RIJEKA – Prošlo je deset godina otkako je u opatijskoj Villi Angiolini, kolijevci opatijskog, ali i kvarnerskog turizma, održana svečana osnivačka skupština Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera, udruge čiji je cilj, u najširem smislu rečeno, promicanje, razvitak i unapređenje pružanja usluga u zdravstvenom turizmu na Kvarneru. U trenutku osnivanja Klaster je imao 22 člana, danas ih je gotovo dvostruko više, i to iz medicinskog, turističkog i znanstvenog sektora te zdravstvene industrije. Kontinuirani rast Klastera kroz okrupnjavanje članstva i rezultate koje postiže u pozicioniranju Primorsko-goranske županije kao destinacije zdravlja i kvalitete života na regionalnoj i globalnoj razini potvrđuje njegovu misiju i viziju razvoja. Od samoga početka na čelu Klastera je dr. Vladimir Mozetič.

Zdravstvena industrija

Kako je i zašto, s kojim ciljem, zapravo nastao Klaster?

– Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera udruga je koja je osnovana temeljem zaključaka Strategije razvoja zdravstvene industrije Primorsko-goranske županije nastale 2014. godine. Primorsko-goranska županija je odredila zdravstvenu industriju, koje je zdravstveni turizam dio, kao stratešku gospodarsku granu županije i segment tzv. pametne specijalizacije regije. U izradi tog dokumenta sudjelovali su predstavnici i javnih i privatnih zdravstvenih institucija od kojih je većina ubrzo postala i osnivačima Klastera. Danas Klaster okuplja članice iz zdravstvenog sektora (medicinskog i dentalnog), zdravstvene industrije (farmaceutska kompanija), turističkog sektora (turističke zajednice, turističke agencije, hotelske grupacije) i znanstveno-nastavnog područja (sastavnice Sveučilišta u Rijeci). Trenutno Klaster ima 40 tvrtki/članica iz privatnog i javnog sektora, s više od 9.500 zaposlenih. Osnivanjem Klastera započele su i danas se provode aktivnosti s ciljem povezivanja svih dionika u zdravstvenom turizmu i zdravstvenoj industriji zbog kvalitetne pripreme, promocije, razvoja i unaprjeđenja usluga i proizvoda te edukacijskih procesa. Istovremeno smo željeli iskoristiti prednosti naše regije, kao i veliki broj visoko kvalitetnog kadra unutar ustanova te pozicionirati Kvarner i cijelu županiju kao destinaciju zdravlja i kvalitete života, kako za domicilno stanovništvo, tako i za goste koji dolaze boraviti u našem kraju. Kontinuirane aktivnosti se provode i sa željom povezivanja klastera/udruga i na nacionalnoj razini, kako bi se Hrvatska u cijelosti etablirala u području zdravstvenog turizma.

Usluge i proizvodi

Što biste izdvojili kao najvažnije projekte Klastera u proteklih deset godina?

– Na početku je najvažnije bilo okupiti članice iz različitih sektora te stvoriti spoznaju da međusobno povezivanje uz pojedinačni know-how može biti od višestruke koristi u pripremi i prezentaciji usluga i proizvoda. Sljedeći korak je uslijedio prepoznavanjem aktivnosti Klastera na nacionalnoj i međunarodnoj razini, što je dodatno pozicioniralo našu regiju na karti zdravstvenog turizma. Dobivanje nagrade za Klaster godine 2016. godine u izboru tada renomiranog IMTJ-a, organizacije IMTJ Konferencije 2017. godine u Opatiji te potom sudjelovanje u dva finala potvrdili su ispravnost smjera u kojem se krećemo, povećavajući međunarodnu vidljivost destinacije. Svakogodišnje unaprjeđenje organizacije i kvalitete sadržaja CIHT konferencije jedan je od značajnih projekata. Povezivanje članica s partnerima u zemlji i inozemstvu, sudjelovanje na velikom broju konferencija i sajmova, potpisivanje mnogobrojnih ugovora o suradnji i Memoranduma o suglasnosti s Ministarstvom Ayusha Republike Indije te ACAP-om (Asocijacija hrvatsko-američkih poslovnih ljudi) također predstavljaju važne aktivnosti. Klaster i njegove članice sudjelovali su i nadalje sudjeluju u nekoliko EU projekata kao nositelji ili partneri, a obzirom na usmjerenost naše regije u području zdravlja i kvalitete života i uspješnom suradnjom Sveučilišta, EDIH-a, Regionalne razvojne agencije Prigoda, privatnog i javnog sektora očekujem realizaciju ideje o stvaranju tzv. Health Huba, odnosno Centra za inovacije u zdravstvenoj industriji i zdravstvenom turizmu. Dodatne investicije prisutne su u području zdravstvene industrije, kroz istraživanja i proizvode u preventivnom, dijagnostičkom i terapijskom segmentu. Također, u pripremi je i suradnja s ciljem razmjene znanja i s drugim regionalnim inovacijskim Hubovima (maritimni, turistički, SmartRI …).

Klaster se pridružio crikveničkoj Thalassotherapiji i Turističkoj zajednici grada Crikvenice u organizaciji konferencije o zdravstvenom turizmu koja je tada preimenovana u CIHT (Crikvenica International Health Tourism Conference). Zašto je ta konferencija važna za ostvarenje ciljeva Klastera?

– CIHT Konferencija prvi put je održana 2013. godine u povodu obilježavanja 125 godina organiziranog zdravstvenog turizma na crikveničkoj rivijeri, a 2015. godine kao suorganizator se uključio i Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera. Sadašnji oblik CIHT konferencije rezultat je suradnje Turističke zajednice grada Crikvenice i Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera kao organizatora te Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Thalassotherapije Crikvenica i Poliklinike Terme Selce kao suorganizatora. Svakako sam zadovoljan smjerom razvoja Konferencije, koja se tijekom godina etablirala kao jedan od najznačajnijih skupova u regiji iz područja zdravstvenog turizma. Također, već dugi niz godina, i Ministarstvo turizma i sporta i Ministarstvo zdravstva podupiru CIHT konferenciju, kao i Primorsko-goranska županija, Hrvatska turistička zajednica, Turistička zajednica Kvarnera, Hrvatska gospodarska komora i Grad Crikvenica. Razvojem u proteklih jedanaest godina na Konferenciji su u svojstvu predavača sudjelovali brojni stručnjaci iz dvadesetak zemalja s četiri kontinenta, nudeći svake godine nove spoznaje i trendove kako u organizaciji, tako i u sadržaju programa usluga u zdravstvenom turizmu. Također je istican značaj i mogućnosti korištenja novih tehnologija i u pružanju i u promociji usluga te uloga akreditacija i certifikacije. Posebno područje zauzimaju i iznesena znanja o mogućnostima investicija u zdravstvenom turizmu te znanstveni segment programa CIHT-a. Uz razmjenu znanja vrlo značajno područje u razvoju Konferencije bilo je stvaranje i održavanje networka, koji omogućava i nastavak poslovne suradnje, što nam je potvrđeno kroz veći broj aktivnih projekata između sudionika. Naravno, nezanemariv dio Konferencije je i upoznavanje zdravstveno/turističko/kulturno/gastronomsko/enoloških kvaliteta naše regije.

Misija i vizija

Jedan od zadataka Klastera je i davati prijedloge državnim tijelima kako bi se donijeli novi ili izmijenili postojeći propisi koji su bili ograničavajući kada je riječ o razvoju zdravstvenog turizma. Jeste li zadovoljni kako se razvija legislativa i kako je Klaster sudjelovao u tim procesima?

– Klaster su, prvenstveno zbog kvalitete članica i modela udruživanja, od osnivanja prepoznala državna tijela (ministarstva, HGK, HTZ) kao relevantan sudionik u radu radnih skupina koje su pripremale prijedloge izmjena i dopuna zakona i pravilnika u području zdravstva i turizma. S obzirom na to da su u proteklom razdoblju na nacionalnoj razini učinjene zakonodavne promjene i zdravstveni turizam uvršten u nacionalne i regionalne strateške planove postupni razvoj je očigledan. Zdravstveni turizam označen je kao jedna od smjernica razvoja turizma te je istovremeno i unutar područja zdravstva postao njegov sastavni organizacijski dio. Također, investicije u kadrove, prostor i opremu te marketing i prodaju, omogućile su da se o zdravstvenom turizmu govori kao o jednoj od značajnijih gospodarskih grana u aktivnom razvoju. Istovremeno se uz modele financiranja koji se nude kroz razne EU programe omogućavaju neophodni preduvjeti daljeg razvoja.

Konferencija o zdravstvenom turizmu – CIHT

Prije deset godina, kada je osnovan Klaster, u jednom razgovoru ste rekli da je stupanj iskoristivosti zdravstvene industrije i zdravstvenog turizma na Kvarneru između 1 i 1,5 posto u ukupnom zdravstvenom prometu, a da je cilj da taj udio bude 10 do 12 posto. Gdje se danas nalazimo?

– Procjenjujemo da je u protekle četiri godine u našoj regiji zbog zdravstvenih usluga boravilo oko 280 tisuća gostiju. Većinom su bili strani gosti, u prvom redu zbog usluga u dentalnoj medicini, a zatim u području raznih segmenata rehabilitacije te selektivnih oblika dijagnostičko, terapijsko/operacijskih postupaka. Ako znamo da gosti koji dolaze zbog zdravstvenih razloga prosječno dnevno potroše tri puta više sredstava u odnosu na turističkog gosta, potvrđuje se da je zdravstveni turizam značajna gospodarska grana. Današnje doba sve većeg korištenja tehnologije u svim sektorima koji su udruženi u Klaster zahtijeva brzu prilagodbu, a istovremeno nudi i priliku sudjelovanja u suvremenim smjerovima u preventivnoj i personaliziranoj medicini, tjelesnoj i mentalnoj rehabilitaciji, tzv. lifestyle medicini, odnosno medicini životnog stila te programima aktivnog i zdravog starenja. Istraživanja pokazuju da za sada pedeset milijuna stanovnika EU-a koristi zdravstvene usluge izvan matične države (10 posto), dok bi onih koji to žele 250 milijuna (53 posto). U našem okruženju (udaljenosti do 500 kilometara) živi 76 milijuna stanovnika, od kojih je 15 milijuna starije od 60 godina te je to pokazatelj da tržišta ne manjka. Praćenje globalnih trendova u zdravstvenom turizmu, kao i potrebe za zdravstvenom zaštitom domicilnog stanovništva, uz ulaganja u kadrove, inovativnu opremu i prostore, ostaju misijom i vizijom razvoja u narednom razdoblju.