GOSPIĆ – U Kulturno-informativnom centru Gospić održana je sinoć tribina na kojoj je bilo riječi o svakako najvećem problemu Like, o demografskoj situaciji. Mladi gospićki znanstvenik dr. sc. Nikola Šimunić sa Instituta „dr. Ivo Pilar“ elaborirao je osnovne značajke ove problemtaike. Uspoređivao je demografsku sliku Ličko-senjske županije tražeći slične regije diljem Europe koje imaju iste ili slične probleme. Govorio je i o NUTS regijama i koliko su one bitne u demografskom  smislu za ovaj dio Hrvatske.

“Sukus večerašnjeg predavanja su demografska kretanja, kretanja koja su izazvala toliko drastično opadanje broja stanovnika u Lici, ali i cijeloj Hrvatskoj. Što se tiče starosne strukture Lika se nalazi u samom dnu Hrvatske jer je udio mladih sve manji, manji je i fertilitet, rađa se sve manje djece… Po udjelu starijih osoba iznad 48 godina Lika je u samome vrhu. Uz stalno padanje nataliteta sadašnja situacija nam govori da će na ovim prostorima natalitet i dalje opadati. Starosni prosjek Like je blizu 40 godina, dakle apsolutno zrelija dob.

Nikola Šimunić

Naglasak ovoga predavanja stavljen je na 1973. godinu kada je na ovim područjima po prvi puta došlo do osjetnog pada nataliteta. Taj negativni status se stalno povećavao i mi ga ne možemo kompenzirati. Dodamo li ovome tri rata koja su se dogodila u prošlome stoljeću, ekonomska iseljavanja prije i danas, političke krize-sve je to negativno djelovalo na natalitet u Ličko-senjskoj županiji”, zaključio je dr. sc. Nikola Šimunić.

Svoje predavanje dr. sc. Šimunić završio je navodeći na koji način se državna politika i lokalna zajednica mogu uključiti u rješavanje ovog problema, ne samo za Ličko-senjsku županiju već i Hrvatsku u cjelini. Kako smatra, jedan od mogućih pristupa za poboljšavanje trenutnog stanja su proaktivne populacijske mjere koje u koje spadaju pronatalitetne, poput dječjhi doplataka, manjih poreza i jeftinijih vrtića. Šimunić je spominjao i imigracijske mjere u pogodnostima za naseljavanje mladih i obrazovanih ljudi.

-Drugi pristup u rješavanju ovog problema su redistributivne populacijske mjere koje podrazumijevaju poticanje migriranja stanovništva iz naših velikih gradova prema malim, ruralnim sredinama. U pravilu države kombiniraju pronatalitetne i imigracijske mjere u nastojanjima da se demografski revitalizira neki prostor, istaknuo je dr. sc. Nikola Šimunić.

Pri sagledavanju demografske tragedije Like dovoljno govori podatak kako je ovome prostoru početkom 20. stoljeća živjelo oko 200 tisuća ljudi, dok u cijeloj Ličko-senjskoj županiji taj broj danas iznosi jedva nešto više od 50 tisuća stanovnika. U Lici nestaju cijela sela jer su stariji umrli, a mladi se iselili. Zato se događa da umjesto mlađih ljudi lička imanja često kupuju i obnavljaju stariji ljudi pridošli iz velikih centara koji su na taj način promjenili mjesto boravka kako bi uživali u mirovini.