Pitoreskna i prostrana Kosinjska dolina je u dotursko vrijeme bila u posjedu plemića Frankopana. Tu je tiskana i prva knjiga u ovom dijelu Europe, bujao je život, ali ga je uvijek određivala rijeka Lika čije su bujične poplave definirale tempo, dinamiku i opsege života u ovom dijelu Like. Svakako ne bez razloga Kosinjani i danas svoj zavičaj nazivaju rajem na Zemlji. Iz raja je utekla i batina, a Kosinjani u bijeli svijet. Unatrag 100 godina broj žitelja Kosinjske doline smanjio se za deset puta.

Izgradnjom HE „Sklope“ problem poplava se trebao riješiti, ali su svoj crni obol problemu poplava dale klimatske promjene pa se unatrag 30-40 godina snijeg na Velebitu otopi za prve jače južine i strusi bujice prema dolinama. Tako se događa da poplavljeni Kosinj zamalo svake godine bude medijska TOP tema. Obilaze ga političari i „zabrinutih lica suosjećaju s preostalom šačicom stanovnika“, danas demografski pustog i ostarjelog kraja.

Gornji Kosinj

Škola sa 15 učenika

Uznapredovali su pripremni radovi za izgradnju HES Kosinj  i HE Senj 2. Bit će to prvo znatnije ulaganje u energetske potencijale obnovljivih izvora realizirano na tlu Hrvatske. Ovo znači da će pod vodom novog kosinjskog jezera nestati Gornji Kosinj, Mlakva, Šušanj, Podjelar i mnoštvo inače opustjelih zaseoka. OŠ „Anž Frankopan“ pohađa 15 učenika. Troje je iz Gornjeg Kosinja, 12 ih putuje iz cijele Kosinjske doline. Vjeronauk im predaje vlč. Pero Jurčević(45) čiji optimizam ipak remete brojke.

Gornji Kosinj

-Trenutno u Gornjem Kosinju živi manje od 90 duša. S okolnim mjestima niti 150. Ove godine smo imali osam ukopa i dva krštenja. Ovdje sada žive uglavnom stariji ljudi, skoro svi preko 80 godina. Između dva svjetska rata u cijelom Kosinju je živjelo više od 12 tisuća ljudi. S obzirom na sadašnju strukturu stanovništva i najavljene projekte ovdje u Gornjem Kosinju svakako nema budućnosti. Ono što nisu potopile najveće poplave iz 1937. godine uskoro će potopiti novo jezero. Već su krenule neprovjerene  priče da bi u tom slučaju iz jezera ostao viriti samo zvonik crkve Svetog Antuna Padovanskog iz 1692. godine. Ukoliko se to i dogodi, koja korist od toga kada nestanu kuće i ljudi?!?-pita se vlč. Pero Jurčević.

Budućnost je već počela, ali bez ljudi ovoga kraja

Arheolozi su ustvrdili kako je pod temeljima sadašnje crkve postojala crkva sv. Jeronima, ali je bila puno veća. Valjda da bi se na misama moglo okupiti više ljudi. Sada je i ova crkva prevelika.

Gornji Kosinj

Nova brana HES Kosinj graditi će uzvodno, kojih 500-tinjak metara od poznatog Kosinjskog mosta. Radovi HEP-a na terenu su započeli spojnom cestom od Studenaca do Mlakve. Uskoro se očekuje dogovor HEP-a sa Gospićko-senjskom biskupijom i mještanima Gornjeg Kosinja vezano uz ekshumacije triju mjesnih groblja. Kada se gradila HE „Sklope“ iz mjesnog groblja sela Kruščica ekshumiran je dio posmrtnih ostataka mještana.

Na lijevoj obali rijeke Like, iznad potopljenog sela, sagrađena je tada zajednička spomen-kosturnica. Da bi živi mogli posjetiti svoje pretke, zapaliti im svijeću i gledati u jezero pod kojim je nestalo selo. Nažalost, sličan scenario uskoro sće e dogoditi Gornjem Kosinju i okolnim mjestima.