Oko 40 Kosinjana u petak je na prosvjednoj akciji u Zagrebu zatražilo od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja odustajanje od projekta hidroenergetskog sustava (HES) Kosinj, vrijednog 3,4 milijarde kuna, na slijevu rijeka Like i Gacke.

Prosvjednici tvrde da Vlada, putem HEP-a, namjerava potrošiti veliki novac na taj “promašeni projekt”, mjesta Gornji Kosinj i Mlakvu potopiti, a mještane raseliti uz neprimjerene naknade.

Istaknuli su i da im je za kuće ponuđena naknada od 300 do 400 eura po četvornom metru, a za zemlju “sramotnih 12,5 kuna”.

Na prosvjednoj akciji, koju je podržala i Zelena akcija, mještani su podsjetili kako je Kosinjska dolina mjesto s bogatom kulturom i poviješću, da je dio doline zaštićen u sklopu ekološke mreže Natura 2000 te da je taj kraj danas, nažalost, postao poznatiji kao mjesto gdje HEP i Vlada uporno guraju izgradnju nove hidroelektrane, čime bi se veći dio doline pretvorio u akumulacijsko jezero.

Iz Zelene akcije poručili su kako “još uvijek nije kasno” da se država okrene novim, inovativnim projektima, a ne uništava prirodu i ne raseljava stanovništvo.

S prosvjeda je upućen i poziv javnost da podrži stanovnike Kosinja kako bi se zajednički zaustavio taj “štetan projekt”.

Prosvjednici su naglasili da Kosinjani žive u stalnoj neizvjesnosti, da im je onemogućen razvoj i kvalitetan život te da je taj projekt prošle godine dobio status strateške investicije, unatoč dugogodišnjem otporu lokalnog stanovništva i okolišnih udruga.

Nakon toga su, kažu, krenuli i prvi postupci izvlaštenja, a stanovništvu se za imovinu nude smiješno niske cijene, određene prema netransparentnim kriterijima i nedostatne da bi negdje drugdje počeli novi i kvalitetni život.

Zelena akcija, koja skoro 20 godina prati taj slučaj i pomaže Kosinjanima u njihovoj borbi, smatra da bi eventualna realizacija tog projekta mogla imati dalekosežne negativne posljedice na prirodu, stanovnike Kosinja i okolice.

Projekt je, kažu, “potpuno nepotreban” jer postoje puno bolje alternative koje nikada nisu ozbiljno razmatrane.

Hrvatska većinu domaće proizvedene električne energije dobiva iz već postojećih hidroelektrana, ali i one će, zbog učestalih suša povezanih s klimatskim promjenama, s vremenom postajati sve nesigurniji izvor energije.

S druge strane, postoje veliki neiskorišteni potencijali solarne energije i energije vjetra, no, umjesto toga, netko uporno gura stare promašene ideje, istaknuli su u Zelenoj akciji.

Zbog plana izgradnje hidrolektrane u Kosinju u proljeće je održan i prosvjed ispred Ministarstva pravosuđa.