Foto Marin Smolčić
Ogulin ima nekoliko pogona za kiseljenje kupusa, dok u Lici ne postoji niti jedan
povezane vijesti
Područje sela Brlog, Kompolje i Hrvatsko Polje kod Otočca već tradicionalno su poznata po uzgoju veće količine kupusa. Mnogi će reći kako se kupus s toga područja može kvalitetom i okusom mjeriti s onim uzgojenim na području Ogulina.
Razlika je u činjenici što Ogulin ima nekoliko pogona za kiseljenje kupusa, dok u Lici ne postoji niti jedan. Inicijativom nekolicine zaljubljenika u Liku, to bi se uskoro moglo promijeniti.
Ideju o izgradnji pogona za kiseljenje kupusa prihvatio je Razvojni centar Ličko-senjske županije.
Ravnatelj ove ustanove Mile Milković već je kontaktirao sa sedam većih uzgajivača kupusa s toga područja i uskoro namjerava organizirati sastanak na tu temu, uz uvjet da se najprije definira tehnološki postupak buduće „kupusare.
Tradicija obitelji Puhalo
Na gospićkoj tržnici danas je najveća gužva bila na prostoru gdje su se okupljali uzgajivači i prodavači kupusa. Svaki od njih ima napravu za ribanje (ribež) pa su starinski rituali ribanja kupusa za kiseljenje već otišli u zaborav.
Dolazak hladnijih danas ponukao je brojna domaćinstva da nabave za kiseljenje već količine ribanog kupusa i onoga u glavicama. Već tradicionalno najviše posla imali su članovi OPG-a Puhalo iz Brloga.
Danko Puhalo (32) magistar je agronomije i posao oko uzgoja i prodaje kupusa naslijedio je od oca Boška, a on od svojih predaka.
– Moja obitelj već dugi niz godina uzgaja kupus. Već nekoliko generacija. Ove godine smo uzgojili oko 50 tona kupusa na 1,4 hektara površine.
Vrhunska kvaliteta brloškog kupusa je poznata već niz godina. Zbog sastava tla i klimatskih posebnosti. Čuo sam za inicijativu o izgradnji pogona za kiseljenje kupusa na našem području.
Moja obitelj je zainteresirana za tu ideju, kao još 6-7 OPG-a koji proizvode kupus. To su uglavnom mlađe obitelji.
Kada bi ova ideja postala realnost uvjeren sam da bi joj se priključili mnogi manji proizvođači s našeg područja koji trenutno uzgajaju manje količine kupusa jer pomalo „svaštare“ u odabiru poljoprivrednih kultura.
Ideja je svakako izvrsna i trebalo bi je podržati i provesti u djelo, naglašava Danko Puhalo.
Inicijativu za realizaciju „kupusare“ podržala je i Ličko-senjska županija jer bi se u tom slučaju budućem proizvodnom resursu priključili i uzgajivači kupusa iz Krbavskog polja kod Udbine.
Rasol-lijek protiv mamurluka
O važnosti kiselog kupusa u prehrani zna se već stoljećima. Nezamjenjiv je sastav ličke kuhinje, gdje kiselo zelje i sušeno meso čine energetsku formulu za duge i hladne zime.
Manje je poznato da Ličani i danas rado koriste rasol iz kiselog kupusa koji je svojim sastavom i osobinama prava blagodat za mamurna jutra i glavobolje.