Ove su se godine učenici koji u creskoj gimnaziji pohađaju fakultativni predmet Škola i zajednica odlučili pozabaviti prednošću ukrcaja otočana na trajekt. Naime, predmet Škola i zajednica zamišljen je tako da nema unaprijed zadanog kurikula, nego učenici na početku školske godine sami određuju čime će se baviti. Lani su, primjerice, kao temu odabrali suživot s osnovnom školom, budući da u Cresu u istoj zgradi djeluju dvije škole, osnovna i gimnazija, te su tijekom provođenja predmeta nastojali učiniti sve što je tehnički i organizacijski bilo moguće kako bi im suživot u istoj zgradi bio što ugodniji – u učionicama su promijenili zavjese, nabavili aparat za razne napitke, uredili su školski vrt i okoliš. Ove su se godine uhvatili u koštac s mnogo zahtjevnijim zadatkom, mnogi bi rekli gotovo nemogućom misijom. Osmislili su Projekt za trajekt kojim nastoje postići da otočani dobiju prednost prilikom ukrcaja na trajekt.

– S obzirom na naziv predmeta Škola i zajednica, odabrali smo temu koja već desetljećima opterećuje našu zajednicu, prednost otočana pri ukrcaju na trajekt. Ovo je problem s kojim se svakodnevno susreću mnogi naši sugrađani, pa tako i stanovnici susjednog Lošinja, koji za većinu važnih potreba moraju napustiti otok. Kopno nije mjesto kamo odlaze radi razonode, već vrlo često zbog nužnih razloga poput zdravstvenih pregleda ili poslovnih obaveza. Zato smatramo da prednost pri ukrcaju nije privilegij, već stvarna i neophodna potreba, kaže maturant Matko Cunjak.

Podrška sugrađana

Nisu oni bili prvi koji smatraju da bi otočani trebali imati to pravo. To se pitanje često postavljalo i postavlja u javnosti, a do sada ga je, barem na području sjevernog Jadrana, najozbiljnije pokrenuo prije 15 godina tadašnji gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappelli, kasnije ministar turizma i saborski zastupnik. Iako je član i dužnosnik vladajuće stranke HDZ-a, Cappelli tada nije uspio u svom naumu, ali je sada dragocjeni izvor informacija i kontakata creskim šizovcima, jedna od osoba s kojom su razgovarali u sklopu svog Projekta za trajekt.

Naime, iako predmet Škola i zajednica nema čvrsto zadan program, ima predviđenih pet dionica kojima se prolazi, a neke od njih su »istraži« i »stekni iskustvo«. U sklopu tih faza creski šizovci su razgovarali s gradonačelnikom Cresa Marinom Gregorovićem, direktoricom Turističke zajednice Željkom Stašić i ravnateljem Županijske lučke uprave Cres Antonom Opatićem. Svi su oni dali podršku Projektu, ali i korisne informacije i prijedloge kako da idu dalje prema svom cilju. Podršku su dobili i od Grada Malog Lošinja te lošinjske Turističke zajednice i Lučke uprave jer Lošinjani imaju iste prometne probleme kao i Cresani. Paralelno s tim razgovorima proveli su anketu među svojim sugrađanima, online i uživo, ne bi li ustanovili kakvo je njihovo mišljenje o temi projekta. Rezultat nije iznenadio – od oko 1800 ispitanika, njih 99 posto smatra da otočani trebaju ostvariti prednost prilikom ukrcaja na trajekt, iako anketu nisu ispunjavali samo stanovnici otoka, nego i oni koji na otok dolaze povremeno.

Potpisivanje peticije

Primjeri prioritetnih ukrcaja

Hana Utmar, učenica drugog razreda, objasnila je što su sve creski šizovci do sada otkrili u fazi »istraži«.

– Ako gledamo naše područje, našu Županijsku lučku upravu, možemo se pohvaliti da je osobama koje idu na kemoterapiju na kopno omogućen prioritetni ukrcaj na trajekt. Također, prije oko tri godine, Gradsko društvo Crvenog križa Supetar s otoka Brača zatražilo je prioritetni ukrcaj za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju te njihove pratnje na trajekt u luci Supetar. Slušajući svakojake priče s raznih strana tko kako putuje trajektom, saznali smo i da neke trajektne linije imaju uslugu kupnje karte s rezervacijom, što znači da kupnjom te karte osoba rezervira mjesto za svoje vozilo na trajektu za željeni sat polaska. Istražili smo malo imaju li otočani u drugim zemljama nekakvu prednost pri ukrcaju pa smo otkrili da stanovnici otoka Dursey u Irskoj imaju prednost pri ukrcaju na žičaru koja je jedini način dolaska na otok, a u Italiji i stanovnici otoka Lido pored Venecije i njihovi gosti mogu rezervirati mjesto za vozilo na trajektu, a oni bez rezervacije čekaju u redu čak i izvan turističke sezone, rekla je Utmar.

Sve te aktivnosti creskih šizovaca pratila je i raznovrsna promidžba. Napravili su Facebook i Instagram stranicu na kojoj su revno obavještavali o svemu što rade u sklopu Projekta, izradili kemijske olovke i mirise za automobile s logom Projekta, a nedavno su im stigle i majice. Za njihove aktivnosti interes su pokazali mediji, ne samo lokalni. O creskom ŠiZ-u prvi je pisao Novi list, vijesti su prenosili lokalni portali i regionalne televizije, prilog o njima prikazan je u emisiji More na HRT-u, pa čak i u Dnevniku nacionalne televizije.

U Hrvatskom saboru

Malo-pomalo nije bilo otočana koji nije znao što je to Projekt za trajekt, a glas o mladim Cresanima koji su ozbiljno zagrizli u nimalo lak zadatak polako se proširio cijelom Hrvatskom. No, do cilja se ne može doći bez onih koji odlučuju, bez političara na višim razinama. U Primorsko-goranskoj županiji primili su ih zamjenica župana Marina Medarić i pročelnica Odjela za pomorsko dobro, promet i veze Izabela Linčić Mužić od kojih su također dobili podršku, a zatim su krenuli dalje. U Hrvatskom saboru razgovarali su s predsjednikom i potpredsjednicom Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu Stipom Mlinarićem i Ivanom Marković. Time su stvari prešle na puno ozbiljniju razinu. Zastupnica Marković pročitala je u Saboru govor o Projektu za trajekt koji su joj pripremili sami učenici, a taj je govor izravno prenosila Hrvatska radiotelevizija.

– Naš cilj je omogućiti otočanima – Cresanima i Lošinjanima – prednost pri ukrcaju na trajekt tijekom ljetnih mjeseci i to već od ove sezone, svojevrsnim pilot-projektom za koji želimo da uspije te da se dogodine proširi na sve ostale hrvatske otoke koji nemaju nikakvu mogućnost rezervacije mjesta za vozilo na trajektu. Tražimo prednost ukrcaja otočnog stanovništva na dvjema jutarnjim linijama u odlasku s otoka te prednost na dvjema popodnevnim linijama pri povratku na otok. I na kraju, ova inicijativa nas ŠiZ-ovaca samo je jedan mali korak za državnu administraciju, a velik za sve otočane. Želimo da naši otoci žive, da budu dio nas i našeg identiteta te da, kao u pjesmi, ostanemo »na zemlji dide mog i oca mog«, tako je Marković prenijela riječi creskih gimnazijalaca saborskim zastupnicima, ali i čitavoj hrvatskoj javnosti.

Ova inicijativa samo je mali korak za državnu administraciju, a velik za sve otočane – poručili su saborskim zastupnicima creski gimnazijalci

S ministrom Butkovićem

Šizovci su zatim zatražili i dobili sastanak s ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem kako bi ga upoznali sa svojim projektom, a na tematskoj sjednici saborskog Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu o stanju pomorstva u RH, pred predstavnicima Agencije za obalni linijski pomorski promet, Jadrolinije i ministarstava također će se govoriti o creskom Projektu za trajekt.

– Podržavajući ovu inicijativu dogovorili smo se da ćemo o tome još razgovarati i provjeriti sve mogućnosti kojima bi se mogla osigurati provedba ovog pilot-projekta, koji bi otočnom stanovništvu znatno olakšao odlazak na kopno i svakodnevne obaveze, objavilo je Ministarstvo mora nakon sastanka sa creskim šizovcima.

Svi ti razgovori i podrške koje su dobili bude nadu da će na kraju uspjeti u svojoj namjeri i omogućiti svojim sugrađanima prednost prilikom ukrcaja na trajekt. No, dug je još put do toga da državna administracija njihove planove provede u djelo.

– Mislim da su moji učenici, odabravši baviti se ovako ozbiljnom problematikom, pokazali da se na mlade može i treba računati. Naši školski kurikuli, generalno gledajući, ne ostavljaju puno prostora za promišljanje, istraživanja, kreativnosti. Još uvijek prevladava stav da je za peticu važno ponoviti sve kako piše u knjizi. I onda im se najednom otvori jedan sasvim novi svijet, predmet ŠiZ u kojem nema udžbenika i bilježnica, predmet u kojem su učenici glavni pokretači svega, a ja ih samo usmjeravam tijekom njihovog rada, objasnila je kako funkcionira predmet koji vodi u creskoj gimnaziji prof. Sonja Pokupec Salković.

Učenici proučili sve

– Definitivno smo izuzetno zainteresirali javnost ovim projektom i ne sjećam se da je neka građanska inicijativa izazvala ovoliko komentara. Društvene mreže, radio, televizija, svi su nas popratili. I ako je javnost u početku bila skeptična, ako su mislili »ah, još jedan u nizu propalih pokušaja«, naši su ih postignuti rezultati demantirali. Moji učenici su proučili niz zakonskih akata, čitali smo Zakon o otocima, nema niti jednoga tko ne zna objasniti na temelju čega se izdaje otočna iskaznica. Nažalost, kad čovjek malo dublje uđe u tu materiju, onda shvati kako se otočna vrlo lako dobije te kako nema efikasne kontrole u tom procesu. No, malo smo demistificirali tu urbanu legendu o »10.000 otočnih iskaznica« koja kruži otokom; nema ih baš toliko, ali ih posjeduju i osobe koje na otoku u zbilji provedu vrlo malo vremena. No, da se najblaže izrazim »zakon im ide na ruku«, ističe prof. Pokupec Salković jedan od problema kojim se bave, a to je velik broj otočnih iskaznica koje mogu dobiti i oni koji ne žive stalno na otoku.

– Učenici su ove godine, odabirom ove teme, itekako izašli iz svoje zone komfora, ali ne samo oni, nego i ja. Slikovito ću vam to objasniti komentarom jedne učenice kad smo se spremali na put u Sabor. Ponavljaju oni u kombiju tko će što reći na sastanku, cure provjeravaju šminku, a jedna od njih kaže: »Prof., ja kad sam se upisala na ŠiZ, nisam mislila da ću se morati ovako medijski eksponirati«. Pa nisam ni ja, bez obzira što sam navikla pričati pred razredom, ali radio i TV su nešto sasvim drugo. Još nešto mi je zanimljivo kod mojih šizovaca. Od svih ljudi s kojima smo razgovarali i od svih mjesta na kojima smo bili, njih se definitivno najviše dojmio Sabor. I to pozitivno. Oni su nakon razgovora sa zastupnicima Marković i Mlinarićem stekli dojam da ih je konačno netko stvarno, a ne samo deklarativno poslušao i podržao, opisuje profesorica kako su se njezini učenici nosili s izazovima na koje su nailazili.

– Na zadnjem sastanku u Županijskoj lučkoj upravi prilično konkretno smo definirali naše zahtjeve te smo ih argumentirano objasnili ministru Olegu Butkoviću. Mislimo da je u njegovim rukama ključ rješenja naših otočnih problema. Voljeli bismo da nas razumije i podrži i da naš Projekt za trajekt uspije, makar i kao mali pilot-projekt. Sigurno neće biti lako logistički i organizacijski sve to izvesti, ali ako ne pokušamo, nećemo znati bismo li uspjeli ili ne. Možda u konačnici i ne uspijemo, ali tuga je uvijek manja kad znaš da si napravio sve što si mogao, zaključila je prof. Pokupec Salković i zahvalila svima koji su pomogli creskim šizovcima, financijski, konstruktivnim komentarom ili pravnim savjetom.

O inicijativi pred kamerama nacionalnih televizija