O vršnjačkom i cyber nasilju

Anketa među senjskim školarcima. Čak dvije trećine ih na mobitelu i internetu provodi i po pet sati dnevno

Dorotea Prpić

U anketi je sudjelovao 121 senjski osnovnoškolac, a kod djece u dobi od 11 do 14 godina uočeno je da njih 42 posto koristi Facebook, 86 posto Instagram, a 100 posto TikTok



SENJ – Čak 66 posto učenica i učenika provodi i do 5 sati na internetu, odnosno mobitelu. Kod djece u dobi od 11 do 14 godina uočeno je da njih 42 posto koristi Facebook, 86 posto Instagram, 100 posto TikTok… Rezultati su to ankete provedene o vršnjačkom i cyber nasilju među učenicima viših razreda senjske Osnovne škole Silvija Strahimira Kranjčevića, a iznijela ih je ravnateljica škole Rosanda Bilović na predavanju upriličenom za roditelje osnovnoškolaca i srednjoškolaca na temu elektroničkog nasilja. Predavanje je organizirao Tim za prevenciju i borbu protiv nasilja i drugih ugroza grada Senja, sve kako bi ukazao na raširenost i opasnost elektroničkog nasilja među mladima i potrebu simbioze svih dionika u društvu, sve s ciljem rješavanja ovog velikog problema među mladima.


Svakodnevna pojava


A da se radi o aktualnoj temi, potvrđuje činjenica da je elektroničko nasilje među djecom i mladima gotovo svakodnevna pojava o kojoj se ne govori dovoljno i koje najčešće nije prepoznato kao stvarno nasilje budući da se događa u virtualnom okruženju, no čije posljedice su veoma ozbiljne i mogu dovesti do fatalnih ishoda.


– U anketi je sudjelovao 121 senjski osnovnoškolac, a iz nje se može zaključiti da su djeca podignula stupanj svjesnosti o vršnjačkom nasilju. Pitanje sigurnosti je najvažnije pitanje u školi ovog trena, a što se događa među našim učenicima jednim dijelom znamo, ali nam jedan dio, i kao odgojiteljima i kao roditeljima, ostane sakriven, pa je teško djelovati kad nešto ne znate. Naša škola je još u listopadu prošle godine izmijenila pravila vezana za korištenje mobitela u školi, ali ne mislimo da smo time problem riješili. Škola radi sve što može, ali bez roditelja teško da ćemo išta riješiti – rekla je ravnateljica Rosanda Bilović.




– Istraživanja pokazuju da djeca provode 3 do 5 sati dnevno na internetu. Toliko i više vremena provode u školi, pa onda i dio vremena na izvannastavnim aktivnostima. Neko vrijeme treba im i za obroke, pa se pitamo kad ta djeca spavaju. Internet ima i svoje dobre strane, otvorio je vrata u svijet, omogućio dostupnost informacija…, ali donio i neke loše stvari, poput elektroničkog nasilja i zato je važno poduzeti mjere kako bi se spriječila njegova eskalacija – rekla je upraviteljica Obiteljskog centra Područne službe ličko-senjske Suzana Svetić te dodala da svi trebamo biti svjesni te opasnosti i da je nužan barem minimum roditeljske zaštite i znanja o korištenju društvenih mreža. – Mi u Obiteljskom centru očekujemo da zajedno s roditeljima udružimo snage i da informacije koje do nas dolaze provjerimo te da zajednički poduzimamo potrebne mjere. Nesumnjivo je da je odgovornost i na roditeljima, ali i da svako od nas može na svoj način pridonijeti sretnijem i mirnijem odrastanju djece i mladih. To nam je svima zajednički cilj, a možemo ga ostvariti samo ako udružimo snage – naglasila je Svetić.


Oprez kod TikToka


O zapažanjima u policiji o Cyberbullyingu je ispred PU ličko-senjske govorio je Ante Podnar.


– U policiji se prevencijom bavimo već niz godina. Cyberbullying je evoluirao jer je internet brži, a mobiteli dostupniji većem broju korisnika. Dio te priče je svakako Tik Tok, trenutno najpopularnija mreža među mladima na kojem je puno opasnih izazova – rekao je Podnar i dodao da je TikTok zanimljiv mladima jer u toj aplikaciji mogu iznositi stavove i mišljenja, a da im nitko ne proturiječi. Može se napraviti i videouradak, koji ako je temeljito i znalački napravljen, može postati popularan. Međutim, opasnost je manjak cenzure, posebno radi li se o digitalnom nasilju i govoru mržnje.


– U Americi se radi na tome da se ta mreža zabrani, a nešto se po tom pitanju radi i u EU-u, rekao je Podnar, dodajući da na tim mrežama ima sadržaja koji nisu prikladni za djecu, a pojedini upućuju i na neke vrste samoozljeđivanja.


– Važno je prepoznati problem i rješavati ga u simbiozi obitelji, škole i društva u cjelini, uključujući vodstva lokalnih zajednica i onih koji upravljaju određenim segmentima društva, a tu su i policija, državno odvjetništvo, sudstvo… Bolje je spriječiti nego liječiti, ali ključ uspjeha je prvenstveno u našim mladima, jer ako se mladi odgovorno ponašaju, posljedice će biti manje štetne – zaključio je Ante Podnar.


Na predavanju su se roditelji učenika osnovne i srednje škole mogli iz prve ruke detaljnije upoznati s oblicima elektroničkog nasilja među mladima. To će im omogućiti i bolje praćenje i reagiranje, a ukazano im je i da su važna karika koja u suradnji s nadležnim institucijama treba reagirati na negativne pojave općenito, a posebno na elektroničko nasilje među mladima.