Liječenje kardiovaskularnih bolesti

“Infarkt miokarda – što sad?” Predstavljen priručnik kojeg je napisala skupina kardiologa KBC-a Rijeka

Barbara Čalušić

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Zajedništvo pacijenata i moderne medicine nema alternative ako želimo produžiti život pacijentima, smanjiti pobol i osigurati im duži i što kvalitetniji život, smatra Alen Ružić



RIJEKA – “Infarkt miokarda – što sad?” priručnik je koji je napisala skupina kardiologa Kliničkog bolničkog centra Rijeka i koji je danas predstavljen uoči sutrašnjeg Svjetskog dana srca. U priručniku se odgovara na niz pitanja koja postavljaju bolesnici nakon preboljelog infarkta, bilo da je riječ o prevenciji i postoperativnom liječenju, kao i životu nakon infarkta.


– KBC Rijeka održava aktivnosti koje su usmjerene unaprjeđenju kardiovaskularnog zdravlja naših građana, bilo da su zdravi ili su oboljeli od tih bolesti. Kardiovaskularne bolesti s udjelom u ukupnoj smrtnosti s oko 39 posto i dalje su vodeći uzrok smrtnosti u Europi i svijetu pa tako i u Hrvatskoj. Prije 10 godina borili smo se da spustimo smrtnost ispod 50 posto i to možemo zahvaliti kvalitetnoj kardiovaskularnoj medicini koju je omogućio napredak tehnologije te se danas svaki akutni događaj, ako pacijent na vrijeme reagira, liječi naprednim tehnologijama, izjavio je prilikom predstavljanja priručnika u riječkoj bolnici ravnatelj KBC-a Rijeka i predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila prof. dr. Alen Ružić.





Prema njegovim riječima, danas su procjene takve da revolucionarne napretke, poput posljednjeg koji je prošla kardiologija u proteklom desetljeću, više ne možemo očekivati i da se daljnje smanjenje smrtnosti može postići isključivo kroz edukaciju i motivaciju pacijenta.


– Doista, aktivni, dobro informirani i motivirani bolesnik kao partner u liječenju treba biti oslonac daljnjeg smanjenja kardiovaskularne smrtnosti. Upravo zato svake godine organiziramo ovu manifestaciju kako bismo dobili takve pacijente i podigli opću svijest, a ove godine pripremili smo informativnu knjižicu s dodatnim letkom, a tu su i javna predavanja u Domu umirovljenika. Tu je i mediteranska prehrana koja je model preventivnog oblika hranjenja, a ove godine je posebni naglasak na potrebi hranjenja s visokim udjelom vlakana. Zajedništvo pacijenata i moderne medicine nema alternative ako želimo produžiti život pacijentima, smanjiti pobol i osigurati im duži i što kvalitetniji život, smatra Ružić.



Predstojnik Zavoda za ishemijsku bolest srca i angiologiju doc. Dr. Tomislav Jakljević ustvrdio je kako unatoč napretku u liječenju kardiovaskularnih bolesti i dalje svaka druga osoba u Europi umire od posljedica ovih zbog čega smatra da je ovakav kratki priručnik dobar alat kako bi pacijenti našli upute da žive zdravije i bolje u skladu sa stručnim i znanstvenim spoznajama.


– Ljudi se nakon infarkta suočavaju se s mnogim nedoumicama kako će se dalje odvijati njihov život, a ovaj priručnik omogućuje im jednostavnije rano postoperativno liječenje. Priručnik su napisali naši mlađi kolege doktori – Matko Spicijarić, Davorka Lulić, Petra Baumgartner, Josip Aničić i Dino Mikulić koji su napravili velik i sveobuhvatan posao, istaknuo je Jakljević dok je jedan od autora priručnika dr. Josip Aničić pojasnio kako se knjižica za pacijente


temelji na odgovorima na najčešća pitanjima koja liječnicima postavljaju pacijenti nakon preboljelog infarkta pri otpustu iz bolnice.


– Osim pitanja o prevenciji i na koje se čimbenike moglo utjecati, pacijenti mogu naći upute o boravku u bolnici, ritmu vizita i terapiji te lijekovima koje će dobivati, kao i kako se ponašati nakon otpuštanja iz bolnice. Naši bolesnici kad odlaze iz bolnice dobivaju mnoštvo novih lijekova koje ne znaju čemu služe pa je ovdje pregled svih terapija koje dobivaju, a tu su i upute kako se ponašati nakon otpusta iz bolnice te smjernice o pravilnoj prehrani koji mi načelno preporučujemo u otpusnom pismu, a u priručniku se nalaze recepti i uzorak kako mogu pripremati namirnice. U priručnik je umetnuta i kratka knjižica o postupku s životno ugroženim bolesnikom jer je ideja pomoći svima, posebice laicima kako bi bili spremni u tim iznenadnim situacijama, rekao je Aničić.



Danas će liječnici riječke bolnice održati predavanje u Domu za starije osobe na Kantridi, a svi pacijenti riječke bolnice na jelovniku će imati obroke obogaćene vlaknima. Kako je istaknuo doc. Dr. Ivica Vrdoljak, voditelj Službe za bolničku prehranu koja je izradila edukativnu karticu koja pokušava osvijestiti važnost pravilne prehrane i unosa vlakana, jelovnici su takvi da se vrlo praktično mogu napraviti i time povećati unos vlakana. Sam priručnik donosi smjernice za mediteransku prehranu, inače jedan od dokazano najboljih režima prehrane za očuvanje zdravlja.


Da se priručnik ne treba odnositi samo na kardiološke bolesnike potvrdila je i prof. dr. Renata Dobrila Dintinjana, pomoćnica ravnatelja KBC-a Rijeka za kvalitetu ističući kako se priručnik nalazi na internetskim stranicama bolnice.


– Ovaj priručnik izuzetno je bitan za naše pacijente koji imaju kardiovaskularne bolesti. Kod kardiovaskularnih bolesti, ali i kod brojnih drugih bolesti, riječ je o stilu i načinu života koji danas dovodi do sve većeg povećanja raznih bolesti pa je ovaj iskorak jedino zajedničko djelovanje da se smanji pobol i poveća kvaliteta života, poručila je Dobrila Dintinjana.