Uz Trebišća, danas nenaseljeno selo duboko u utrobi Učke, mitologija veže narative o Velesu i Perunu, praslavenskim bogovima koji prema predaji biju božanski boj te njime mijenjaju prirodu i vrijeme. Prema potonjem, praslavenskom vladaru neba i vrha svetog stabla svijeta, nazvan je i obližnji, 881 metar visok vrh do kojeg iz Trebišća vodi povijesna staza, no niti jedan planinar na putu do Peruna ne može odoljeti, a da se ne zaustavi u selu koje ponovno dobiva znakove ljudskog, ako ne već božjeg života.

Do nekolicine kuća koje se nalaze par kilometara iznad Mošćeničke Drage stiže se nakon 15-ak minuta hoda iz Potoka, posljednjeg naseljenog sela na ovom putu, a u jednoj od njih smjestio se Interpretacijski centar Kuća stabla svijeta u kom se kriju važne informacije o vjerovanjima ovdašnjih davnih stanovnika. Dok se Trebišća mogu pohvaliti i obnovljenim mlinom, potokom koji ga pokreće, dječjim igralištem te prekrasnom prirodom, upravo se u Centru baštini poveznica s bogatom prošlošću koja je oblikovala živote slavenskih naseljenika.

Autentično mjesto

Kako kaže Dragana Lucija Ratković Aydemir, članica kreativnog tima Muze i jedna od autorica stalnog postava o praslavenskoj mitologiji postavljenog u Kući stabla svijeta, Trebišća su autentično mjesto za prenošenje priča o mitologiji naših drevnih predaka koji su ostavili različite tragove u krajoliku, toponimima, jeziku, drevnim poslovicama, zagonetkama, pjesmama, tradicijskim običajima i praksama.

– Sama ideja da su naši preci, koji nisu znali pisati, svoje prevažne mitske priče »upisivali« u prirodno okruženje u kojem su živjeli, toliko je snažna da je treba u svakoj mogućoj prilici pričati, slaviti i prenositi dalje. Prvi praslavenski stanovnici na Kvarneru ovom su krajoliku pridavali mitološke odlike, tako da su i Perun i Veles imali svoja svetišta u ovom području što su svojim istraživanjima pokazali akademici, etnolozi, kulturni antropolozi kao što su Radoslav Katičić, Tomo Vinšćak i Vitomir Belaj.

Iz svojih disciplina koje su oni proširili na interdisciplinarno polje crpile smo priče koje su podatne za medij izložbe, a pri tom smo uključile i stanovnike Mošćeničke Drage koji su strastveni i posvećeni čuvari izvornosti i opstojnosti prastarog božanskog mita u njihovom zavičaju, kaže Ratković Aydemir.

Prisustvo bogova

Reportersku ekipu Novog lista Trebišćom je proveo »tuttofare« Feruccio, kućepazitelj Centra zadužen za održavanje sela koji je mnogo rada utkao u njegov sadašnji izgled. Uputivši na slavenske simbole i motive postavljene unutar interpretacijskog centra, po selu i stazi do Peruna, domaćin navodi kako je veliki doprinos mitskoj draškoj priči dao i Veseljko Velčić, dugogodišnji predsjednik Katedre Čakavskog sabora Mošćeničke Drage na čiju je inicijativu valorizacija praslavenske baštine i započela. Iako projekt formalno nije završen, Kuća stabla svijeta već je primila prve posjetitelje, a njen nedavno postavljeni postav s mnoštvom edukativnih i interaktivnih elemenata ne samo da približava nekadašnje mitove i vjerovanja već ih i prezentira na način koji je relevantan ljudima koji žive u današnjem vremenu.

– Praslavenski mit nudi bogatstvo mudrosti i uvida u suživot čovjeka s prirodom, a središnji motiv izložbe monumentalna je maketa tzv. stabla svijeta, odnosno stabla hrasta koje simbolizira praslavensku kozmologiju i povezuje podzemlje, zemaljski i nebeski svijet. Ono je ujedno i poveznica svih priča koje posjetitelji ovdje otkrivaju i po njemu je i skromna kamena katnica u kojoj se izložba nalazi dobila ime. Praslavenska vjerovanja uče nas o poštovanju prirode, šire svijest o međusobnoj povezanosti svih živih bića i elemenata, ali i inspiriraju da se s tim drevnim porukama povežemo na dubljoj razini. Također, izložba poziva posjetitelje da pogledaju na svoj odnos s prirodom, njenim ciklusima i ritmovima. Ovdje je možda zanimljivo izdvojiti važan mitski događaj – boj između Peruna i Velesa koji je starim Slavenima objašnjavao smjenu godišnjih doba i pretvorbi kroz koje priroda pa onda i čovjek prolaze. Njihovo se prisustvo može pronaći i u Trebišćima.

Ovo je selo nekoliko mjeseci tijekom zime bez sunčeva svjetla, kroz njega žubori potok koji zimi može i poplaviti i postati bujica, a Veles je kao vladar podzemnog kraljevstva bio prisutan u sjenovitim i vlažnim područjima. U proljeće, njega u podzemlje šalje vladar neba i groma Perun, pripovijeda Dragana Lucija Ratković Aydemir, navodeći kako je naslijeđe iz slavenske mitologije narodnom predajom sačuvano do današnjeg dana. Perun, Veles/Volos i Mokoš neki su od staroslavenskih likova čija imena znamo i danas, no i uzrečica »uhvatiti boga za bradu« koja se koristi u svakodnevnom govoru potječe iz staroslavenskog mita.

Izolacija i povezanost

Velesa se u Kući stabla svijeta za bradu može doslovno uhvatiti. Njegova je bradata i rogata glava jedan od središnjih predmeta izložbe na kojoj su od njenog idejnog koncepta do same realizacije radile i Mirna Draženović i Katarina Juras Gregov. Ratković Aydemir kao stručnjakinja za interpretaciju baštine u drašku je priču uključena od njenog početka prije desetak godina, kada je sudjelovala u osnivanju Ekomuzeja Mošćeničke Drage, matične institucije pod kojom pored navedenog djeluju još tri interpretacijska centra, a suradnja s lokalnim akterima i stručnim kolegama pokazala se uspješnim modelom.

– Još od davne 2012. godine, radile smo ruku pod ruku s Općinom i građanima kako bismo zajedno stvorili jedinstvenu mrežu autentičnih doživljaja baštine ovog kraja. Bilo nam je iznimno važno da se svaki glas čuje. Organizirale smo brojne radionice i sastanke gdje su sudjelovale karizmatične osobe poput Veseljka Velčića i Vinka Škalamere, a njihove vizije, entuzijazam, priče i sjećanja dali su nam dragocjen uvid u drevna vjerovanja i običaje ukorijenjene u svakodnevnom životu zajednice. Lokalne priče, naša sveobuhvatna metodologija i vrsni kreativni suradnici bili su ključ za izložbu koju će posjetitelji pamtiti. Ono što ovaj rad u Trebišćima iznova svjedoči jest da »kvadrati« nisu mjerilo kreativnih procesa rada na izložbama.

Bez obzira oblikujemo li velike ili male narativne prostore, put razvoja i realizacije jednako je dubok. Naša velika prednost u trenutku oblikovanja glavnog koncepta izložbe bila je i u tome što je jedna od članica našeg tima, Katarina Juras Gregov, bila doktorandica na temu praslavenske mitologije. Naša Mirna Draženović najiskusnija je u implementacijama i vođenju produkcija tekstualnog i vizualnog sadržaja stalne izložbe. S druge strane, sami članovi zajednice su u dugogodišnjem radu i suradnjama sa znanstvenicima već i sami postali vrsni poznavatelji ove tematike i njihova je prisutnost od početka glavna snaga ovog projekta. Tu su i članovi zajednice koji potiču iz zaseoka podno Učke, koji su nam prenosili sjećanja na tradicijski način života koji je još do prije pedesetak godina u svakodnevnim praksama čuvao memoriju na praslavenske pretke, govori direktorica i osnivačica Muza, spominjući stručnjake i umjetnike čija su imena također na listi zaslužnih kao što su koautori iz studija Rašić&Vrabec, Ana Montan, Deniver Vukelić, Timo Škrlec, Mateja Krnjak, Ivan Gregov, Dragan Kordić i Alen Vuković.

Povezanost s korijenima

Svima je njima inspiracija, osim samog tajnovitog i nedovoljno poznatog svijeta praslavenske mitologije, bila trebišćanska priroda. Selo koje već šezdesetak godina nema stalne stanovnike otkriće je za sve koji se tamo namjere jer potiče na preispitivanje kategorija izolacije – od telefonskog signala i interneta – i povezanosti – one s prirodom i korijenima. Nema sumnje da će postojećim i novim najavljivanim sadržajem Trebišća zaživjeti kao idilično izletište u blizini bogova.

– Nakon izlaska iz Kuće stabla svijeta, ponovno uronjeni u veličanstvenu prirodu, posjetitelji imaju priliku u svoj doživljaj uključiti i perspektive i doživljaje ljudi koji su u ovom krajoliku živjeli puno prije nas i poslušati njihove poruke na intiman i mističan način. Priroda nas s njima povezuje više nego što smo svjesni, zaključile su Muze.

Baština Trebišća kao turistički paket

Projekt Interpretacijski centar Kuća stabla svijeta u Trebišćima pokrenut je u sklopu europskog projekta »Povežimo se baštinom« koji se provodi na razini Urbane aglomeracije Rijeka, a posjete ovom ekomuzeju zasada se odvijaju na zahtjev. Načelnik Mošćeničke Drage Riccardo Staraj navodi kako je dugoročni plan za održavanje ovog objekta davanje u koncesiju, a pored postojećih sadržaja Trebišća trebala bi biti oplemenjena i novim atrakcijama.

– Naše interpretacijske centre koji su dijelovi Urbane aglomeracije otvorili smo prije nekoliko tjedana, no budući da je sve financirano iz europskih fondova, još nam moraju stići i zadnje kontrole. Moramo počekati da nam prođu kontrole, pa ćemo krenuti u neku konkretnu promociju Trebišća. Što se tiče postava, ovaj interpretacijski centar je gotov i kao takav spreman za prezentiranje javnosti. Kada nas nazivaju škole ili zainteresirane grupe, mi možemo organizirati posjetu i otvoriti centar, naravno sve bez ulaznica ili ikakvih razmišljanja u tom smjeru. No budući da se radi o EU projektu, mora isteći period od nekoliko godina kako bi nama bilo dozvoljeno da kuću stavimo u koncesiju, što je nužnost jer mi u općini imamo puno interpretacijskih centara, a malo ljudi, navodi Riccardo Staraj, dodajući kako bi u idućih mjesec dana trebao biti izrađen raspored dana kada će interpretacijski centar biti otvoren za posjetitelje.

Draški načelnik najavljuje kako se u Trebišćima planira izgradnja još jednog interpretacijskog centra koji će tematizirati floru i faunu ovoga područja. Također, općina razmatra izgradnju društvenih prostorija koje će financirati zajedno sa suvlasnikom derutne kuće u selu, a koje bi trebale funkcionirati kao mjesto gdje će se planinarske grupe i ostali posjetitelji moći odmoriti i okrijepiti. Uz mlin obnovljen u sklopu projekta »Mitski park«, sadržaj će se dati na upravljanje onima koji za cilj imaju njegovanje očuvane mošćeničke baštine.

– Konačni cilj lokalne samouprave, Ekomuzeja, Katedre Čakavskog sabora i svih koji su radili na tome je da mi sadržaj u etnoselu damo u koncesiju i to na kontrolirani način. Ideja je da koncesionar održava i upravlja time na osnovu istraživanja i publikacija koje su napravljene i svime što smo napravili tijekom 10-15 godina aktivnosti po pitanju slavenske mitologije, jer tu danas postoji jedan gotov turistički proizvod koji uključuje i kazališnu predstavu, hranu i drugo. Koncesija će biti dana u ruke ljudima koji se razumiju u materiju i koji se time žele baviti, zaključio je Staraj.