Veličanstvena vojno-redarstvena operacija „Oluja“ započela je na današnji dan, 4. kolovoza 1995. godine. Na ličkoj bojišnici najviše žrtava tih dana palo je na planinskom prijevoju Ljubovo, prirodnom uporištu koje je oslobođeno dan nakon Knina.

Pri tome je prvoga dana ove operacije smrtno stradalo 47 hrvatskih branitelja.

U čast te velike osloboditeljske operacije, na spomen i zahvalnost poginulim hrvatskim braniteljima kod spomen obilježja „Pobjednik“ na vrhu planine Ljubovo održana je jutros sveta misa i komemoracija.

Koncelebriranu svetu misu predvodio je vlč. Ante Luketić, udbinski župnik, uz mons. Milu Čančara, župnik iz Korenice i vlč. Božidar Volarić, župnika iz Lopara.

Kod spomen-obilježja podignutom u čast hrvatskih branitelja vijence su najprije položile obitelji poginulih i predstavnici braniteljskih udruga. Poginulima se u ime Vlade RH poklonio državni tajnik Ministarstva branitelja Davor Nekić.

U ime Ličko-senjske županije vijenac je položilo izaslanstvo u kojem su bili župan Ernest Petry, njegova zamjenica Jasna Orešković Brkljačić i saborska zastupnica Anita Pocrnić Radošević. Slijedila su izaslanstva Grada Gospića na čelu s gradonačelnikom Karlom Starčevićem, Općine Karlobag koju je predvodio načelnik Boris Smojver, Grada Raba, Općine Brinje… Svijeće su zapalili predstavnici brojnih braniteljskih udruga na potezu od Istre, Kvarnera, Grada Rijeke, otoka i Like.

Nakon komemoracije župan ličko-senjski Ernest Petry obratio se novinarima.

– Ovo su dani sjećanja i iskrenog pijeteta prema hrvatskim braniteljima koji su dali svoje živote za osamostaljenje i slobodu Hrvatske. Svi smo ponosni što imamo hrvatsku državu, ali se ogromne žrtve i visoka cijena kojom je ta sloboda plaćena nikada ne smiju zaboraviti.

Tako su mi ovi dani zapravo dani ponosa i slave, ali i neizrecive tuge za civilnim i vojnim žrtvama koju je Hrvatska morala platiti da bi postala neovisna i slobodna. Na te teške dane i velike žrtve sjećanja ne blijede i sjećat ćemo ih se dok smo i mi živi, istaknuo je župan Ernest Petry.

Među ratnim zastavama koje su nosili nekadašnji sudionici Oluje bile su i one iz Zbornog područje Pula i Rijeka, iz Crikvenice, Liburnije, Senja, Raba i sa otoka Paga.