Na križanju Budačke ulice u Gospiću i spoja na autocestu A1 od 17. studenog 2023. godine stoji natpis – Ulica 71. bojne Vojne policije. Svečano su tog dana, na 32. godišnjicu ustroja te značajne bojne, ploču iznimne simboličnosti otkrili general Mate Laušić i Josip Rukavina, nekadašnji pripadnik ove postrojbe stacionirane u Gospiću. Pritom se, s nemalo ponosa, general Laušić osvrnuo na neke od brojnih zasluga 71. bojne Vojne policije.

– Trebalo bi mi puno vremena da bih iskazao čast što sam pozvan u prigodi dana kada je osnovana ova postrojba. Bila je to postrojba koja je djelovala u Domovinskom ratu u Lici, ali i znatno šire. Sjećam se naših susreta tijekom rata, sjećam se ovoga grada u njegovim najtežim trenucima. Tada sam u Gospić prvi put došao s predsjednikom Tuđmanom. Gledajući danas Gospić, to je doista jedan drugi grad, obnovljen i moderan. Zato moram reći da osjećam jedan veliki, veliki ponos.

Golemi doprinos

Malo je postrojbi koje su svojim neizravnim, ali i izravnim, dosezima za okončanje Domovinskog rata dale golemi doprinos poput 71. bojne Vojne policije Rijeka. Osnovana prije 32 godine ova je postrojba svoje djelovanje uglavnom vezivala uz ličku bojišnicu, mada je itekako bila aktivna i na slavonskom te dubrovačkom ratištu.

Odavanje počasti poginulim i umrlim pripadnicima 71. bojne započelo je kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata u središtu Gospića. Poginulima i umrlima poklonila su se brojna izaslanstva. Prvi vijenac položilo je izaslanstvo UBVVPDR-a na čelu s predsjednikom Jakovom Stanušićem. Slijedilo je izaslanstvo Udruge branitelja i veterana Vojne policije, podružnica Ličko-senjske županije s predsjednikom Nikolom Kovačevićem i dopredsjednikom Josipom Rukavinom, zatim izaslanstvo Udruge branitelja i veterana Vojne policije, podružnica Primorsko-goranske županije u kojemu su bili generali Mate Laušić i Markica Rebić. Vijenac su položili članovi obitelji poginulih i umrlih pripadnika 71. bojne Vojne policije, zatim izaslanstvo pukovnije Vojne policije, Gardijska motorizirana brigada Vukovi, izaslanstvo Ličko-senjske županije i grada Gospića koje je predvodio župan Ernest Petry, kao i brojne udruge proistekle iz Domovinskog rata. Riječi molitve predvodio je gospićki župnik o. Anto Knežević. Komemoracija je nastavljena kod spomen-biste prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.

Potom je pročitano pismo prvog zapovjednika druge satnije 71. bojne Vojne policije, ratnog zapovjednika Luke Matanića koji je netom prije smrti zatražio od Grada Gospića da jednu gradsku ulicu nazove po ovoj postrojbi. Na njegovo pismo nadovezao se župan Ernest Petry rekavši kako ga ponosom ispunjava činjenica što je 71. bojna Vojne policije napokon dobila svoju ulicu u Gospiću.

– Svjesni smo činjenice kako je 71. bojna Vojne policije Rijeka časno odradila sve ratne i mirnodopske zadaće koje je su se pred nju postavljale. Upravo sam zbog toga danas ponosan što je ova postrojba danas dobila svoju ulicu u ovome gradu. Uza sve to nikada ne smijemo zaboraviti njihove poginule i umrle pripadnike kojima smo i danas iskazali iskreni i duboki pijetet, rekao je župan Ernest Petry.

Riječki spomen

Istovremeno kad i u Gospiću, godišnjica ustroja obilježavala se i u Rijeci. Kako je naime poznato, 71. bojna Vojne policije sastojala se od dvije satnije, jedne koja je djelovala na širokom području OZ Rijeka, i druga, ratna na području Gospića.

– Uvijek smo ponosni kad obilježavamo godišnjicu osnutka, uvijek smo u toj situaciji kao i u svim ostalim trenucima uz sve naše poginule suborce i njihove obitelji jer sasvim je sigurno da dok smo mi živi i oni žive s nama, ali danas imamo i dodatni razlog za ponos. Upravo na dan 32. obljetnice našeg ustroja Gospić dobiva ulicu nazvanu po našoj bojni! Iako smo osnovani na obroncima Učke, s ciljem zaštite svih građana – bez obzira na bilo koje, nacionalne ili vjerske različitosti – ovog kraja, Gospić nas se prvi na takav način sjetio. Hvala im na tome, a hvala i svima vama koji ste svojim dolaskom pokazali kako ste uz nas. Istaknuo je to – ujedno i pozdravivši Miju Borčića, prvog ratnog zapovjednika bojne – Mladen Kranjčec, istaknuti član Udruga branitelja veterana vojne policije Domovinskog rata podružnice Primorsko-goranske županije na prigodnom okupljanju ispred spomenika njihovim preminulim suborcima održanom na groblju Drenova u Aleji hrvatskih branitelja kod Spomen-parka poginulim pripadnicima 71. bojne Vojne policije.

Prigoda je to bila i za prisjećanje na ratni put koji se protezao kroz sve jadranske županije, sve do Dubrovnika, ali i na kontinentalne hrvatske krajeve, Slavoniju ponajprije. Bio je na Drenovi susret i s predstavnicima brojnih drugih udruga vojnih postrojbi s riječkog područja, a počast 71. bojni Vojne policije iskazali su i predstavnice Udruge roditelja i udovica poginulih branitelja Domovinskog rata, potom Vlado Kovačević, dopredsjednik Udruge branitelja i veterana vojne policije Hrvatske, predstavnici Ministarstva branitelja, brigadir Tomislav Kasumović u svojstvu izaslanika Predsjednika Republike, čelni čovjek ZUDR-a PGŽ-a Marinko Žuža kao i predstavnici Primorsko-goranske županije Goran Petrc i Zlatko Mihelec te Grada Rijeke – dr. Goran Palčevski i Marijan Vundać.

Prigodnu molitvu vodio je vlč. Marko Gregić, župnik Župe svete Ane na Vežici gdje je održana i misa zadušnica.

Zajedništvo zauvijek

Zajedno u ratu, zajedno u miru. Moglo bi se tako nazvati poveznicu Rijeke i Gospića koja je silnom čvrstinom isprepletena u ratu, od njegovih prvih dana kasnog ljeta 1991. godine. Bezbrojne su poveznice ostale do današnjih dana, a čin imenovanja ulice donio je još niz iznimno lijepih i vrlo simboličnih slika. Ponajprije, za svaku je pohvalu, u ovom slučaju upućenu županu Petryu, vidjeti da se imenovanjem ulica odaje priznanje ljudima koji su organizirani u ratne postrojbe učinili sve da se Hrvatska najprije obrani i oslobodi, kasnije postane i dijelom najnaprednijih država svijeta. Onih civiliziranih i uređenih, onih koje su spremne pomoći i drugim zajednicama kad se nađu u situaciji u kojoj je i Hrvatska bila prigodom osnivanja 71. bojne.

I na kraju, ali ne manje važno, jako je lijepa i simbolika smještaja ulice. Geografski, pozicija je to na kojoj je krajem 1991. godine bila crta okupacije, mjesto na kojem se ginulo kako bi se sačuvalo opstojnost Gospića. Most preko Like bio je u cilju odbijanja prodora neprijatelja srušen, bio je tu na neki način – kraj civilizirang svijeta. Danas je to mjesto kojim prolazi autocesta, spoj modernog Gospića s jednakim takvim svijetom. A da bi se do autoceste stiglo, kao i s nje u Gospić otišlo, put vodi – Ulicom 71. bojne Vojne policije Rijeka! Baš tako – zajedno u ratu, zajedno u miru.

Ustrice koje su stvarale Hrvatsku

Gospićani su ujesen 1991. godine redovno susretali golobrade mladiće, skoro još djecu kako u vojnim odorama i s oružjem u ruci hitaju na položaje u okolici grada. Budući da nisu imali nikakvo vojno znanje i iskustvo te premlade vojnike su stariji branitelji željeli sačuvati od pogibelji i uvijek ih nastojali držati po strani. Uzalud, jer su se ti branitelji redovno nametali i željeli parirati daleko starijim i iskusnijim dragovoljcima. Jedan od njih bio je i Antonio Šebalj koji je tijekom vojno-redarstvene operacije Medački džep teško ranjen, ali mu te okolnosti nisu smetale da tijekom VRO Oluja bude jedini hrvatski časnik koji se doslovno borio na invalidskim štakama! Njegovo srce i ponos nisu mu tada dozvoljavali da se povijest Domovinskog rata okonča bez njega. Naravno, Antonio Šebalj je bio u prvom sastavu Ustrica, postrojbe klinaca-branitelja iz 1991. godine.

– Bilo nas je 30-ak, svi smo bili maloljetni, ali sa srcem iskreno za Hrvatsku. Zvali smo se Ustrice, odnosno – britvice. ‘Ko bi tada s nama mogao zapovijedati? Za obuku su nam dodijelili iskusnog specijalca Johana Tildera, dragovoljca Domovinskog rata koji je na gospićku bojišnicu stigao s nekoliko prijatelja iz Nizozemske. Od Johana smo puno toga naučili, stekli smo određena vojna znanja i vještine. Nedugo zatim, početkom 1992. godine stigla je zapovijed da se Ustrice prekomandiraju u Karlovac, na dosluženje vojnog roka. Sjećam se da sam ja tada bio »stariji dečko« od 18 godina.

U Karlovcu smo se malo »izbrusili«, naučili još dosta toga i vratili u Gospić. Svi pripadnici Ustrica nastavili su se boriti u nekoj od lokalnih postrojbi, najviše u 118. brigadi Zbora narodne garde. Ja sam kao punoljetan postao uskoro pripadnik 6. gardijske brigade Vukovi, kasnije preimenovane u 9. gardijsku brigadu čiju smo obljetnicu osnutka ove godine obilježili 3. studenog 2023. godine. Postrojba Ustrice je bila mnoštvo hrabrih i pomalo tvrdoglavih dečki kojima u ono vrijeme prave ustrice za brijanje nisu niti trebale jer smo ujesen 1991. godine svi mi bili klinci starosti od 16 do 18 godina, neki i mlađi, rekao nam je Antono Šebalj jedan od tada »starijih« pripadnika te legendarne postrojbe hrvatskih dragovoljaca s područje Gospića.

Antonio je u redovima 118. brigade ZNG Gospić i 6. gardijske brigade u kratkom vremenu prošao brojne vojne akcije, sudjelovao je u VRO-u Maslenica i bio teško ranjen prilikom oslobađanja Medačkog džepa na pravcu Ornice-Čitluk. Kada je započela Oluja Antonio je na štakama bio u prvim redovima svoje 9. gardijske brigade Vukovi koja je s ostalim postrojbama krčila put prema oslobođenju ličke bojišnice. Danas je predsjednik kluba veterana 9. gardijske brigade Vukovi koja je nedavno dobila pohvalnicu Ministarstva hrvatskih branitelja za zasluge u VRO-u Medački džep iz rujna 1993. godine.

Vrhunski profesionalci

Što reći o 71. bojni Vojne policije? Ona je bila i ostala ogledalo stvaranja Hrvatska vojske. Sve ono što je vojna policija dala u Domovinskom ratu, ali i nakon rata. Naša Vojna policija je u sastavu NATO pakta bila u sastavu njemačkog Bundeswera na zadacima u Afganistanu. Prvi smo pokazali operativnost i dokazali da zaslužujemo certifikat za takve inozemne vojne operacije. To ste učinili vi i na tome vam neizmjerna hvala, naglasio je na svečanosti general Mate Laušić.