Lokaliteti poput uvale Zavratnice koja je zbog svoje prirodne i biološke raznolikosti proglašena zaštićenim krajobrazom ne smiju postati masovna izletišta ili kupališta u cilju ostvarivanja većih prihoda, nego ih je potrebno valorizirati kao lokalitete gdje će se posjetitelji educirati
povezane vijesti
Ako se čovjekova sudbina poigra na poželjan način, tada mu se »poslože kockice« i njegov životni poziv prelazi iz sna u javu. Upravo je tu životnu sreću imao Mario Šaban (39) kada se zaposlio u Parku prirode Velebit. Ovaj pasionirani ekolog, zaljubljenik u floru, faunu i geomorfologiju zaposlio se u JU Park prirode Velebit još 2003. godine. Mario ima završena dva fakulteta pa je diplomirani inženjer sigurnosti i diplomirani ekonomist. Prvi posao u Parku bio mu je nadzornik, današnji čuvar prirode. Potom vodi službu protupožarne zaštite i tehničkih poslova te je imenovan za stručnog voditelja. Ovaj mladi čovjek je uz to aktivni član Hrvatske gorske službe spašavanja, speleolog, planinar i kartograf koji je s entuzijazmom vodio stručni rad ustanove.
U rujnu 2021. kao v. d. ravnatelj preuzima upravljanje JU-om Park prirode Velebit, a na mandatno razdoblje imenovan je u travnju 2022. godine od strane ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića.
Park prirode Velebit zauzima površinu od 2.200 km2, proteže se na tri županije, četiri grada i šest općina, što predstavlja vrlo specifičan, izazovan i složen način upravljanja. U ozračju sve intenzivnijih klimatskih promjena, ovih dana se na Smotri izviđača Hrvatske u Lovincu nadomak Velebita posebno obilježio Europski dan, obilježavanje Europske godine mladih i Dan klime. Više nego li dovoljni razlozi za razgovor s »prvim čuvarom Velebita«.
Marija Šabana pitamo kakva je uloga Velebita kao mikrolokacije u smislu očuvanja klime i biosfere u ovom dijelu Europe.
Klimatske promjene
– Park prirode Velebit najveće je zaštićeno područje u Republici Hrvatskoj, a kao takvo status zaštite dobio je zbog svojih prirodnih vrijednosti i značaja za očuvanje biološke raznolikosti, te predstavlja krucijalnu ulogu u pogledu utjecaja na smanjenje klimatskih promjena u ovom dijelu Europe.
Kad spominjemo klimatske promjene, moram reći da su kriza bioraznolikosti i klimatska kriza, nažalost, međusobno usko povezane i zapravo su uglavnom rezultat ljudskog djelovanja. Kriza bioraznolikosti je posljedica klimatskih promjena, a klimatske promjene su rezultat gubitka bioraznolikosti i tu se ističe njihova povezanost. U tom smislu nam je od ključne važnosti očuvanje bioraznolikosti i popravljanje stanja prirode jer će na taj način priroda biti otpornija na klimatske promjene s jedne strane, a s druge strane kako bi nam mogla pružiti maksimalne »usluge« ekosustava koje nam pomažu u ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama.
Velika površina Parka prirode Velebit predstavlja probleme u praćenju nadzora i obilasku područja, ali moram istaknuti da je prednost što ovo vrlo veliko područje i u ekološkom smislu kao takvo može u potpunosti osigurati funkcionalno očuvanje prirode. Bitno je da se ovo područje ne fragmentira dalje u smislu izgradnje veće infrastrukture, nego da održavamo postojeće kako ne bi došlo do narušavanja stabilnosti ekosustava.
Što za vas kao ekologa znače Dan klime i Dan zaštite prirode?
– Iskreno ne znam kada se obilježava Dan klime, ali Dan zaštite prirode je od velikog značaja za nas koji radimo u zaštiti prirode jer tada kroz razna odgojna, obrazovna, rekreativna, stručna događanja pokušavamo ukazati koliko je zaštita prirode bitna u smislu očuvanja bioraznolikosti koje direktno utječe na ublažavanje klimatskih promjena, drastično smanjenje štetnih stakleničkih plinova, a time očuvanje tisuća vrsta čime ekosustavima omogućujemo više vremena za prilagodbu klimatskoj krizi. Ove godine smo se posvetili najmlađim generacijama pa smo u suradnji s osnovnom školom iz Gospića provodili edukativne radionice i izrađivali suvenire od prirodnih materijala.
Je li po vašem mišljenju Velebit dovoljno zaštićen po pitanju flore i kao stanište životinja?
– Po pitanju flore kao staništa životinjskih vrsta u Parku prirode Velebit najveću ulogu imaju šume koje su velika spremišta i ponorišta ugljika iz atmosfere te su tu od velike važnosti stare šume, tj. prašume i zbog toga radimo na tome da takve šume identificiramo i strogo zaštitimo te zabranimo bilo kakva gospodarska djelovanja. Kako su šume na Velebitu gospodarske šume u cilju povećanja zaštite, potrebno je prilagoditi načine gospodarenja klimatskim promjenama koje već itekako osjetimo. Ovakve aktivnosti komuniciramo i zajednički provodimo s Hrvatskim šumama i našim Zavodom za zaštitu prirode.
Park predstavlja ekološki izrazito vrijedno područje i s obzirom na to da se radi o brdsko-planinskom zaštićenom području on predstavlja nekakav »refugium« za bioraznolikost u ekstremnim uvjetima što je jedna od dodatnih uloga da se vrste mogu povući u stabilnije ekosustave za vrijeme ekstremnih uvjeta iz kojih se, ako nisu trajni kad se stvore pogodni uvjeti, mogu vraćati natrag prema svojim staništima.
Cerovačke špilje
Koliko je posjetitelja u ovom kratkom vremenu posjetilo Centar izvrsnosti i Cerovačke špilje?
– Cerovačke špilje je u manje od dva mjeseca posjetilo oko 2.000 posjetitelja, što je u odnosu na datum otvorenja i izazove oko završetka projekta izuzetan rezultat, ali naš cilj je povećati marketing i promociju lokaliteta Cerovačkih špilja kao temeljnog fenomena masiva Crnopac i ostvariti naš potpuni kapacitet koji je preko 40 tisuća posjetitelja na godišnjoj razini.
Je li općenito gledano Velebit s obje strane (dakle i Zavratnica) dovoljno valoriziran kao destinacija, uz uvažavanje najviših standarda zaštite?
– Velebit i njegovi lokaliteti imaju veliku prirodnu vrijednost, a kako je naš cilj očuvanje prirodne vrijednosti, smatram da lokaliteti poput uvale Zavratnice koja je zbog svoje prirodne i biološke raznolikosti proglašena zaštićenim krajobrazom, ne smiju postati masovna izletišta ili kupališta u cilju ostvarivanja većih prihoda, nego ih je potrebno valorizirati kao lokalitete gdje će se posjetitelji educirati te upoznavati s temeljnim prirodnim vrijednostima lokaliteta.
Na kojem projektu trenutačno radi vaš tim?
– Trenutačno nam još uvijek dosta vremena oduzimaju aktivnosti vezane za završnu fazu projekta Centar izvrsnosti Cerovačke špilje, ali glavni nam je cilj postaviti ovaj projekt na noge i stvoriti jednu od prepoznatljivih destinacija u Hrvatskoj. Iako nam to oduzima dosta naših kapaciteta, već radimo i aktivno pokrećemo nove projekte od kojih mogu istaknuti rekonstrukciju planinarskog doma Gojtanov dom na Visočici za koji smo u ovoj godini uspjeli povući sredstva od strane FZOEU-a za izradu kompletne dokumentacije i pripremu prijave na nadolazeće projekte koji će se otvarati u narednom programskom razdoblju. Također su nam odobrena sredstva za novi posjetiteljski centar na području Podpraga kod Tulovih greda u čiju ćemo realizaciju ići zajedno s Općinom Jasenice. Moram istaknuti da smo u prošloj i ovoj godini puno truda uložili u izradu Plana upravljanja, našeg temeljnog dokumenta za desetogodišnje razdoblje. U planu je izrada planinarsko-alpinističke staze »Ferrate« na području južnog dijela Parka koja će također obogatiti našu turističku ponudu. Da bismo mogli ostvariti i uspješno provoditi sve izazove koji će se stvarati pred nama, ulaskom u nove projekte planiramo povećanje broja zaposlenih, a time i projekt uređenja druge polovine Upravne zgrade čiji kapacitet stoji neiskorišten od 2006 godine.
Hoće li ova generacija ostaviti u nasljeđe zaštićenu planinu i njegove sadržaje?
– Svrha i cilj proglašenja Parka prirode Velebita i naša temeljna zadaća je zaštita, očuvanje i održivo korištenje nama najvrednije i najljepše planine na svijetu te sam siguran da ćemo našim znanjem i stručnosti zajedno sa svim dionicima koji participiraju na Velebitu ostaviti u nasljeđe Velebit kakav smo ga i mi zadužili od svojih predaka.