CRIKVENICA – Kako izgledaju trenutni trendovi na tržištu nekretnina na crikveničko-vinodolskom području? Kakav je interes kupaca za ovo područje? Koje su prosječne cijene »kvadrata«? Kupuju li više domaći ili stranci? Koje su najtraženije vrste nekretnina? Odgovor na ova i slična pitanja potražili smo u crikveničkoj agenciji za nekretnine »Relax nekretnine«, kod vlasnika agencije Gordana Butkovića. Kako će na početku našeg razgovora reći Butković, generalno govoreći, interes za kupovinom nekretnina i dalje je velik. Dodaje da pomalo dolazi do stabilizacije tržišta, ali ono još uvijek nije posve stabilno. Ističe da kod oglašenih cijena postoje manje korekcije, dok postignute cijene ne padaju, štoviše, one su čak i veće u odnosu na prošlu godinu. S obzirom na kupovnu moć i prosječna primanja Hrvata, cijene u oglasima itekako su »paprene«.

Kuće za adaptaciju

Agencija »Relax nekretnine« pokriva tržište nekretnina na čitavom crikveničko-vinodolskom području, uključujući Senj. Po broju transakcija najveći interes kupci pokazuju za Crikvenicu i Novi Vinodolski, zatim okolna mjesta kao što su Dramalj, Selce, Klenovica i Povile, dok iz godine u godinu raste i interes za nekretnine na području Vinodolske općine. Na području manjih mjesta, poput Povila i Klenovice, logično, manja je i ponuda nekretnina, ali zato čim se pojavi atraktivna nekretnina s »adekvatnom« cijenom, kupaca ne manjka.

– Život se mijenja, kupci sve više traže i mir. Cijene u zaleđu nešto su pristupačnije nego na moru, a tu ima i više kuća za adaptaciju. Na području bliže mora takve su kuće rjeđe, često i zbog neriješene dokumentacije. Kuće za adaptaciju u zaleđu su interesantne i zbog turizma, a ispostavilo se da bolje prolaze one koje imaju i bazen, govori Butković.

Kako kaže, najveći broj kupoprodaja ostvaruju Hrvati. Međutim, oni prednjače u smislu sveukupnog broja prodanih/kupljenih nekretnina, ali ne i u iznosu koji su spremni platiti za nekretninu.

– Kupci iz Hrvatske, pa samim time i mi koji ovdje živimo, kupujemo nekretnine nižeg cjenovnog razreda. Zadnjih par godina jako smo interesantni Slovencima. Kupuju i naši ljudi koji su nakon rata i kasnije od toga otišli raditi u strane zemlje. Za crikveničko-vinodolsko područje zainteresirani su i Austrijanci te Nijemci, dok su za područje oko Senja i Novog Vinodolskog sve više zainteresirani Mađari, napominje vlasnik crikveničke agencije za nekretnice.

Cijene kvadrata

Kad je riječ o povećanju cijena samih nekretnina, zanimljiv je podatak koji kaže da oni koji su kupili nekretninu prije samo dvije-tri godine, danas za tu istu nekretninu mogu dobiti duplu cijenu. Prosječne cijene »kvadrata«, naravno, ovise o mnogo faktora. Ulogu igra lokacija, zona, razina uređenja, pogled…

– Generalno možemo reći da se novogradnje prodaju po cijeni u rasponu od 3.500 do 6.000 eura po kvadratnom metru. Postoje i one koje se prodaju za skuplji iznos, ali nikako za niži. Kod starogradnji i manjih apartmana prosječna cijena po kvadratnom metru iznosi oko 3.000 eura. Tako se garsonijere najčešće prodaju po cijeni od oko 100 tisuća eura, jednosobni stanovi za oko 150 tisuća, a dvosobni za oko 200 tisuća eura, ističe Butković.

Iduće logično pitanje bilo je: »Tko si to može priuštiti?«

– Uglavnom stranci. I to najčešće oni između 55 i 60 godina života, koji su godinama štedjeli. Mladi i domaći kupuju, ali u najmanjem postotku, kaže naš sugovornik.

A koliko su popularne luksuzne nekretnine?

– Prodaju se, ali ne toliko. Cijene vila se trenutno »vrte« između 1,3 i 1,5 milijuna eura. Takve nekretnine će možda kupiti poneki stranac, ali mislim da takve nekretnine generalno nemaju tendenciju pretjeranog rasta u budućnosti. Prvenstveno zbog okruženja koje takvi ljudi traže. Njima je ključno pitanje vrijedi li toliko i sama destinacija, odnosno postoji li na takvoj destinaciji ponuda koja prati njihove želje i mogućnosti, smatra Butković.

Na pitanje pamti li najskuplju nekretninu koju je agenciju prodala i o kojem je iznosu riječ odgovara kako je riječ o jednoj kući u Novom Vinodolskom koja je prodana po cijeni od 1.250.000 eura.

Problem zvan birokracija

Koliko se dugo nekretnine zadržavaju na tržištu prije nego što se prodaju?

– Ako je cijena realno postavljena, ona se može prodati u par tjedana, ali svakako u roku od dva mjeseca. I to ako pričamo o stanovima ili manjim kućama. Ako pričamo o velikim zemljištima, poslovnim nekretninama i slično, onda takve nekretnine znaju čekati dulje vrijeme, odgovara vlasnik agencije.

Pitamo i koliko su strane investicije prisutne u ovoj regiji.

– Tu je glavni problem naša birokracija. Građevinska dozvola se čeka dvije do tri godine. Kad se pojave oni zainteresirani za kupovinu velikog zemljišta i drugih poslovnih nekretnina, oni to ne mogu shvatiti. Zna se dogoditi da nakon godinu ili godinu i pol dana čekanja na dozvolu jednostavno odustanu od kupnje, kaže Butković.

Porez na nekretnine

Gordana Butkovića smo pitali i za komentar po pitanju novog prijedloga poreza na nekretnine.

– Nije realno da će netko zbog ovih izmjena poreza na nekretnine prodati svoje nekretnine. Ako i hoće, to neće biti hitno i ispod cijene. Trebalo bi se pojaviti na stotine povoljnih nekretnina da bi cijene pale, a to nije realno. Za svaku nekretninu ljudi imaju razlog zašto je prazna. Predložene izmjene poreza na nekretnine mogle bi stvoriti kontraefekt turizmu, a nekretnine neće istovremeno postati povoljnije, smatra Butković.

Mlade obitelji ne mogu riješiti svoje stambeno pitanje

Hrvati kupuju nekretnine, ali to nisu mlade obitelji koje žele riješiti svoje stambeno pitanje.

– To je vrlo jednostavno riješiti ako postoji politička volja i odluka. Gradovi naprosto odrede ili naprave nove građevne zone, gdje će ljudima koji tu žele živjeti i raditi prodati zemljište po povlaštenoj cijeni. Naravno, oni će potpisati i da zemljište neće prodati, primjerice, naredih 10 godina. Treba takvim kupcima dozvoliti i da se bave turizmom, a ne kočiti njihove poslovne pothvate i nametati dodatne poreze. Takve građevne zone se još uvijek mogu naći ili stvoriti, ali se gradovi najprije trebaju odreći perspektive u kojoj isključivo gledaju profit, ispred potreba rasta i zadovoljstva svojeg stanovništva, kaže Butković.