S 35 glasova podrške županijskih vijećnika i suzdržanim Josipom Katalinićem iz Mosta Županijska skupština usvojila je Prijedlog plana razvoja turizma Primorsko-goranske županije do 2030. godine.

Lijepe želje

U ime izrađivača plana Dora Smolčić Jurdana s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu izdvojila je kako su neki od posebnih ciljeva za razvoj turizma na ovom području unaprjeđenje kvalitete, osnaživanje inovativnosti i posebnosti, zelena i digitalna tranzicija te jačanje destinacijskog menadžmenta.

Plan predviđa poticanje razvoja ponude više vrijednosti, “tailor made” koncept ponude i dovođenje poznatih brendova na ovo područje.

Komentirajući strategiju turizma u PGŽ-u Josip Katalinić istaknuo je kako je u strateškom dokumentu do koji se odnosi na razdoblje do 2030. godine previše pandemije koja je iza nas, a vizija koja predstavlja središnji dio plana je jedna lijepa želja.

– Nije loše imati lijepe žele ali mislim da ih ne možemo provesti. U planu nema kritičkog razmatranja problematike kadra u turizmu.

Nismo uopće svjesni stranaca koje već imamo na radu u turizmu, trend se, naime, strahovito promijenio i vi kao domaći gosti morate znati engleski da biste mogli naručiti piće u kafiću.

Turizam koji dominira u našoj županiji je masovni, a kada turizam počne smetati lokalnoj zajednici dolazimo do problema. Krk je za to odličan primjer gdje je loša prometna povezanost posljedica masovnog turizma.

Osobno sam više očekivao od ovog dokumenta i možda je njegova izrada u vrijeme pandemije razlog zašto ovaj dokument nije dovoljno dobar, rekao je Katalinić.

Na njega se nadovezao Robert Kurelić iz Akcije mladih ističući kako turizam zapravo narušava životni standard lokalnog stanovništva. Ilustrirao je to primjerom trgovačkih i prehrambenih lanaca koji u gradovima poput Opatije podižu svoje cijene za 30 posto.

– Moj prijatelj iz Volskog primjerice kupuje hranu u Ilirskoj Bistrici. Pretvaramo cijeli Jadran u destinacija za turiste i za onaj dio našeg stanovništva koji ima redovan posao i bavi se iznajmljivanjem.

Zanima me kako je jednom policajcu ili učitelju koji živi kod nas gdje kuglica sladoleda košta tri eura i onima u Varaždinu gdje je sladoled jedan euro, upitao se Kurelić kojeg zanimaju kompenzacijske mjere za lokalno stanovništvu za život u takvim uvjetima.

Nezavisni Boris Popović komentirao je kako je vizija razvoja turizma u PGŽ-u korektna, ali nedovoljno uzbudljiva te da nema usporedbe s drugim županijama koje, kako je naveo, uglavnom imaju veći udio od turizma u cjelokupnom gospodarstvu.

Popis ambicija

Odgovarajući na komentare vijećnika, Smolčić Jurdana kazala je kako promjene koje su došle s pandemijom koronavirusa nisu završile skidanjem maski jer su se promijenile navike potrošača.

– Ne bih se složila da je ovo popis želja nego ambicije više radnih skupina koje su brusile ovu strategiju, rekla je Smolčić Jurdana koja se dotaknula i lokalnog stanovništva u turističkim destinacijama kazavši kako ono prema svim istraživanjima jako dobro uočava negativne strane turizma.

– Ovaj plan je rađen s aspekta onoga tko ga može provesti i za što ima ingerencije tako da plan, primjerice, ne ulazi poreznu politiku. Činjenica je da lokalno stanovništvo ima negativne posljedice turizma, ali i lijepe ambijente i infrastrukturu i sve što turizam nudi i gostima, istaknula je.

Župan Zlatko Komadina vijećnicima je poručio kako je pred njima strategija razvoja turizma, a ne opstojnosti čovječanstva i planeta Zemlje.

– Cilj nam je povećati promet i kvalitetnije živjeti od turizma. Ne želimo da nam je turizam glavna djelatnost jer imali smo rat i imali smo pandemiju i dobro znamo da turizma tada nije bilo. Da živimo samo od turizma, ne bi bilo dobro, smatra Komadina.

Župan se u komentiranju strategije razvoja turizma dotaknuo gentrifikacije i stranog vlasništva u našoj zemlji.

– Mi smo bezobrazno skupi, mi smo došli do točke uništenja turizma s cijenama od 400 eura po noćenju. U tijeku je zamjena stanovništva, Split je već prazan, uskoro će biti i Rijeka.

Zašto stranci sve kupuju kod nas? Jer nisu blesavi. Najbolja je hrana, voda, sigurnost. No, mislim da je ova strategija primjenjiva.

Osobno bih davno bio dignuo gorivo i cestarinu ljeti na visoke razine, a zimi spustio duplo, ali mislim da to ne radimo zato jer su te energetske i telekomunikacijske kompanije većinom u stranom vlasništvu, poručio je Komadina.

Domovi za starije

Središnja tema aktualnog sata bila je poskupljenje cijene smještaja u domovima za starije osobe.

Ivana Pečnik Kastner (HDZ) podsjetila je da je Vlada donijela paket mjera za niz ustanova pa i za domove za umirovljenike pa ju je zanimalo je li Županija napravila analizu koliki bi bili troškovi domova da Vlada nije donijela taj paket i je li se Županija uključila s nekim svojim paketom mjera.

– Najavili smo poskupljenje domova za šest posto što je najmanje od svih županija koje su cijenu podizale i za 30 posto. Županija stalno podržava domove jer oni bez naše podrške ne bi bili održivi.

Počeli su se isplaćivati energetski dodaci, to je točno, no oni su došli na mirovine korisnika i mi nismo njima mogli reći dajte nam svoj novac što znači da nismo mogli doći do tog dodatka.

Naš su problem decentralizirana sredstva koja dobivamo i na temelju kojih mi sadašnjom metodologijom ne možemo izračunati cijenu smještaja u domovima.

Nama je najveći problem vezan za dobavljače hrane od kojih nitko ne želi potpisati ugovor na godinu dana jer ne žele zadržati toliko dugo istu cijenu, rekla je pročelnica Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade Dragica Marač ističući kako se radi o minimalnoj korekciji cijene smješaja koju su korisnici vrlo razumno prihvatili.

– Čudi me vaše pitanje s obzirom da predstavljate vladajuću stranu koja vodi Vladu i koja je donijela takvu odluku da poveća prava javnim službama, ali nije povećala sredstva za to.

Doduše jest za one kojima ona isplaćuje plaće, ali nama ostalima nije. Mi smo računali da je s poskupljenjima u ovom slučaju bolje ići pomalo, nego kao oni koji dižu cijene za 30 i 40 posto odjednom, uključio se i župan Komadina.

Silviju Crnić iz HDZ-a zanimalo je koliko se planira uprihodovati povećanjem cijene smještaja od šest posto i je li se razmišljalo i o drugim modusima da se pokrije ta razlika.

– Prosječan iznos koji se planira uprihodovati je 30 eura na bazi jedne jednokrevetne sobe sa sanitarnim čvorom. To je bilo najmanje što smo mogli dok je izračun naših računovodstava bio između 12 i 13 posto.

Nadamo se novoj metodologiji izračuna cijene koja će dogodine bolje riješiti taj problem jer na ovaj način zaposlenima ne možete dati povećanje plaće od šest posto i još 300 eura regresa, odgovorila je Marač.

Mali Kartec

Nedjeljko Pinezić iz Unije Kvarnera dotaknuo se Malog Karteca na Krku koji je s otvorenjem bio najpoželjniji dom za starije osobe.

– Taj smještaj je po svjedočenjima u svojoj kvaliteti znatno pao, a upravljanje tim objektom nije na onoj razini koji se očekuje. Razmišlja li menadžment kako da iskoristi dobru poziciju tog doma pa ga možda i proširi i nadogradi za komercijalne korisnike i tako podigne standard cijelog doma i osnaži zapošljavanje, zanimalo je Pinezića kojem je Marač odgovorila kako zbog ogromne kvadrature doma u Malom Kartecu Županija ne može održavati sve što bi htjeli.

Dom je trenutno prijavljen na natječaj za energetsku obnovu, a prema riječima Marač svakako se razmišlja o proširenju usluge i nada se da će već najesen ponuditi prvi takav projket za uključivi turizam sa domom na Cresu za koji postoji idejni projekt.