Otkada je Like i ovce pasmine lička pramenka, ovčja vuna koristila se za izradu odjevnih predmeta i obuće. Drastičnim smanjenjem broja tvornica odjevne galanterije u Hrvatskoj povećao se uvoz odjeće iz istočnog svijeta. Često sumnjive kvalitete i načina na koji su takvi proizvodi stvoreni.

Tradicionalno tražena ovčja vuna odjednom je postala balast, a uzgajivači ovaca u nemogućnosti plasmana vune počeli su nakon striženja ovaca s ovim viškovima zatrpavati živice ili ih zakapati. Počevši od ove godine i te štetne navike postaju povijest.

Protekloga vikenda u Prelogu je održan 14. međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji, na kojem je svoje proizvode predstavio i novi lički brend Woolee – dušično organsko gnojivo proizvedeno od sirove ovčje vune.

U novi lički proizvod spadaju ekološko peletirano gnojivo i repelent koji su budućnost ekološke proizvodnje.

Tisuću problema

Obiteljska tvrtka Fema započela je na ovom širokom području otkupljivati i prerađivati ovčju vunu. Smješteni u nekadašnjem prodajnom centru Madig u Otočcu, počeli su pomoću najmodernije tehnologije proizvoditi Woolee. Do jučer nepoželjna vuna sada se pretvara u ekološki proizvod. Vlasnica ovog brenda i voditeljica proizvodnje je Dragica Jerkov.

– Ideja da se od ovčje vune napravi nekakav novi proizvod rodila se još 2016. Za to je najzaslužnija moja prijateljica Marry-Ann Rukavina Cipetić, koja vuče korijene iz Like. Upravo je ona radila projekte s ciljem kako vunu pretvoriti u koristan proizvod u poljoprivredi. Iako je tu ideju EU podržao i prihvatio, projekt se nije dalje razvijao. Došla je korona i druge obveze. Treba reći da je ova ideja odmah prihvaćena u Ministarstvu poljoprivrede. Zbog strogih europskih standarda bilo je u početku »tisuću« problema, a tek jedan od njih bila je činjenica da vuna nije evidentirana niti kao smeće niti kao nusproizvod.

Odmah sam dobila podršku da se ovaj proizvod počne realizirati i tako je sve krenulo. Zašto u Otočcu? Pa Otočac je na neki način središte Hrvatske. Za preradu vune računamo na cijelu Liku, veći dio Dalmacije i dijelove susjedne BiH. Trenutačno prerađujemo 220 tona vune. Ako Ličko-senjska županija na godišnjoj razini baci oko 130 tona vune, a mnogi OPG-ovi u Dalmaciji proizvode dodatnih 300 tona, onda mi na potezu od Like do dijela Dalmacije možemo na godišnjoj razini računati na količine do 440 tona vune, uvjerena je Dragica Jerkov.

Bez kemije

U cijeloj priči važan je podatak da se za proizvodnju ekopeleta sirova vuna ne pere niti kemijski tretira, što je u mnogo navrata bila »tehnološka kvaka« i kamen spoticanja nekolicini poduzetnika i ulagača koji su zastarjelim tehnologijama željeli unatrag 30-ak godina u Lici od vune dobiti izomaterijale, ili vuneno predivo. Ekološki čisto područje poput Like takve tehnologije nije moglo prihvatiti. Dragica Jerkov nastavlja.

– Mi na početku procesa vunu čistimo ručno jer se u njoj često nađu grančice i slična nečistoća. Tada je sjeckamo i prvi put peletiramo. Tada dobivamo sitne pahuljice koje koristimo kao repelent protiv puževa golaća. To se pokazalo izvrsnim jer je vuna hidroskopična. Nakon drugog peletiranja to gnojivo kupi vodu i deponira je. Ako ima viška vode, pelete ih lagano ispuštaju u tlo. Na ovaj način naše »vuneno gnojivo« štedi i do 25 posto vode, koliko uobičajeno trošite na svoje sadnice ili povrće. Ono najvažnije leži u činjenici da naše pelete spadaju u najkvalitetnija dušična gnojiva. Ovčji izmet ima oko dva posto dušika, nešto više ima kokošji gnoj, dok naše »vuneno gnojivo« sadrži od 9,5 do 12,5 posto dušika. Taj dušik ne šteti niti biljci niti korijenu. Za plod biljke su nenadomjestivi kalij i fosfor kojih naše pelete sadrže oko 0,1 posto. Ono što je pomalo ugodno iznenadilo nas koji proizvodimo pelete, ali i struku, jest podatak da naše gnojivo postupno oslobađa vodu i dušik u vremenu do šest mjeseci. Tako koristimo repelet i njegove pahuljice na površini tla. Naše stavove i tvrdnje potkrepljujemo suradnjom s Agronomskim fakultetom i Veterinarskim fakultetom. Nakon velikih pohvala od samog početka rada s nama su počeli intenzivnije surađivati brojni stručnjaci i mi smo već manjim dijelom promijenili i pospješili našu tehnologiju. Do konca ovoga mjeseca, oko 20. svibnja, imat ćemo zadnje inspekcije i vjerujem da će početkom lipnja započeti redovna proizvodnja peleta. Cilj naše proizvodnje je prerada planiranih 440 tona vune, ali vjerujem da će u prvim godinama obim proizvodnje biti manji, odnosno do 200 tona, ističe Dragica Jerkov.

Plasman

A plasman? Zanimanje za novi ekološki proizvod još u probnoj fazi pokazali su mnogi. Među prvima su se počeli javljati ljubitelji ukrasnog bilja, hortikulture i potom povrtlari. Zato su i prva realizirana pakovanja peleta bila za težine 0,5 i jednog kilograma.

– Imamo puno zanimanja hoby-poljoprivrednika kojima je na prvom mjestu ekološka proizvodnja povrća. Ti su ljudi ekološki osviješteni jer iz svojega povrtnjaka žele dobiti povrće za koje znaju kako je raslo, što sadrži i da je apsolutno zdravo. Naše gnojivo nije štetno ni za djecu, ni za kućne ljubimce, ni za ježeve. Potpuno je prirodni proizvod bez štetnih sastojaka. Broj hoby-poljoprivrednika je brzorastući jer ti ljudi svojom ekološkom sviješću prije svega žele dobro sebi i svojim obiteljima. Ne koriste u uzgoju povrća pesticide niti umjetna gnojiva. To su mahom mlađi ljudi osviješteni istinom da je zdrava hrana nešto što je iznimno važno za čovjekovo zdravlje. Dio prodaje peleta krenut će putem web-shopa, napominje poduzetna Dragica.

Kao poseban atribut važan za kvalitetnu vunu ličke pramenke vidi i u podatku da se ovce u Lici hrane na čistim livadama, daleko od bilo kakvog zagađenja. Između triju nacionalnih parkova i Parka prirode Velebit.

– Cilj nam je Woolee pelete brendirati kao ekološki proizvod nastao u najčišćem dijelu Hrvatske. Zato ističemo eko-Liku green inovations. Ukupno gledano – zdravlje i čistoća iznad svega, poručuje Dragica Jerkov, vlasnica novog ekobrenda koji nezadrživo osvaja tržište.