Projekt HŽ Infrastrukture koji će uvelike transformirati Rijeku je izgradnja dvokolosiječne željezničke pruge kroz grad, na relaciji od Škrljeva do Jurdana. Lani je najavljivano raspisivanje natječaja za odabir izvođača do kraja ove godine, no izrada projektne dokumentacije kasni. Predsjednika uprave HŽ Infrastrukture Ivana Kršića pitali smo koji su razlozi kašnjenja i kada će natječaj biti raspisan?

– Projekt izgradnje drugog kolosijeka te modernizacija i obnova željezničke pruge na dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani vrlo je složen. Dionica većim dijelom prolazi kroz gusto izgrađeno gradsko tkivo na vrlo specifičnom i kompleksnom terenu te kroz zonu zaštićenoga kulturnog dobra grada Rijeke. Također, unutar koridora nalaze se brojne građevine, nadvožnjaci, podvožnjaci, nathodnici, pothodnici, tri tunela i četiri galerije, a najveći broj složenih objekata koncentriran je upravo na području grada Rijeke između kolodvora Sušak – Pećine i kolodvora Rijeka. Upravo iz toga proizlaze brojni dodatni zahtjevi projektiranja i usklađivanja s posebnim uvjetima javnopravnih tijela, posebno Ministarstva kulture i Hrvatskih voda. Uz to, imali smo i određenih problema s tvrtkom koja izrađuje projektnu dokumentaciju, no unatoč svemu očekujemo pokretanje natječaja za izvođenje radova u 2023. godini.

Kvaliteta i sigurnost

Kada bi, prema vašim predviđanjima, mogli započeti radovi i koliko će trajati? Što će sve biti izgrađeno?

– Razvojnim planovima HŽ Infrastrukture u idućoj godini predviđeno je raspisivanje natječaja za izvođenje radova na spomenutoj dionici. Po okončanju postupka javne nabave uslijedit će potpisivanje ugovora za izvođenje radova s predviđenim rokom trajanja od pet godina. Projekt obuhvaća rekonstrukciju i obnovu postojeće pružne dionice te izgradnju drugog kolosijeka na dionici Škrljevo – Rijeka – Opatija – Matulji uz rekonstrukciju postojećeg kolosijeka na dionici Opatija – Matulji – Jurdani te rekonstrukciju prometno-upravljačkoga i signalno-sigurnosnoga infrastrukturnog podsustava na dionici od Škrljeva do Šapjana. Projektom su planirani i rekonstrukcija svih kolodvora na predmetnoj dionici – Škrljevo, Sušak-Pećine, Rijeka, Opatija – Matulji, Jurdani i Šapjane, rekonstrukcija četiriju postojećih stajališta – Krnjevo, Rukavac, Jušići i Permani te izgradnja sedam potpuno novih stajališta – Draga, Vežica, Školjić, Zagrad, Kantrida, Zamet i Martinkovac. Dodatno je projektom predviđena denivelacija svih postojećih pješačkih prijelaza u ravnini sa željezničkom prugom, izvedbom pothodnika ili nathodnika, što će uvelike pridonijeti sigurnosti stanovnika Rijeke pri svakodnevnoj pješačkoj komunikaciji.

Dvokolosiječna pruga se gradi prvenstveno zbog teretnog prometa, posebno onog s kontejnerskih lučkih terminala u Rijeci. Do sad ste izgradili dva multimodalna terminala, koliki će biti njihov ukupan kapacitet po pitanju prijevoza kontejnerima vlakom, iz Rijeke i prema njoj, kada u funkciji bude kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali?

– Oba kontejnerska terminala, Brajdica i Zagrebačka obala, projektirana su i izgrađena za ukupni kapacitet od 1.200.000 TEU, od čega je maksimalno 60 posto predviđeno za prijevoz željeznicom, a preostali dio cestovnim prijevozom. U budućnosti je moguće neznatno povećanje kapaciteta prijevoza željeznicom. Ovogodišnji rast opsega teretnog prijevoza, uspoređujući prvih 11 mjeseci 2021. s 2022. godinom, iznosi pet posto mjereno u vlakkilometrima, odnosno 9,6 posto mjereno u brutokilometrima.

Što će dvokolosiječna pruga kroz grad značiti za odvijanje javnog gradskog prometa? Jeste li s gradskom upravom razgovarali o preustroju javnog gradskog i prigradskog prometa kada bude završena i kako će tada javni promet funkcionirati?

– Izgradnjom drugog kolosijeka znatno će se povećati kapacitet pruge te će biti moguće ustrojiti moderan i brz gradsko-prigradski željeznički prijevoz. Kvaliteta i sigurnost željezničkog prometa bit će veći, smanjit će se zagušenost gradskih cestovnih prometnica, a denivelacijom pješačkih prijelaza postići će se maksimalna razina sigurnosti prelazaka preko pruge. Predstavnici Grada Rijeke uključeni su u pripremu projekta od samog početka i upoznati su s planiranim zahvatima. Razgovara se i s predstavnicima Autotroleja oko usklađivanja autobusnih i željezničkih linija javnog prijevoza.

Uklanjanje oko 140 objekata

Predviđena vrijednost radova bila je oko 330 milijuna eura. S obzirom na kašnjenje projekta i rast cijena materijala, energenata i rada u međuvremenu, hoćete li revidirati procjenu i kako planirate nadoknaditi razliku?

– Projektom je obuhvaćeno ažuriranje ekonomsko-financijske analize radi korekcije troškova zbog povećanja zahvata proizišlih iz detaljnije razrade projektnih rješenja te usklađivanja troškova zbog promjene situacije na tržištu. U siječnju iduće godine planiramo prijaviti radove za sufinanciranje iz europskih fondova, konkretno iz Instrumenta za povezivanje Europe – CEF. Prijava je u visokoj fazi gotovosti, a konačnu procjenu troškova revidirat ćemo u skladu s kretanjem cijena materijala, energenata i radova na tržištu. Osim toga iskustva s povećanjem cijena imamo i na drugim aktualnim projektima te ćemo u skladu s time ažurirati troškove i na ovome projektu ako to bude potrebno.

Je li za sad poznato točno kuda će pruga prolaziti, koliko će objekata morati biti srušeno zbog njezine izgradnje i o kojim je objektima riječ? Jeste li započeli s imovinsko-pravnom pripremom, jesu li otkupljeni objekti u vlasništvu privatnih osoba i tvrtki duž trase dvokolosiječne pruge?

– Pruga će prolaziti postojećom trasom, osim jedne manje devijacije između Škrljeva i Sv. Kuzma. U sklopu projekta predviđeno je uklanjanje oko 140 objekata. U većini slučajeva riječ je o pomoćnim objektima u nadležnosti HŽ Infrastrukture, no na trasi postoje i privatni objekti, njih tridesetak, i parcele koje će trebati otkupiti. Na temelju glavnih projekata čija je izrada u tijeku pripremit će se parcelacijski elaborati kojima će biti točno definirane parcele koje se otkupljuju te objekti koje je potrebno srušiti zbog dogradnje drugog kolosijeka. Počeli smo rješavati imovinskopravne odnose te su u tijeku postupci prikupljanja dokumentacije potrebne za dokaz pravnog interesa, a sve u cilju izdavanja potrebnih građevinskih dozvola po pojedinim fazama.

Za adekvatno povezivanje riječke luke s tržištima okolnih zemalja izuzetno je bitna izgradnja dvokolosiječne pruge od Karlovca do Škrljeva, takozvane nizinske pruge. Taj projekt već godinama stoji »na ledu«, unatoč više od 125 milijuna potrošenih kuna za njegovu pripremu. U kojoj je sada fazi? Kada bi izgradnja te pruge mogla započeti i hoće li je i u kolikom udjelu sufinancirati EU?

– Pruga od Karlovca do Škrljeva podijeljena je na dvije dionice, odnosno na projekt modernizacije željezničke pruge M202 Zagreb GK – Rijeka, na dionici Karlovac – Oštarije i projekt modernizacije željezničke pruge M202 Zagreb GK – Rijeka, na dionici Oštarije – Škrljevo. Oba su projekta u fazi izrade studijske dokumentacije, što se sufinancira europskim sredstvima. U tijeku su izrade studija utjecaja na okoliš u cilju ishođenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš, što je preduvjet za daljnju pripremu dokumentacije na razini idejnih i glavnih projekata. Prema trenutačnim planovima, početak radova očekujemo u 2027.

Eskalacija cijena

Kolika joj je procijenjena vrijednost u ovom trenutku? Ranije se govorilo više od dvije milijarde eura za 110 kilometara pruge. Je li ta brojka po vama realna, s obzirom na to da će pruga velikim dijelom prolaziti kroz tunele ili biti na vijaduktima, a u međuvremenu je došlo do značajne inflacije?

– Prema dosad izrađenoj studijskoj dokumentaciji, ukupna procijenjena vrijednost izgradnje dvokolosiječne pruge od Karlovca do Rijeke iznosi 2,46 milijardi eura. Od toga se na dionicu od Karlovca do Oštarija odnosi 660 milijuna eura, na dionicu od Oštarija do Škrljeva 160 milijuna eura te na dionicu Tijani (Škrljevo) – Rijeka 200 milijuna eura.

Na potezu od Karlovca do mađarske granice gradi se dvokolosiječna pruga, barem na papiru kada je riječ o dionici Dugo Selo – Križevci, kakva je situacija na ostale dvije?

– Radovi na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka dionice Križevci – Koprivnica – državna granica su u tijeku. Radi se duž cijele pružne trase, na relaciji od 42,6 km. U tijeku su i pripremni radovi na dionici od Hrvatskog Leskovca do Karlovca, a u idućoj godini očekujemo njihovo intenziviranje. U tijeku su i radovi na projektu rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Križevci, no oni se trenutačno provode u smanjenom opsegu.

Hoće li i na njima biti revidirana cijena izgradnje? Jesu li izvođači već tražili korekciju cijene, koliku i odakle ćete za to osigurati sredstva?

– Cijena izgradnje neće biti revidirana, ali zbog eskalacije cijena na tržištu izazvanih pandemijom koronavirusa i ratom u Ukrajini, a na temelju zaključka Vlade RH i Zakona o obveznim odnosima, izvođači imaju pravo na potraživanja razlike u cijeni. U pripremi je izrada aneksa ugovoru kojim će izvođaču biti omogućeno podnošenje zahtjeva za razliku u cijeni te ublažavanje troškova nastalih zbog eskalacije cijena. Sredstva će za sada biti osigurana iz proračuna, no s obzirom na to da je s problemom globalnog povećanja cijena upoznata i Europska komisija, postoji mogućnost da će se u konačnici navedena potraživanja moći povući iz fondova Europske unije, ali u ovom trenutku još nemamo informaciju o tome.

Ekološki najprihvatljiviji

Na dionici Dugo Selo – Križevci koju gradi domaći konzorcij na čelu s DIV grupom, kašnjenje radova se mjeri već u godinama, ne u mjesecima. Je li se išta po tom pitanju promijenilo, kada će izgradnja biti završena i razmišljate li o raskidu ugovora s izvođačem? Do kad ćete tolerirati kašnjenje i vi kao investitor i EU koji projekt sufinancira?

– Nakon niza okolnosti tijekom provedbe projekta kao što su stečaj najvećeg podizvođača Hidroelektre niskogradnje, u čijem su opsegu poslova bili građevinski radovi o kojima ovise i svi ostali radovi, stečaj člana konzorcija DIV Grupe, koji je u konačnici preuzeo radove od Hidroelektre niskogradnje, pandemija uzrokovana koronavirusom, eskalacija cijena građevnog materijala na globalnome tržištu, financijske poteškoće ostalih članova konzorcija kroz cijelo vrijeme provedbe projekta činjenica je da se znatno kasni s provedbom ovog projekta. S obzirom na okolnosti na gradilištu, a vezano uz novu preraspodjelu radova između konzorcija, te vrijeme potrebno za ponovno pokretanje i intenziviranje aktivnosti, nadamo se da će početkom iduće godine biti riješeni svi administrativni problemi vezani uz preuzimanje i da će se radovi intenzivirati. U tom slučaju kraj radova planiran je za kraj 2024.

Koje su moguće posljedice raskida ugovora i kašnjenja? Može li Hrvatska ostati bez 85 posto od milijardu i pol kuna, s koliko EU sufinancira projekt?

– U ovome trenutku projekt je realiziran s nešto više od 70 posto ugovorene vrijednosti i izvjesno je da ga ne možemo u cijelosti realizirati u okviru u kojem su nam odobrena EU sredstva, odnosno do kraja 2023. Međutim, s obzirom na to da je do kraja perioda financiranja preostala još jedna godina u kojoj ne bismo mogli provesti novo nadmetanje i izabrati novog izvođača, sve i kada bi raskinuli postojeći ugovor, još uvijek se kao povoljnija varijanta pokazuje nastavak radova s istim izvođačem, a u cilju maksimalnog smanjenja gubitka dijela EU-ovih sredstava. O potencijalnome gubitku cjelokupno dodijeljenih EU-ovih sredstava niti možemo, niti želimo razmišljati u ovome trenutku jer nemamo sve potrebne informacije.

Koncesionari, pomorski agenti i agenti tereta koji posluju u riječkoj luci žale se da su, zbog radova na pruzi prema Mađarskoj, odnosno zatvaranja pruge, morali odbijati velike količine tereta, pri čemu ističu nefleksibilnost HŽ Infrastrukture po pitanju prilagođavanja termina zatvaranja pruge potrebama transporta tereta. Jeste li o tome s njima razgovarali i hoćete li udovoljiti njihovim zahtjevima?

– Projekti koje HŽ Infrastruktura provodi, a tiču se modernizacije cjelokupnoga hrvatskog željezničkog sustava jedna su od najvećih investicija u prometnu infrastrukturu Republike Hrvatske. Njihova provedba u fazi izvođenja radova neminovno zahtijeva i organizaciju željezničkog prometa na način da se putnike u određenim razdobljima prevozi autobusima, dok teretni vlakovi čekaju na otvaranje pruge. Obnovom postojeće i izgradnjom nove infrastrukture stvorit ćemo uvjete za brzu, sigurnu i ekonomski konkurentnu prometnu uslugu te uvjete za unaprjeđenje željezničkog prometa kao ekološki najprihvatljivije vrste prometa.

Željeznički kolodvor u cijelosti gotov do polovine 2024.

U Rijeci je obnovljena zgrada željezničkog kolodvora, no još uvijek nije u punoj funkciji. Kada će biti u cijelosti otvorena i u funkciji putničkog prometa?

– Prema zahtjevu konzervatora u tijeku je izrada projektne dokumentacije za dio interijera prijamne zgrade namijenjen putnicima – vestibul, čekaonica, prolazi prema peronima. Projektna dokumentacija trebala bi biti gotova u veljači 2023. Postupak nabave za radove planiran je odmah nakon izrade projektne dokumentacije. Prema trenutačnoj procjeni, radovi bi mogli biti ugovoreni u srpnju ili kolovozu 2023. i trebali bi trajati od šest do osam mjeseci. U skladu s time zgrada bi trebala biti u cijelosti otvorena u svibnju ili lipnju 2024. godine.