Ravnateljica krčkog Centra za kulturu Maja Parentić darivala je Andru Radulovića iz Pomorskog muzeja Crne Gore / Foto I. Gržetić
Izložbu »Terce jadranskih brodica« čini šezdesetak tehničkih crteža općih planova tradicijskih plovila, među kojima i nekih danas već nestalih hrvatskih, odnosno jadranskih brodica na jedra i vesla
povezane vijesti
Kao nastavak sad već cijelo desetljeće duge suradnje krčkih kulturnjaka iz Centra za kulturu Grada Krka i njihovih kolega iz Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, u galeriji spomenutog crnogorskog muzejskog prostora ovih je dana konačno kotorskoj javnosti predstavljena, zbog pandemijskih razloga i putnih ograničenja višekratno odgađana izložba tehničkih crteža Velimira Salamona nazvana »Terce jadranskih brodica«.
Spomenuta je vrijedna i zanimljiva izložba lani premijerno bila predstavljena u krčkoj galeriji Decumanus, tijekom trajanja regate tradicijskih plovila »Krčka jedra« koju Krk organizira i ugošćuje već skoro četvrt stoljeća.
Pred okupljenom javnošću, projekt međunarodne kulturne suradnje zajednički su u toj prilici Kotoranima predstavili Andro Radulović, direktor Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, i Maja Parentić, ravnateljica krčkog Centra za kulturu, u čijem je društvu krčke, odnosno hrvatske kulturne dosege ondje još predstavila i Jasminka Lončarević, generalna konzulica Republike Hrvatske u Kotoru.
– Realizacija ove izložbe samo je dokaz da ondje gdje postoje volja i ustrajnost, ne postoje granice te da su kultura i naša zajednička povijest ono što čini neraskidivu vezu između Krka i Kotora – napomenuo je u toj prigodi Radulović, ocijenivši i da u Kotoru ovih dana predstavljena »krčka izložba« daje sasvim nov i drugačiji, pomalo čak i filozofski pristup umjetnosti izrade drvenih barki.
Ocijenio je i da bogato opremljeni poprtani izložbeni katalog predstavlja ozbiljan znanstveni rad, odnosno stručnu literaturu namijenjenu budućim generacijama zaljubljenika u drvene barke.
Protiv nestajanja
– Danas tradicijska brodogradnja predstavlja zanat koji je gotovo posve iščeznuo, iako još uvijek ima onih koji se entuzijazmom i ljubavlju bore protiv njegovog nestajanja. Za ljude iz Boke, more je oduvijek bilo prirodni ambijent, dok su pomorske aktivnosti, uvjetovane geografskim položajem, stoljećima bile izvor života i blagostanja – nastavio je direktor Pomorskog muzeja Crne Gore, zahvalivši krčkim kolegama na još jednom izvanrednom događaju, uz iskaz želje da se plodonosna dosadašanja suradnja, ali i prijateljstvo dviju ustanova nastavi još dugi niz godina.
Izložbu »Terce jadranskih brodica«, pojasnila je pak ravnateljica Centra za kulturu Grada Krka Maja Parentić, čini šezdesetak tehničkih crteža općih planova tradicijskih plovila, među kojima i nekih danas već nestalih hrvatskih, odnosno jadranskih brodica na jedra i vesla.
– Iako se ovdje radi o računalnim crtežima bracera, gajeta, falkuši, batana, guceva, peliga i ostalih tradicijskih plovila, svi su redom napravljeni u skladu s načelima nacrtne geometrije i tehničkog crtanja, a uvedena boja daje im dodatnu dimenziju.
Predstavljene crteže možemo smatrati najtemeljitijim prikazima morfologije naše tradicijske barke, do kojih je autor došao ne samo kabinetskim radom već i pomnim terenskim istraživanjem, sve od Rovinja pa do Dubrovnika, čak i diljem Sredozemlja – nastavila je čelnica krčke kulturne ustanove.
Tradicija identiteta
Velimir Salamon rodio se u Zagrebu 1945. godine. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zadru. Predavao je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje te na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Baveći se tradicijom strojarskog i brodograđevnog identiteta svog naroda, održao je brojna predavanja i objavio znanstvene, stručne i popularne članke, knjige i kalendare, održao brojne seminare i radionice te priredio izložbe diljem zemlje i inozemstva.
Uz ostalo, spomenuti je poznavatelj, izučavatelj, ali i promicatelj tradicionalne brodogradnje u Stockholmu bio angažiran i na zahvatima rekonstrukcije glasovitog švedskog broda »Wasa« iz 17. stoljeća te je k tome projektirao i komišku falkušu, prvu repliku hrvatskog povijesnog broda koja je predstavila pomorsko nasljeđe našeg naroda na Svjetskoj izložbi u Lisabonu – EXPO 98.
Proučavao je rovinjske barke, malološinjsku i krčku pasaru, neretvansku trupu i lađu, mljetsku i betinsku gajetu te dubrovački galijun. Pokrenuo je projekt Baby Boat, kojim se pomorsko nasljeđe Jadrana predstavlja djeci, a za svoje je djelovanje nagrađen nagradom »Faust Vrančić«.
Krčani su ga, u sklopu izložbe koja je premijerno predstavljena lani u njihovu gradu, predstavili i kao inženjera, doktora znanosti, ali i filozofa te »pjesnika broda« koji je svojim cjeloživotnim djelovanjem ustrajno doprinosio svemu onom što se i u tom otočnom gradu već neko vrijeme čini kroz aktivnosti usmjerene promoviranju tradicijskih plovila, brodogradnje, ali i maritimne baštine u cijelini.
Spomenimo i da su financijsku podršku ovom vrijednom i atraktivnom projektu međunarodne kulturne suradnje dali Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Krk te Turistička zajednica grada Krka.