LIFE Lynx projekt je gotov. Ove riječi mogu itekako biti izgovorene sa zadovoljstvom jer je nakon sedam godina rada realizirano sve što je planirano, a na onoj najbitnijoj razini to znači da je uspješno proveden posao obnove populacije risa u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji. Naime, temeljni je cilj ovog projekta bio spasiti risa od izumiranja na području Hrvatske.

Tom je cilju bila posvećena ekipa, takozvani Projektni tim, koja je okupljala stručnjake različitih vrsta te bila usko vezana uz zaštićena područja i lokalnu zajednicu u pet europskih zemalja. U Hrvatskoj su svoj veliki doprinos očuvanju ovih veličanstvenih mačaka dali Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Veleučilište u Karlovcu i Udruga Biom, a hrvatski tim stručnjaka tijekom tih sedam godina činili su Nera Fabijanić, Tomislav Sotinac, Zdravko Budimir, Ivan Budinski, dr. sc. Silvia Blašković, dr. sc. Tomislav Gomerčić, dr. sc. Magda Sindičić, Ira Topličanec i Vedran Sljepčević.

Misija spašavanja

Govoreći o temeljima na kojima je nastao ovaj projekt, članovi hrvatskog Projektnog tima ističu kako je euroazijski ris Lynx lynx najugroženiji veliki predator u većem dijelu Europe.

– Nekoć rasprostranjen u cijeloj Europi, početkom 20. stoljeća je opstao samo u Fenoskandinaviji, Baltiku, Karpatima i na jugu Balkanskog poluotoka. Ipak, jačanjem svijesti o njegovom očuvanju, počela je akcija vraćanja ove divlje mačke u staništa gdje je nestala. U slovenskim Dinaridima, u Kočevskom rogu, blizu granice s Hrvatskom, 1973. godine, pušteno je šest jedinki iz slovačkih Karpata. Reintrodukcija se pokazala izuzetno uspješnom i populacija se formirala u Sloveniji, Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. Unatoč tom velikom uspjehu, dugoročno stanje populacije risova u Dinaridima pokazalo se izazovnim jer je zbog izolacije i malog broja naseljenih jedinki došlo do parenja u srodstvu, a što bi u konačnici opet vodilo k izumiranju vrste, ističu članovi hrvatskog Projektnog tima.

LIFE Lynx tim na terenu

Istraživanja risova u Hrvatskoj i Sloveniji, a koja su prethodila LIFE Lynx projektu, pokazala su nužnost što hitnijeg osvježavanja populacije novim jedinkama. Tako je započela misija spašavanja dinarske i jugoistočne alpske populacije risa od izumiranja. Uslijedilo je hvatanje risova u Slovačkoj i Rumunjskoj, koji su dio jedinstvene karpatske populacije, što je bilo izuzetno zahtjevno vremenski i organizacijski.

– Nakon hvatanja, životinje su provele nekoliko tjedana u karanteni kako bi se osiguralo da u Hrvatsku i Sloveniju stižu potpuno zdrave. Kretanje, aktivnost, prehrana i razmnožavanje risova nakon ispuštanja su praćeni pomoću telemetrijskih ogrlica i mreže fotozamki. Kako bi se osigurala podrška naseljavanju, posebno je bila važna suradnja stručnjaka i lokalnog stanovništva, čuvara prirode, lovaca i šumara, a osnovana su i lokalna savjetodavna vijeća te je provedena intenzivna informativna i edukativna kampanja, podsjećaju iz Projektnog tima ističući i niz pojedinosti vezanih uz realizaciju projekta.

Prirodno širenje

Naseljeno je ukupno 18 jedinki iz Slovačke i Rumunjske u Hrvatsku i Sloveniju: šest jedinki u hrvatski dio Dinarida, šest jedinki u slovenski dio Dinarida te šest jedinki u jugoistočne Alpe u Sloveniji. U Hrvatskoj je teritorij uspostavilo pet risova naseljenih iz Karpata – ris Boris uspostavio je teritorij na Maloj Kapeli, ris Kras u Gorskom kotaru, a na Velebitu žive naseljeni risovi Emil, Ljubomir i Alojzije. U jugoistočnim Alpama u Sloveniji se ispuštanjem šest životinja uspostavila nova populacija kojom se nastoji osigurati prirodno širenje gena iz Dinarida u Alpe i obratno.

Snaga i elegencija

– Uspostavljena je široka mreža suradnika na terenu zahvaljujući kojima je dobiven novi uvid u stanje populacije risa u Hrvatskoj te je uspješno praćen proces naseljavanja novih jedinki. Analizom podataka s fotozamki utvrđena je minimalna brojnost i rasprostranjenost populacije: u Hrvatskoj trenutno živi minimalno 90 jedinki risova. Pripremljene su e-Smjernice za zbrinjavanje siročadi risa u Hrvatskoj, a prikupljeno je i analizirano oko 160 neinvazivnih genskih uzoraka (dlaka, izmet, urin). Genetskim analizama i na temelju praćenja pomoću fotozamki do sada su dokazana 53 potomka naseljenih risova. Također je kartirana tematska planinarska staza »Lynx Walk« koja povezuje Crni Lug u Hrvatskoj i Mašun u Sloveniji, održana je međunarodna LIFE Lynx konferencija u Hrvatskoj te su snimljena dva dokumentarna filma, ističu članovi Projektnog tima Hrvatska.

Potomci Gorua

Spominju i niz zanimljivih pojedinosti koje su ostvarene tijekom realizacije projekta.

– Ris Goru, prvi ris ispušten u Sloveniju 14. svibnja 2019. pario se te iste godine izvan sezone parenja s domaćom ženkom Tejom. Do sada smo genetskim analizama potvrdili da je otac najmanje tri legla i sedam risova u Sloveniji. Iako smo svake godine zabilježili njegove izlete u Hrvatsku u sezoni parenja, nisu potvrđeni njegovi potomci i s druge strane granice. Nadalje, ris Alojzije, ispušten 13. ožujka 2020. godine u NP-u Paklenica u Hrvatskoj, osigurao je najveći teritorij na južnom Velebitu.

Prvi korasci karpatskog risa u Hrvatskoj

U tri godine koliko živi na području općine Lovinac, pokrivao je više od 400 kilometara »kvadrata« koje je odabrao za svoj životni prostor. Povijesni trenutak ponovnog naseljavanja risova na područje jugoistočnih Alpa u Sloveniji gdje je ris kao vrsta bio odsutan preko sto godina, odvio se 2021. godine u punom jeku specifične epidemiološke situacije uzrokovane virusom COVID-19. Unatoč restrikcijama, transport čak šest jedinki odvio se nesmetano te su svi uspješno ispušteni u područje NP-a Triglav. Na teritoriju naseljenog risa Catalina, koji je u Sloveniju ispušten 2020. godine, po prvi puta je u sezoni 2021./2022. slikana ženka s čak četiri mladunca risa! Ujesen 2023. godine ris Goru je postao djed! Ženka risa, potvrđeni mladunac risa Gorua i lokalne risovice Teje iz 2020. godine, snimljena je u 2023. godini s troje vlastitih mladunaca – prenijeli su nam iz Projektnog tima Hrvatska.