi nekakav novi proizvod rodila se još 2016. godine. Za to je najzaslužnija moja prijateljica Marry-Ann Rukavina Cipetić koja vuče korijene iz Like. Upravo je ona radila projekte s ciljem kako vunu pretvoriti u koristan proizvod u poljoprivredi. Iako je ta ideja podržana i prihvaćena od EU-a, projekt se nije dalje razvijao. Došla je korona i druge obveze. Treba reći da je ova ideja odmah prihvaćena u Ministarstvu poljoprivrede. Zbog strogih EU-standarda bilo je u početku »tisuću« problema, a tek jedan od njih bila je činjenica da vuna nije evidentirana niti kao smeće, niti kao nusproizvod. Odmah sam dobila podršku da se ovaj proizvod počne realizirati i tako je sve krenulo. Za preradu vune računamo na cijelu Liku, veći dio Dalmacije i dijelove susjedne BiH. Ako Ličko-senjska županija na godišnjoj razini baci oko 130 tona vune, a mnogi OPG-i u Dalmaciji proizvode dodatnih 300 tona, onda mi na potezu od Like do dijela Dalmacije možemo u budućnosti računati na godišnjoj razini količine do 440 tona vune. Zbog same proizvodnje peleta za ovu godinu planiramo preradu oko 100 tona vune. Trenutno imamo sedmero zaposlenih, a s plasmanom peleta nemamo problema. Počeli su ih sve više koristiti vinogradari, povrtlari i brojni voćari, rekla nam je Dragica Jerkov.

Ekologija – temelj ideje

U cijeloj priči važan je podatak da se za proizvodnju eko-peleta sirova vuna ne pere niti kemijski tretira, što je u mnogo navrata bila »tehnološka kvaka 22« i kamen spoticanja nekolicini poduzetnika i ulagača koji su zastarjelim tehnologijama željeli unatrag 30-ak godina u Lici od vune dobiti izomaterijale ili vuneno predivo. Ekološki čisto područje poput Like takve tehnologije nije moglo prihvatiti. Dragica Jerkov nam pojašnjava:

– Mi na početku procesa vunu čistimo ručno jer se u njoj često nađu grančice i slična nečist. Tada je sjeckamo i prvi put peletiramo. Tada dobivamo sitne pahuljice koje koristimo kao repelent protv puževa golaća. To se pokazalo izvrsnim jer je vuna hidroskopna. Nakon drugog peletiranja to gnojivo kupi vodu i deponira je. Ako ima viška vode, pelete ih lagano ispuštaju u tlo. Na ovaj način naše »vuneno gnojivo« štedi i do 25 posto vode koliko uobičajeno trošite na svoje sadnice ili povrće. Ono najvažnije leži u činjenici da naši peleti spadaju u najkvalitetnija dušična gnojiva. Izmet od ovce ima oko dva posto dušika, nešto više ima kokošji gnoj, dok naše »vuneno gnojivo« sadrži od 9,5 do 12,5 posto dušika. Taj dušik ne šteti ni biljci niti korijenu. Za plod biljke su nenadomjestivi kalij i fosfor kojih naši peleti sadrže oko 0,1 posto.

Korisna svojstva peleta

Ono što je pomalo ugodno iznenadilo nas koji proizvodimo pelete, ali i struku, jest podatak da naše gnojivo postupno oslobađa vodu i dušik u vremenu do 6 mjeseci. Tako koristimo repelet i njegove pahuljice na površini tla. Naše stavove i tvrdnje potkrepljujemo suradnjom s Agronomskim fakultetom i Veterinarskim fakultetom. Nakon velikih pohvala od samog početka rada, s nama su počeli intenzivnije surađivati brojni stručnjaci i mi smo već manjim dijelom promijenili i pospješili našu tehnologiju. Do konca ovoga mjeseca, oko 20. svibnja, imat ćemo zadnje inspekcije i vjerujem da će početkom lipnja započeti redovna proizvodnja peleta. Krajnji cilj naše proizvodnje je prerada planiranih 440 tona vune, ali vjerujem da će u prvim godinama obim proizvodnje biti manji, ističe Dragica Jerkov.

Zanimanje za novi ekološki proizvod još u probnoj fazi pokazali su mnogi. Među prvima su se počeli javljati ljubitelji ukrasnog bilja, hortikulture i potom povrtlari. Zato su i prva realizirana pakovanja peleta bila težine pola i jednog kilograma.

– Imamo puno interesenata, hobi-poljoprivrednika, kojima je na prvom mjestu ekološka proizvodnja povrća. Ti su ljudi ekološki osviješteni jer iz svojega povrtnjaka žele dobiti povrće za koje znaju kako je raslo, što sadrži i da je apsolutno zdravo. Naše gnojivo nije štetno ni za djecu, ni za kućne ljubimce, ni za ježeve. Potpuno je prirodni proizvod bez štetnih sastojaka.

Eko-Lika green inovations

Skupina hobi-poljoprivrednika je brzo rastuća jer ti ljudi svojom ekološkom sviješću prije svega žele dobro sebi i svojim obiteljima. Ne koriste u uzgoju povrća pesticide niti umjetna gnojiva. To su mahom mlađi ljudi osviješteni istinom da je zdrava hrana nešto što je iznimno važno za zdravlje čovjeka. Dio prodaje peleta krenut će putem web-shopa, napominje poduzetna Dragica. Kao poseban atribut važan za kvalitetnu vunu ličke pramenke vidi i u podatku da se ovce u Lici hrane na čistim livadama, daleko od bilo kakvog zagađenja, između triju nacionalnih parkova i Parka prirode Velebit.

– Zato idemo k tome cilju da bismo »woolee« pelete brendirali kao ekološki proizvod nastao u najčišćem dijelu Hrvatske. Zato ističemo Eko-Lika green inovations. Ukupno gledano, zdravlje i čistoća su iznad svega, poručuje Dragica Jerkov, vlasnica novog ekobrenda koji nezadrživo osvaja tržište u cijeloj regiji.