RIJEKA – U povodu Nacionalnog dana darivanja i presađivanja organa i tkiva, koji se obilježava 26. svibnja, danas su u Klinici za urologiju KBC-a Rijeka – koja je i Referentni centar za transplantaciju bubrega Republike Hrvatske – predstavljeni su uspjesi transplantacijsko-eksplantacijskog programa, posebno transplantacije bubrega, po čemu je Klinika za urologiju KBC-a Rijeka predvodnik na ovim prostorima od 1971. godine, kada je 30. siječnja pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Frančiškovića učinjena prva uspješna transplantacija bubrega u Rijeci, Hrvatskoj i na prostoru bivše Jugoslavije. Na pressici je među ostalim rečeno da su od 1971. godine do kraja prošle godine u KBC-u Rijeka obavljene 1244 transplantacije bubrega, te da je riječki KBC lani bio na prvom mjestu darivatelja u Hrvatskoj.

Izlagali su pomoćnica ravnatelja KBC-a Rijeka prof. dr. sc. Renata Dobrila Dintinjana, predstojnik Klinike za urologiju izv. prof. dr. sc. Josip Španjol, glavni bolnički transplantacijski koordinator prof. dr. sc. Željko Župan, voditeljica transplantacijskog programa za bubreg prof. dr. sc. Lidija Orlić, te voditelj Odjela operacijske sale sa sterilizacijom Klinike za urologiju izv. prof. prim. dr. sc. Dean Markić.

– Prije nešto više od godine dana u sklopu obnavljanja naših transplantacijskih timova, ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. sc. Alen Ružić je u cilju unapređenja eksplantacijsko-transplantacijskog programa, donio odluke o uvođenju kadrovskih i organizacijskih nadstandarda. I već smo 2023. zabilježili značajno poboljšanje rezultata: eksplantacijski program povećan je za čak 100 posto, a broj uspješno transplantiranih bubrega za više od 50 posto. Ponosni smo što u KBC-u Rijeka imamo izvrsne stručnjake koji mogu osigurati najbolju skrb našim pacijentima, koji rade i rijetke transplantacije bubrega, kakve provodi samo nekoliko centara u Europi, rekla je prof. Dobrila Dintinjana.

Predstojnik Klinike za urologiju prof. Španjol, istaknuo je da od 1971. godine naovamo riječki KBC ima kontinuitet u transplantacijskoj medicini, ne samo u uobičajenoj transplantaciji nego i u uvođenju inovacija i novih tehnika u transplantaciji.

– Transplantacijski program se zapravo zasniva i na velikom entuzijazmu svih učesnika. To je multidisciplinarni tim u koji su uključene brojne specijalnosti, te nema zavoda ili specijalnosti u KBC-u koja se u nekom trenutku ne bavi, ili ne sudjeluje, bilo u pripremi donora, odnosno primatelja, bilo u kasnijem praćenju i mogućem liječenju nakon transplantacije bubrega, rekao je prof. Španjol.

Podsjetivši da je Nacionalni dan darivanja i presađivanja organa i tkiva, dan zahvalnosti darivateljima i njihovim obiteljima te izraz podrške svima koji čekaju na presađivanje organa, prof. Župan je rekao da je darivanje organa, u najtežim trenucima neke obitelji, solidarnost koja nadmašuje sve.

– Taj život na dar je cilj i svrha svega ovog programa, i to je ono što nas pokreće. Mi smo prošle godine imali 30-ak darivatelja na milijun stanovnika, a mnogo veće zemlje imaju 10-ak darivatelja godišnje na milijun stanovnika, rekao je pročitavši pismo zahvalnosti obitelji čije je malo dijete na dar dobilo novo srce.

I prof. Orlić je istaknula da je riječka bolnica transplantacijska bolnica s najjačim donorskim programom u Hrvatskoj. Rekla je da transplantacija bubrega pridonosi kvaliteti života bolesnika, da bolesnici s kroničnim zatajenjem bubrega mogu živjeti na dijalizi, ali da je kvaliteta života lošija, te da je i preživljavanje puno lošije.

– Lijepo je kada u transplantacijsku ambulantu na redovitu kontrolu dođe bolesnik koji je transplantiran prije 20-30 godina, poručila je.

Dosege i planove transplantacijskog programa riječkog KBC-a prezentirao je prof. Markić izdvojivši značajno poboljšanje rezultata u svim segmentima transplantacijskog programa i suradnju s Eurotransplantom. Među planovima je izdvojio povećanje broja transplantacija i broja živih darivatelja, zadržavanje statusa Referentnog centra za transplantaciju bubrega, pokretanje novih znanstvenih projekata i nastavak suradnje s Medicinskim fakultetom i znanstvenom zajednicom.

– Ponosni smo na kontinuitet transplantacijske medicine u Rijeci. Ponosimo se i time da radimo transplantacije kod zahtjevnih bolesnika, primjerice od 2006. godine radimo transplantaciju kod ljudi koji nemaju mokraćni mjehur, što je veoma zahtjevna operacija, rekao je prof. Markić spomenuvši i transplantacije dječjih bubrega.