SLAVLJE

Danas Dan grada Senja i blagdan svetoga Jurja, dvije nove izložbe uoči svečane sjednice

Dorotea Prpić



SENJ – U povodu obilježavanja Dana grada Senja i blagdana svetoga Jurja Gradski muzej Senj danas, uoči svečane sjednice Gradskog vijeća, na tvrđavi Nehaj predstavlja novi, bogat izložbeni program, otvaraju se dvije nove izložbe. U organizaciji Gradskog muzeja i Muzeja policije, na prvom katu tvrđave Nehaj u 10.30 sati bit će otvorena izložba »Budi zakon! Jučer – danas – sutra«.


Ova će izložba omogućiti jedinstven uvid u bogatu povijest i razvoj hrvatske policije. Zanimljiv i dinamičan postav izložbe prikazuje povijest hrvatske policije, njezin angažman i ulogu u Domovinskom ratu, kao i mnogobrojne zanimljive pojedinosti iz rada policije, posebice kriminalističke. Posjetitelji će moći razgledati izložene eksponate, uključujući raznu opremu, uniforme, arhivske materijale, staro oružje… Također, imat će priliku saznati sve pojedinosti o načinu rada poligrafa te upotrebi daktiloskopije u radu policije, a izložba će se moći razgledati do 31. kolovoza u radno vrijeme tvrđave.


Razvitak pomorstva


Nakon toga, u 11 sati na drugom katu tvrđave Nehaj slijedi otvorenje izložbe »Po svjetskim morima«, koju zajednički organiziraju Gradski muzej Senj i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka. Izložba prati razvitak pomorstva sjevernog Jadrana od prve polovice 19. stoljeća do kraja prvog desetljeća 20. stoljeća.




Grad Senj vrlo se rano spominje u djelima grčkih i rimskih zemljopisaca i povjesničara. Jedan je od najstarijih spomena Senja u »Periplusu«, čiji je autor Pseudoskilaks iz 4. stoljeća prije Krista. Nakon Pseudoskilaksa, Senj spominje rimski pisac Plinije iz 1. stoljeća, a zatim Klaudije Ptolomej iz 2. stoljeća u djelu »Geografija«.


Najznačajnije razdoblje senjskog brodarstva duge plovidbe nastaje nakon Napoleonskih ratova, kad je Senj, kao i čitava istočnojadranska obala, došao opet pod vlast Habsburške Monarhije. Nakon Napoleonskih ratova – kada je brodogradnja u Senju, ali i u drugim gradovima, stagnirala – četrdesetih se godina 19. stoljeća stanje mijenja. Naime, po dolasku braće Pritchard u Kraljevicu senjski trgovci Josip Barac, Vjekoslav Rubelli i Josip Marković s njima sklapaju poslove.


Prvi parobrodi


Koncem šezdesetih godina 19. stoljeća, periodu u kojem se u Hrvatskom primorju bilježi tendencija pada gradnje jedrenjaka, trgovci su se – uvidjevši da je promet u stalnom opadanju – udružili i 1867. godine osnovali Senjsko brodarsko društvo. U programu je toga Društva bila izgradnja jedrenjaka duge plovidbe, od kojih su tri najpoznatija svakako »Hrvatska« (Poščić), »Hrvat« i »Trojednica«.


No, postupno se Društvo okreće parobrodarstvu. Tako je 1872. godine u Rijeci sagrađen prvi parobrod Senjskoga brodarskog društva – »Hrvat«. Nakon tog događaja i drugi se Senjani sve više okreću parobrodarstvu te osnivaju i svoje parobrodarsko društvo – Parobrodarstvo Ivan Krajacz i drugovi u Senju. To je Društvo djelovalo do 1890. godine, a nakon toga se priključilo riječkoj Ungaro-Croati.


Sama se izložba sastoji od zanimljivih povijesnih tekstova i ilustracija te inventara s brodova i zanimljivosti iz brodskih dnevnika. Mnogi kapetani s područja Hrvatskog primorja i Kvarnera ostvarili su značajne uspjehe u plovidbama zadnjih jedrenjaka početkom 20. stoljeća, a na taj način je dan i obol izvanrednoj brodograditeljskoj tradiciji našeg kraja u posljednja dva stoljeća. Izložbu prati i pripadajući katalog, a može se razgledati do 1. listopada u radno vrijeme tvrđave.