RIJEKA – Liječnik Tomislav Furlan, specijalist medicine rada i sporta i ravnatelj Ustanove za zdravstvenu skrb Adria Medic, za medicinu rada koja djeluje u Pazinu i Delnicama, odlučio je da na radnom mjestu voditelja digitalnog marketinga na izdvojenom mjestu rada zaposli osobu s invaliditetom.

– Kao liječnik odlučio sam pružiti priliku mladoj, visokoobrazovanoj osobi s invaliditetom da se zaposli na radnom mjestu voditelja digitalnog marketinga na izdvojenom mjestu rada i tako da ne samo osigura svoju egzistenciju, već i da se uključi u redovite životne aktivnosti. Pritom nije mi bitno gdje se u Hrvatskoj nalazi, jer bi svoj posao obavljala od kuće »online« i to prema dogovoru, bez stresa, objašnjava Furlan.

Međutim, taj poduhvat se pretvorio u nemoguću misiju.

Nemoguća misija

Prema informacijama kojima raspolaže Furlan iz službenih izvora u RH po Registru osoba s invaliditetom iz listopada prošle godine, Hrvatska ima 657.791 osoba s invaliditetom, što je 17,07 posto od 3.853.200 ukupnog broja stanovnika. Za usporedbu, Njemačka ima 9,4 posto, dok Italija ima 4,8 posto osoba s invaliditetom od ukupnog broja stanovnika. To znači da RH ima više osoba s invaliditetom nego što Crna Gora ima ukupno stanovnika – 633.158, a od 657.791 osoba s invaliditetom u Očevidniku zaposlenih osoba s invaliditetom u Hrvatskoj ih je krajem prošle godine evidentirano bilo ukupno 15.500, tj. samo 2,36 posto, što se pak ističe kao rekordna brojka.

Furlan kaže da je prema podacima u PGŽ-u, u 2023. zaposleno 1.047 osoba s invaliditetom, dok je na području tri županije (PGŽ, IŽ, LSŽ) od 69.798 osoba s invaliditetom, njih 25.138 u radno aktivnoj dobi od 20 do 64 godine, a od toga u PGŽ-u 12.641 osoba s invaliditetom u toj dobi.

– Zapošljavanje osoba s invaliditetom regulirano je sa sedam pravilnika, više zakona i nadležnih tijela – Centra za profesionalnu rehabilitaciju, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, HZMO-a, HZJZ-a, Pravobranitelja za osobe s invaliditetom plus brojne udruge, objašnjava Furlan.

HZJZ vodi Registar osoba s invaliditetom, HZMO vodi Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom, dok je RH potpisnik Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Postoji Nacionalni plan izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Nonsensi

Furlan je nakon poteškoća pri zapošljavanju osobe s invaliditetom od strane birokracije, sad, ne kao budući poslodavac, već prvenstveno kao liječnik kome je to i specijalizacija, odlučio detaljno proučiti sustav zapošljavanja osoba s invaliditetom kako bi pomogao osobama s invaliditetom da se zaposle jer zbog birokracije mnogi poslodavci koji imaju takve želje na kraju od toga odustanu.

– Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom ima ogromna sredstva, u RH postoji pet zaštitnih radionica i 29 integralnih radionica za zapošljavanje osobe s invaliditetom, ali u PGŽ-u ne postoji niti jedna radionica, prvenstveno zbog iznimno otežanih i zahtjevnih uvjeta za osnivanje i rad, kaže Furlan.

Furlan napominje da u HZZ-u postoji Odjel za osobe s invaliditetom, profesionalnu rehabilitaciju i ranjive skupine, a niti jedna područna služba, ured niti ispostava HZZ-a na području tri županije (PGŽ, IŽ, LSŽ) nemaju ulaz sukladan odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

– Posebno se u tome ističe područni ured Rijeka koji nema niti pristupnu rampu, platformu, lift, ali ima savjetnicu za zapošljavanje. Osobama s invaliditetom time je fizički onemogućen pristup. Zbog neadekvatnog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ne postoji realna mogućnost za obavezno grupno i individualno savjetovanje osoba s invaliditetom, kaže Furlan.

Ono što ga je začudilo su gotovo nelogične birokratske formulacije u digitalno doba. Danas digitalni nomadi putuju svijetom, Hrvatska se hvali da je raj za digitalne nomade, jer s jadranske obale mogu raditi zahvaljujući internetu u svojim uredima u Hong Kongu, Japanu, SAD-u, diljem Europe i svijeta.

U aplikaciji prijave nije moguće prijaviti da je mjesto rada osobe koja se traži na izdvojenoj lokaciji, tj. da će radnik raditi od kuće. Stoga je, objašnjava Furlan, s obzirom da je u postavkama oglašavanja potrebe za radnikom u aplikaciji HZZ-a morao označiti traženo mjesto rada – Pazin, gdje se nalazi sjedište Ustanove Adria Medic, sve palo u vodu.

HZZ je, kao oblik isticanja oglasa, uvrstio isti u izdvojene oglase, ali bez vidljivih osnovnih podataka za prijavu na oglas, što je rezultiralo odgovorom Područne službe HZZ-a iz Rijeka: »Poštovani, u evidenciji nezaposlenih osoba Područne službe Rijeka nema kandidata, osoba s invaliditetom, koji ispunjavaju uvjete navedene u natječaju«.

Sumnjičavost

– U samoj komunikaciji s osobljem HZZ-a izražena je sumnjičavost prema navodima da nije potrebno da osoba s invaliditetom dolazi fizički na posao već sve aktivnosti može obavljati na izdvojenom mjestu rada. Priručnik HZZ- a za zapošljavanje osoba s invaliditetom koji je i dalje na njihovom webu je apsolutno zastario. Iz 2010. godine je, objašnjava Furlan.

Pokušao je i dalje po cijeloj Hrvatskoj tražiti osobu s invaliditetom koju bi zaposlio, pa je s portala Moj posao, koji prati oglase na webu iz HZZ-a, dobio ponudu za plaćanje objave oglasa na njihovom portalu. Furlan im je zahvalio na takvoj ponudi i napomenuo da se radi o oglasu kojim se želi zaposliti osoba s invaliditetom, da bi za taj portal bilo vrlo mudro i socijalno osjetljivo da ovaj i sve druge takve oglase s istom namjerom besplatno objave na portalu Moj posao, posebno s obzirom na to da je vlasnik portala u 2022. godini u RH ostvario dobit od 4.800.900 €.

– Oglas sam proslijedio na više mailova udruga osoba s invaliditetom, od kojih su se neki i povratno javili, većina prijavljenih je iz Istre i PGŽ-a, što je logično s obzirom na obvezno označeno fizičko mjesto rada (Pazin) i način pretraživanja weba HZZ-a, pa se nadam da ću ipak naći adekvatnu osob s invaliditetom i zaposliti je, kaže Furlan.

Troše se veliki novci

Furlan opisuje još dojmova pri svom pokušaju zapošljavanja osobe s invaliditetom.

– Centar za profesionalnu rehabilitaciju Rijeka ima proračun za 2024. od 586.324 eura, a najvažnija aktivnost za zapošljavanje osoba s invaliditetom je virtualna radionica za 5 polaznika iz tri županije. Nadalje, kod njih ne postoji Odjel za poslodavce, niti Radni centar za OSI, a to navode da imaju u svojoj organizacijskoj strukturi. Žale se da nemaju adekvatan prostor koji nema niti zakonski propisan ulaz za OSI u prizemlju, a pola prostora koje koriste je na 1. katu, nedostupno za OSI. Godišnje potroše na zdravstvene usluge koje su im nužne za procjenu radne sposobnosti 1.776,55 eura, što govori o njihovim stvarnim aktivnostima, o neučinkovitosti, a dodatno planiraju još i nova zapošljavanja. U uredu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom u Rijeci, nemaju hodogram za zapošljavanje osoba s invaliditetom, a niti taj ured na Potoku nema zakonski propisan ulaz za osobe s invaliditetom. Uglavnom, zapošljavanje osoba s invaliditetom je velika muka, opterećeno administracijom, brojnim propisima, u tom području se troše veliki novci, a broj zaposlenih OSI je bijedan, pogotovo u odnosu na ukupan broj registriranih u RH, zaključuje Furlan.