U podnožju decentno osvijetljenog zvonika uz ostatke crkve Sv. Ivana Evanđelista, pod zvjezdanim nebom u zrak su se vinuli brojni “ča”. Upravo onako kako priliči manifestaciji “Ča vrh Arbe”, za čiju je organizaciju i ove godine bila zadužena ravnateljica Gradske knjižnice Rab, Lidija Domijan Šipovac, uz Pučko otvoreno učilište Rab i tročlani urednički odbor.

Na početku ove ljetne poetske večeri, voditelj Miljenko Tariba brojnu je publiku najprije podsjetio na dragocjenu ostavštinu maestra Ljube Stipišića Delmate koji je, među ostalim, bio idejni začetnik i pokretač i ove, sada već tradicionalne, manifestacije koja svim pjesnicima našega uzmorja, zaljubljenicima u riječi i govor svoga čakavskog kraja, pruža priliku da se predstave široj javnosti. Upravo zahvaljujući Maestru te svima onima koji su od 2009. godine do danas sudjelovali u organizaciji i provedbi ove manifestacije, čak je 66 pjesnikinja i pjesnika svoje čakavske stihove podijelilo s rapskom publikom.

Oduševljena Lovrić

Susret je otvorila, te svojim autentičnim izvedbama pjesama na labinjonskoj cakavici, uz pratnju gitare, sve prisutne oduševila, istarska kantautorica i akademska glumica Elis Lovrić.

I sama očarana ambijentom u kojem se ovaj pjesnički susret odigravao, svoje skladbe je birala na licu mjesta, “izazvana” tematikom stihova koji su prethodili njezinom nastupu.

U nešto manje od dva sata, publika je mogla uživati i u čakavskoj besedi otoka Raba, koji je svoje predstavnike imao iz raznih mjesta, ali i čakavici Istre i Kvarnera, Hvara, Visa, Zlobina te Bibinja.

Izmjenjivali su se pjesnici, dijalekti i motivi, dirljivi i duhoviti stihovi, ali jednaka je uvijek bila ljubav prema mjestu iz kojeg pjesnici dolaze, kao i ljubav prema specifičnosti onog našeg, istog – a različitog “ča”.

Na ovogodišnjem 13. susretu čakavskih pjesnika “Ča vrh Arbe” publici se predstavilo 14 pjesnikinja i pjesnika, od kojih svatko s po dvije izabrane pjesme, dok je više pjesama moguće pronaći u knjižici “Ča vrh Arbe 13”, izdanoj u nakladi Gradske knjižnice Rab, koju je lektorirala Anita Pahljina, a grafički uredio Mladen Šćerbe.

Identitetski značaj

Publici su se abecednim redom predstavili: Albina Andreškić (Lopar), Anđelko Brna (Banjol), Sanja Depikolozvane (Pićan), Josip Fafanđel (Supetarska Draga), Nerina Hrvatin (Pazin), Zoran Jakuc (Lopar), Rajka Jurdana-Šepić (Rijeka) koja je bila spriječena doći pa je umjesto nje stihove čitala prof. Margarita Čutul, zatim Katarina Makjanić (Jelsa), Goran Prodan (Pula/Poreč), Rina Repanić Gotal (Vis), Ante Sikirić (Bibinje), Radovan Tadej (Zlobin), Darko Tomac (Sušak) i Anton Vidas-Butorac (Rab).

Na kraju večeri zahvalnice i prigodne darove pjesnicima uručio je gradski pročelnik Denis Deželjin, koji je u svojem kratkom obraćanju na rapskoj čakavici istaknuo posebnost i važnost ove manifestacije te njezinu ulogu u očuvanju dijalektalnog govora u pisanom izričaju.

Upravo zbog svojeg kulturološkog i identitetskog značaja, ova se manifestacija održava pod pokroviteljstvom Primorsko-goranske županije i Grada Raba. Zahvalnice, i riječi hvale zavrijedile su i članice Uređivačkog odbora Margarita Čutul, Milena Marijan Peranić te Anita Pahljina, koje su uz organizatore, Gradsku knjižnicu i POU Rab, omogućile Rabljanima i gostima još jednu, čakavštinom ispunjenu, ljetnu večer za pamćenje.