Hrvatska je u Europi u središtu pažnje kada je o debljini riječ, zato što imamo 65 posto stanovništva s prekomjernom tjelesnom težinom i debljinom, na samom smo vrhu Europe, odmah nakon Malte.

Sasvim sigurno treba nešto poduzeti i u posljednjih nekoliko godina su poduzeti koraci da se zaustavi debljanje nacije, što je učinjeno možda malo uspješnije kod ženske populacije.

Naime, hrvatski muškarci i dalje su najdeblji u Europi i to nam ne služi na ponos. Brine nas i to što su djeca sve deblja i deblja.

Imamo velike projekte u Hrvatskoj koji prate debljinu naših učenika u OŠ i dogodilo se to da je u zadnjih 15 godina ovaj problem kod djece sve učestaliji.

Ranije je naime svako peto dijete u školi imalo prekomjernu težinu ili je bilo debelo, a danas taj problem ima svako treće dijete.

S 20 posto, brojke su narasle na 35 posto i to je ono što nas brine, jer debela djeca su kasnije debeli odrasli ljudi – rekao je u Centru Gervais u Opatiji predsjednik Hrvatskog društva za debljinu Hrvatskog liječničkog zbora prof.dr.sc. Davor Štimac, predsjednik Organizacijskog odbora osmog po redu hrvatskog kongresa o debljini koji će sutra započeti u Opatiji.

Kako je najavio, na kongresu koji traje do subote okupit će se svi stručnjaci koji u Hrvatskoj nešto znače, a vezani su uz problem liječenja debljine, ali i gosti iz inozemstva, iz Europskog udruženja za debljinu.

Ukupno 300 sudionika će s različitih aspekata sagledati problematiku debljine koja je jedan od najvećih javno-zdravstvenih problema u Hrvatskoj, te će biti donesene i nove smjernice kako postupati kod debljine.

Kongres će okupiti struku, a dijelom će biti otvoren i za građanstvo uz ponudu zdrave hrane OPG-ova ispred Gervaisa, te u petak u 19 sati edukativnu predstavu “Život s vagom” udruge “Hepatos” – Rijeka u suradnji s Ri teatrom.

Epidemiološki aspekti debljine, nova saznanja o tom problemu, te debljina i Covid-19, odnosno debljina u trudnoći i dječjoj dobi, kao i liječenje debljine, te psihološka ili psihijatrijska potpora, bit će uz ostalo među temama kongresa.

– Debljina je kronična bolest koju treba znati prepoznati i liječiti. Nedovoljno kretanje i velik unos energije u organizam samo su neki od uzroka debljanja, ali je debljina puno složenija i ima puno više čimbenika koji na nju utječu.

Debljina je bolest, ali također rezultira i pojavom drugih zdravstvenih problema i komplikacija, onih metaboličkih kojih se najviše bojimo kao što su šećerna bolest tipa dva, bolesti srca i krvnih žila, masna jetra, ali i neke vrste zloćudnih bolesti.

Nadalje pate i naše kosti i zglobovi, dolazi do križobolje, problema s artrozom koljena ili kuka puno su češći.

Ne smijemo zanemariti niti psihosocijalne komponente kao što su depresivnost, nisko samopoštovanje, koji su češći kod osoba s prekomjernom težinom.

I bolesti zaraznog tipa kao što su Covid-19 imaju puno veće posljedice i nažalost puno veću smrtnost kod debelih osoba.

Danas u svijetu možemo govoriti o dvije pandemije – pandemiji covid-19 i pandemiji debljine. To dvoje su ubojita kombinacija – rekla je dopredsjednica kongresa prof.dr.sc. Sanja Klobučar Majanović.

Uravnotežena prehrana i kretanje su pravilan put do normalne tjelesne težine, dok pripravke s crnog tržišta valja izbjegavati, a pri suzbijanju problema je i prevencija od iznimne važnosti.