Činjenica je da 50 posto svih mentalnih problema počinje prije 14. godine, a čak 75 posto prije 18. godine i zato je važno uspostaviti dobre temelje prepoznavanja problema s mentalnim zdravljem te adekvatno odgovoriti na njega, jer statistika je poražavajuća. Nakon pandemije u mlađoj populaciji bilježimo rast izvanbolničkog liječenja do 300 posto. I prije pandemije bolesti COVID-19 stručnjaci su upozoravali na različite probleme mentalnog zdravlja, a čini se kako je ovo krizno razdoblje dovelo do inflacije zdravstvenih poteškoća i problema u ovom području – upozorio je doc. dr. Željko Linšak, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije na jučer započetoj dvodnevnoj međunarodnoj konferenciji »Kriza mentalnog zdravlja – Djeca i mladi 2030.?«.

Nedostatak kadra

Navodeći da su problemi s mentalnim zdravljem mladih rastući javnozdravstveni problem doc. dr. Linšak je istaknuo da je upravo pandemija ubrzala taj rast, a jučer započeta konferencija koja je okupila 500 sudionika, stručnjaka i donositelja odluka iz područja obrazovanja i zdravstva ima cilj iznaći nova rješenja i politike. Navodeći da stručnjaci, koji se bave mentalnim zdravljem, već petnaestak godina upozoravaju na taj rastući problem doc. dr. Darko Roviš istaknuo je da postoji porast depresivnosti i anksioznosti već kod petnaestogodišnjaka, a COVID-19 je dodatno katalizirao te procese. Porast hospitalizacija zbog pokušaja suicida je 300 posto, a doc. dr. Roviš kao jednu od karika u rješenju problema istaknuo je škole, koje su potkapacitirane stručnim kadrom.

– Najbolji znak da nešto nije u redu su promjene u ponašanju djeteta koje prvenstveno prepoznaju roditelji, a onda i škola. Zaista je pitanje što će biti s djecom i mladima 2030. godine. Teme kojima se prvi dan konferencije bavimo su suicidalnost, samoozljeđivanje, depresija, izazovi, preventivni programi i intersektorska suradnja, a drugi dan konferencije tema je nasilje među djecom, ovisnost o interentu, kazao je doc. dr. Roviš.

Problem nedostatka stručnjaka apostrofirala je i savjetnica pravobraniteljice za djecu, Davorka Osmak Franjić, kazavši da se Ured pravobraniteljice već godinama zalaže za to da stručnjaci budu dostupni djeci na način da djeca mogu računati na prvu psihološku pomoć u školama.

Nužna prevencija

– Zalažemo se i za to da u sustavima koji se bave zaštitom djece, ne samo obrazovnom nego i u zdravstvenom, u sustavu socijalne skrbi i sustavu pravosuđa imamo stručnjake mentalnog zdravlja, kao i za raspisivanje specijalizacija za psihijatre u svim hrvatskim sredinama. Susrećemo se s problemima kad roditelj treba osigurati djetetu psihološku podršku, kao i s djecom koja su žrtve različitih oblika nasilja. Nažalost, ukoliko se radi o roditeljima i djeci koji žive u ruralnim sredinama događa se da imaju problem ne samo dobiti termin nego i kako uopće doći do mjesta gdje mogu dobiti psihološku pomoć, istaknula je Osmak Franjić.

U malim sredinama, upozorila je Mirjana Komadina iz Srednje škole »Hrvatski kralj Zvonimir« Krk problemi mentalnog zdravlja vrlo su često stigmatizirani, a nastavnici i roditelji teško se nose s rješavanjem mentalnih poteškoća, jer nisu dovoljno educirani.

– Nisam psiholog, ja sam roditelj i nastavnik. Svakodnevno radim s djecom koja su traumatizirana, pod velikim stresom, osjećaju tjeskobu i depresivne epizode, a tu je i vršnjačko nasilje koje je u porastu. Ima čak i suicidalnih misli. Referiramo se na pandemijsku krizu, međutim smatram da je razlog puno dublji. To su odnosi u obitelji koja ne izgleda kao nekada, djeca su prepuštena društvenim mrežama, informacijama u kojima se ne snalaze, a istovremeno su međuljudski i socijalni odnosi nerazvijeni. Djeca danas teško govore, teško izražavaju misao, teško verbaliziraju. Bilo koju poteškoću potiskuju, jer traže odgovore u bespućima društvenih mreža i interneta ne znajući pronaći pravu informaciju, kazala je Komadina.

Ističući da su preventivni programi najpotrebniji među učenicima predmetne nastave v. d. ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje, Daria Kurtić, najavila je da će Agencija uskoro objaviti izvješće o preventivnim programima kako bi škole mogle tražiti savjetovanje vezano uz probleme s kojima se suočavaju.

Organizacija mobilnih timova

Kao područja koja imaju najveći deficit kadra koji se bavi problemima mentalnog zdravlja, Osmak Franjić izdvojila je Dalmaciju i Slavoniju.

– U nekim sredinama raspisuju se natječaji, ali nitko se ne zapošljava. Stoga zagovaramo i organizaciju mobilnih multidisciplinarnih timova koji bi bili pomoć djeci s mentalnim poteškoćama, dodala je savjetnica pravobraniteljice.