SENJ – U povodu 370. obljetnice rođenja Pavla Rittera Vitezovića, Gradsko vijeće grada Senja donijelo je odluku da se 2022. godina proglasi godinom ovog poznatog senjskog književnika na razini grada Senja.

Obljetnica će se obilježiti tematskim sadržajima, s naglaskom na mlade, a prigodni sadržaji koji će biti osmišljeni s ciljem obilježavanja ove obljetnice bit će u povodu Dana grada Senja uvezani u originalan, javnosti atraktivan splet događanja. Time bi ujedno bio promoviran i (novi) identitet grada, dok bi sami programi bili primjenjivi u praksi te spremni za kasnije »serijsko« provođenje i primjenu u sklopu tematskih tura, interpretacijskih tekstova, postava i suvenirske ponude.

Destinacijski razvoj

– Sadržaji na temu obilježavanja osmišljeni za potrebe obilježavanja Dana grada poslužili bi i za daljnji destinacijski razvoj prema načelima održivog, nemasovnog turizma. Na ovaj način bi se i mnoge gradske ustanove i institucije mogle uključiti u obilježavanje godišnjice rođenja Pavla Rittera Vitezovića – ističe savjetnik za savjetnik-koordinator za kulturu i društvene djelatnosti u senjskoj Gradskoj upravi Mislav Bilović.

Pavao Ritter Vitezović bio je hrvatski povjesničar, književnik i leksikograf (Senj, 7. siječnja 1652. – Beč, 20. siječnja 1713.). Sin je alzaškoga časnika Antuna Rittera i Senjanke Doroteje Lučkinić. Školovao se u Senju i u zagrebačkoj isusovačkoj gimnaziji, gdje mu je predavao pisac Juraj Habdelić, a 1670. godine otišao je u Rim. Godine 1678. vratio se u Senj gdje je sudjelovao u pograničnim sukobima s Osmanlijama, a 1683. godine sudjelovao je u borbama s Osmanlijama u Slavoniji i ugarskoj Podravini. Bio je zastupnik Senja na Saborima u Sopronu, Požunu (Bratislava) i Beču, a od 1684. do 1687. godine poslanik hrvatskoga bana i staleža na dvoru i pri Ugarskoj dvorskoj kancelariji u Beču.

Od 1690. godine boravio je u Zagrebu gdje je djelovao na razvoj kulturnoga života. Sabor mu je 1694. godne povjerio vođenje Zemaljske tiskare u Zagrebu, prve tiskare u banskoj Hrvatskoj, u kojoj je potom tiskao neka od svojih djela.

Hrvatska verzija

Napisao je veći broj pjesničkih, historiografskih i leksikografskih djela. Hrvatsku verziju svojega prezimena (njem. Ritter: vitez) prvi je put upotrijebio u svojem prvom pjesničkom djelu na hrvatskom, »Odiljenje sigetsko« (Linz, 1684.), a potom i u drugim djelima pisanima hrvatskim jezikom. Prvo svoje povijesno djelo, »Traktat o krbavskim knezovima koji bijahu iz roda Gušića (Tractatus de comitibus Corbaviae qui fuerunt ex genere Gussich)«, napisao je 1677. godine, a objavio 1684. godine u Ljubljani. U Zagrebu je u Zemaljskoj tiskari, koju je iz Vlaške ulice preselio u svoju kuću na Gradecu, prvo tiskao »Kalendarium aliti miszečnik hervaski za leto 1695.«, a potom niz molitvenika, školskih knjiga i spisa na hrvatskom i latinskom jeziku. Godine 1696. objavio je ondje i vlastito pučko-didaktičko djelo »Kronika aliti spomen vsega svieta vikov«, koje je dijelom bilo kompilacija kajkavske kronike Antuna Vrameca (do 1578. godine). U njemu je pokušao dokazati da je Dalmacija dio Hrvatske, a o tome je pisao i u latinskoj spomenici grofu Marsigliju 1699. godine.