Dok pozdravljamo dolazak nove, 2025. godine, kratki pogled unazad otkriva da je 2024. godina bila prepuna izazova, ali i značajnih uspjeha na koje se ponekad i zaboravi.

No važno ih se prisjetiti i na svojevrstan način ih obilježiti, a tek kada se sve sustavno pogleda i sagleda, otkriva se koliko je godina koja će uskoro biti iza nas bila – pobjedonosna.

Kaže se da ne nose svi heroji plašteve. Istina, neki nose liječničke kute, neki vatrogasna odijela, a neki uniforme.

Bez obzira na opravu, djelatnici službi Primorsko-goranske županije zaslužuju poseban aplauz za sve ovogodišnje pobjede, kao i za svoj neumoran rad na sigurnosti i dobrobiti svojih sugrađana.

Zavod za hitnu medicinu PGŽ-a

Ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu PGŽ, Senka Kajčić po pitanju retrospekcije 2024. istaknula je da iz godine u godinu Zavod za hitnu medicinu PGŽ obavlja sve veći broj intervencija.

“U ovoj godini navedenom podatku je doprinijela i uspostava hitne helikopterske medicinske službe koja je s radom započela 30.ožujka 2024.godine.

Tijekom 2024. timovi Zavoda za hitnu medicinu, zaključno s 25. 12. 2024. u Medicinskoj prijavno-dojavnoj jedinici zaprimili su ukupno 75.335 poziva, na terenu je odrađeno 32.790 intervencija, dok je u prostorima za reanimaciju pregledano 14.765 pacijenata.

Zavod za hitnu medicinu PGŽ je, sukladno zakonskim izmjenama, od 01. veljače 2024.godine preuzeo djelatnost sanitetskog prijevoza te je od početka službe, u istom periodu prevezao 61.317 nepokretnih, teško pokretnih ili pacijenata kojima zbog prirode bolesti nije dozvoljeno kretanje”, istaknula je.

Također, sa zadovoljstvom se osvrnula i na uspjeh u pogledu suradnji s mnogim drugim službama.

“Dana 14.ožujka u suradnji s JLS i policijom sudjelovali smo u izvlačenju i neutralizaciji mine zaostale iz II. svjetskog rata na području lošinjskog akvatorija.

U suradnji s djelatnicima KBC Rijeka, djelatnici ZZHM PGŽ su zajedno s djelatnicima PU PG sudjelovali u preseljenju pacijenata s bolničkih odjela lokaliteta Kantrida u novi bolnički kompleks na Sušaku.

Timovi hitne medicinske službe su sudjelovali u medicinskom osiguranju WRC-a, a u suradnji sa Crvenim križem sudjelovali smo u organizaciji i provođenju natjecanja pripadnika žurnih službi u pružanju prve pomoći u Brod Moravicama”, navela je.

ZZHM PGŽ također se može pohvaliti i priznanjem Turističke zajednice Kvarnera za doprinos sigurnosti boravka gostiju u PGŽ-u, kao i zahvalnicom Društva crvenog križa PGŽ za dosadašnju suradnju u radu, povodom obilježavanja 30 godina društva.

“Uspostavom Projekta hitne helikopterske medicinske službe, započela je i međunarodna suradnja Zavoda s pružateljem usluga, konzorcij EliFriulia S.p.A., Eliance Helicopter Global Services SL i Eli-Adriatik d.o.o. kojom osiguravamo kvalitetniju, bržu i dostupniju hitnu medicinsku skrb svim građanima i posjetiteljima na području koje pokriva baza Rijeka, a koji su životno ugroženi čime se poboljšava zdravstveni ishod kod pacijenata.

Nastavili smo suradnju s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture vezano uz uspostavu hitne pomorske medicinske službe odnosno Lučkim kapetanijama Primorsko-goranske županije, posebno LK Rab i LK Mali Lošinj vezano uz korištenje brzih brodica stacioniranih na imenovanim lokacijama, a koje se koriste za prijevoz hitnih pacijenata u slučaju potrebe.

Zavod za hitnu medicinu PGŽ nastavio je s održavanjem iznimno dobre suradnje i sa dva fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Medicinskim fakultetom i Fakultetom zdravstvenih studija kojima je Zavod nastavna baza, a već tradicionalno sudjelujemo na kongresu studenata hitne medicine kao predavači i voditelji radionica kako bi približili rad Zavoda za hitnu medicinu PGŽ studentima Medicinskog fakulteta”, ponosno je istaknula Kajčić.

Ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu PGŽ, Senka Kajčić, Foto: Vedran Karuza

Brojne vježbe, treninzi i edukacije

Tijekom 2024.godine djelatnici Zavoda su odradili brojne vježbe i treninge te su sudjelovali u zajedničkim vježbama sa svim sastavnicama CZ.

“Obilježili smo Nacionalni dan hitne medicinske službe akcijom u središtu Rijeke gdje je laicima pružena mogućnost da nauče kako mogu prepoznati srčani zastoj i pomoći osobi koja ga je doživjela do dolaska hitne medicinske službe.

Tijekom cijele godine sudjelovali smo u edukaciji djece predškolskog i školskog uzrasta, kao i studenata kojima smo pokušali prikazati rad Zavoda za hitnu medicinu PGŽ”, započela je.

Godinu prepunu vježbi, poput vatrogasnih, vježbi zajedničkog djelovanja operativnih snaga sustava CZ i mnogih drugih, djelatnici Zavoda su tijekom godine nastavili s obaveznim stručnim usavršavanjem i održavanjem vještina u zbrinjavanju hitnih pacijenata.

Sudjelovali su na brojnim europsko priznatim tečajevima, kao i na domaćim tečajevima gdje su stekli znanja i vještine u zbrinjavanju ozlijeđenih u masovnim nesrećama.

“Jedan od značajnijih projekata u zdravstvu na području cijele RH je uspostava hitne helikopterske medicinske službe koja je s radom započela 30. ožujka 2024. godine na području RH, a jedna od baza nalazi se u PGŽ, točnije u Zračnoj luci Rijeka/Krk. Medicinski timovi najvećim dijelom čine upravo djelatnici ZZHM PGŽ.

U 2024. godini završio je prvi dio Projekta „Specijalističkim usavršavanjem medicinskih sestara i tehničara do unaprjeđenja hitne medicine u Primorsko-goranskoj županiji“ 10 specijalizanata je uspješno završilo specijalističko usavršavanje kojim po prvi put medicinske sestre/tehničari dobivaju kompetencije i veće ovlasti zbrinjavanju životno-ugroženih pacijenata.

Projekt je nastavljen u 2024. godini u još dvije faze, u prvoj sa 7 specijalizanata, a u drugoj njih 5.

Foto: Sergej Drechsler

Početkom prosinca započeto je i specijalističko usavršavanje tri liječnika iz hitne medicine također financirano iz sredstava Europskog socijalnog fonda (ESF+) u okviru programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2021 .- 2027.

Započela je druga faza izgradnje zdravstvenog centra Rujevica zapad potpisivanjem ugovora o izgradnji zgrade Zavoda za hitnu medicinu čijom izgradnjom će napokon na jednom mjestu biti objedinjeni svi sadržaji nužni za učinkovito funkcioniranje hitne medicinske službe na području Rijeke”, sumirala je.

Kajčić je otkrila kako će u 2025. godini Zavod za hitnu medicinu PGŽ će sudjelovati u pilot-projektu telemedicinskih usluga, kojim će biti omogućen prijenos vitalnih podataka o pacijentu iz vozila prema udaljenom liječniku konzultantu u stvarnom vremenu, čime bi se trebalo skratiti vrijeme reakcije u primjeni određenih postupaka kao i poboljšanju kvalitete zdravstvene skrbi.

“Uz to, Zavod za hitnu medicinu PGŽ je u 2015. godini uveo sustav upravljanja sukladno normi ISO 9001:2015, a u 2024. je započeo novi ciklus certifikacije za provođenje mjera izvanbolničke hitne medicinske skrbi i sanitetskog prijevoza na području Primorsko-goranske županije”, zaključila je.

Župan Zlatko Komadina, kazao je da mu je zadovoljstvo istaknuti da  Zavod za hitnu medicinu pokazuje iznimnu učinkovitost u pružanju zdravstvene skrbi našim građanima.

“Kroz kontinuirani rad, visoku profesionalnost djelatnika i modernu opremu uspjeli smo značajno unaprijediti kvalitetu usluga, smanjujući vrijeme dolaska hitne pomoći na intervenciju.

Tu je i helikopterska hitna služba na kojoj smo radili dugi niz godina, svjesni specifičnosti naše obalne i gorske regije. I dalje ćemo ulagati u razvoj hitne medicine jer nam je zdravlje građana prioritet”, osvrnuo se župan Komadina.

Župan Zlatko Komadina, Foto: PGŽ

Županijski centar 112

Na rad i postignuća Županijskog centra 112 dao je voditelj Hrvoje Pecotić.

“Županijski centar 112 Rijeka radi 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. Rad operatera-analitičara i voditelja smjena je organiziran u turnusima, odnosno radi se naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48.

Značaj ŽC112 je u tome što se putem besplatnog poziva na jedinstveni europski broj 112 može zatražiti pomoć svih potrebnih žurnih službi”, kazao je Pecotić.

Osim što operateri-analitičari ŽC112 ‘filtriraju’ pozive prema pojedinim žurnim službama, oni pozivaju sve potrebne službe sukladno situaciji odnosno ugrozi u kojoj se našao pozivatelj.

Također, iz ŽC112 se upravlja i sirenama za javno uzbunjivanje”, nadodao je.

Inače, ŽC112 Rijeka trenutno broji 16 djelatnika, a ove su godine sudjelovali u nekoliko značajnih projekata.

“Ove godine su djelatnici ŽC112 sudjelovali u projektu ALTER 112 (Aspekti Ljudskog i TEhničkog Razvoja sustava 112) kojemu je cilj jačanje ljudskih i tehničkih aspekata javnog uzbunjivanja i upozoravanja te komuniciranja u kriznim (hitnim) situacijama u Republici Hrvatskoj.

Također, sudjelovali su i u projektu SEE ME 2 (Safe and Equal in EMErgencies 2) kojemu je cilj unaprijediti sigurnost i ravnopravnost osoba sa invaliditetom u hitnim slučajevima.

ŽC112 Rijeka sudjelovao je tijekom 2024. godine u većem broju sveobuhvatnih vježbi operativnih snaga civilne zaštite i simulacijsko-komunikacijskih vježbi, te u jednoj stožerno-zapovjednoj vježbi potrage i spašavanja zrakoplova”, istaknuo je Pecotić, nadodavši da ŽC112 Rijeka kontinuirano surađuje sa svim dionicima sustava civilne zaštite u PGŽ, ponajviše sa PU primorsko-goranskom, vatrogasnim postrojbama, Zavodom za hitnu medicinu, HGSS-om i ostalima.

“U 2025. godini planirano je jačanje kadrovskih kapaciteta ŽC112 Rijeka, kao i kontinuirana edukacija djelatnika.

Također, u planu je i obilježavanje jubilarne dvadesete obljetnice osnutka broja 112 u Republici Hrvatskoj (11.2.2025. godine)”, zaključio je.

U Centru 112 u Rijeci, Foto: Marko Gracin

HGSS Stanica Rijeka

Prije dva tjedna na izbornoj skupštini stanice za novog pročelnika HGSS Stanice Rijeka izabran je Diego Košta nakon što je Marko Andrić, dosadašnji pročelnik Stanice Rijeka, nedavno imenovan pročelnikom Hrvatske gorske službe spašavanja na nacionalnoj razini.

HGSS Stanice Rijeka godinu zaključuje sa  60 intervencija čime je pružila pomoć za 68 unesrećenih osoba.

Od navedenog broja, 51 akcija spašavanja bila je “na poziv”, dok je devet akcija odrađeno na preventivnim sportsko-rekreativnim dežurstvima.

Po pitanju uspjeha članova, za istaknuti je da su u 2024. godini nakon dugogodišnjeg školovanja i usavršavanja, dva člana HGSS Stanice Rijeka stekla naslov Instruktora gorskog spašavanja.

Osim akcija spašavanja, članovi sudjeluju u cijelom nizu aktivnosti unutar službe, kao što su dežurstva na skijalištu Platak, vanredna sportsko-rekreativna dežurstva, vježbe i edukacije, rad u tijelima i komisijama HGSS-a te predavanja i edukacije za škole, planinarske i ostale udruge od interesa.

Za istaknuti su kompleksnije vježbe, kao npr. Vježba operativnih snaga iz sustava CZ PGŽ u Šapjanama, zatim Državna vježba speleospašavanja u jami Sovina Oaza na Crnopcu, gdje je izvlačenje krenulo s dubine -230 m te vježbe i edukacije komisije za helikoptersko spašavanje.

Od značajnih projekata u protekloj godini, ističe se Projekt izgradnje Helidroma i baze HGSS Stanice Rijeka na Rujevici u sklopu Zdravstvenog centra Rujevica – Zapad.

Zahvaljujući Gradu Rijeci, koji je ustupio zemljište te Primorsko-goranskoj županiji, koja je preuzela financiranje većine sredstava potrebnih za realizaciju projekta, trenutačno su radovi u završnoj fazi s kojima će HGSS Stanica Rijeka dobiti adekvatne prostore za rad uz strateški važan dio vezan uz helikoptersko spašavanje.

Uza spašavanja kojima se bave čitave godine, pronađe se vremena i za sudjelovanjem u humanitarnim akcijama pa su tako ove godine proširili svoj humanitarni rad i sudjelovali u pripremi kalendara Riječki dečki za 2025. godinu pod nazivom Riječka momčad za spašavanje.

Hrvatska gorska služba spašavanja je nacionalna, dobrovoljna, stručna, humanitarna i nestranačka udruga, njena najveća vrijednost je volonterizam njenih članova, koji su u Rijeci ujedinjeni već 64 godine s istim ciljem: očuvanje ljudskog života i zdravlja.

Marko Andrić, dosadašnji pročelnik Stanice Rijeka, nedavno je imenovan pročelnikom Hrvatske gorske službe spašavanja na nacionalnoj razini, Foto: Vedran Karuza

HGSS Stanica Delnice

Denis Kauzlarić, pročelnik stanice HGSS Delnice, istaknuo je kako ista djeluje na području devet goranskih jedinica lokalne samouprave, pružajući pomoć na izrazito zahtjevnim terenima.

“Tijekom ove godine odradili smo ukupno 23 akcije spašavanja, uz dodatnih sedam dežurstava i drugih aktivnosti, što ukupno čini 43 aktivnosti Stanice.

Da bismo približili rad Stanice i HGSS-a široj zajednici, ove godine smo po prvi puta organizirali dane otvorenih vrata tijekom dva dana.

Ugostili smo brojne posjetitelje koji su imali priliku vidjeti opremu kojom raspolažemo, dobiti odgovore na razna pitanja i upoznati naše članove. Projekt se pokazao iznimno uspješnim i privukao velik broj posjetitelja, pa ga svakako planiramo nastaviti i u budućnosti.

Osim građana, ugostili smo i koordinaciju gradonačelnika i načelnika, zajedno sa županom Zlatkom Komadinom, s kojima smo tijekom godine održali brojne sastanke.

Rezultat tih susreta je uspješna suradnja s lokalnim zajednicama, zahvaljujući kojoj smo, uz podršku JLS-a, Primorsko-goranske županije i vlastitih prihoda osigurali financijska sredstva za novo vozilo Stanice”, kazao je.

“Posebno ističem velikodušne donacije koje su nam pomogle u obnovi i nabavi opreme.

Zahvaljujem se svima koji su prepoznali naš trud, uključujući Fond Janet Majnarich, Pilanu Gec, Mikrogoran, Elektroinstalacije Šporčić, Prima namještaj, Goranin Graditeljstvo, Cetinu, Mesnicu Jerbić, kao i brojnim privatnim donatorima. Njihova podrška omogućila nam je nabavu skupe opreme koja značajno unapređuje našu sposobnost pružanja kvalitetnije i brže pomoći osobama u potrebi”, poručio je.

Realizacija javne nabave

Stanica je ove godine odradila ukupno pet vježbi prema kalendaru aktivnosti, uključujući ljetnu vježbu, potražnu vježbu, speleo vježbu, vježbu spašavanja iz divljih rijeka te onu prve pomoći.

“Osim toga, sudjelovali smo u četiri vježbe civilne zaštite, dvaput u Delnicama i dvaput na županijskim vježbama (Šapjane i Brod Moravice). Održali smo i prezentacije u sklopu civilne zaštite za osnovne škole u Čabru, Delnicama i Vrbovskom, čime smo dodatno educirali mlade o važnosti sigurnosti i spašavanja”, istaknuo je.

Kao najvažniji projekt 2024. Kauzlarić je istaknuo realizaciju javne nabave za novo vozilo, čime je HGSS Delnice u prosincu dobio vozilo koje značajno unapređuje sigurnost i interventne kapacitete Stanice.

“Osim toga, radili smo na uređenju prostorija Stanice, uključujući spajanje na gradsku kanalizaciju te renovaciju kupaonice, hodnika, garaže i skladišta.

Planovi Stanice za budućnost uvelike ovise o financijskoj podršci JLS-a i PGŽ-a. Nadamo se da će prepoznati naš rad i podržati naš cilj da dodatno poboljšamo i moderniziramo vozni park te nastavimo s nabavkom nove opreme, čime ćemo dodatno unaprijediti rad i sigurnost naših članova“, kazao je.

Organizacija otvorenih dana za javnost značajno je doprinijela uključivanju novih suradnika i promociji rada Stanice, istaknuo je Kauzlarić, nadodavši:

“Broj posjetitelja premašio je naša očekivanja, a kroz ovu inicijativu pridružila su nam se i dva nova člana. Svakako tu je Internet stranica koja je u izradi, koja će unaprijediti komunikaciju s javnošću, olakšati pristup informacijama te povećati vidljivost HGSS Stanice Delnice”.

Novo vozilo, Foto: Facebook

Vatrogasne postrojbe VZPGŽ-a

Dario Gauš, županijski vatrogasni zapovjednik, naglašava da su u prvih deset mjeseci ove godine vatrogasne postrojbe VZPGŽ-a intervenirale ukupno 3.068 puta, od čega 2.097 tehničkih intervencija i 704 požara.

“Sezona je bila mirna u usporedbi s Dalmacijom, iako su zabilježena tri veća požara otvorenog prostora – dva na Hreljinu i jedan u Šmriki – koja su uspješno ugašena bez potrebe za angažiranjem zračnih ili izvanžupanijskih snaga.

Posebno su značajni požar reciklažnog dvorišta na Pehlinu, gdje je gašenje materijala na 2.500 m² trajalo 50 sati, te razoran požar u Pilani Mrkopalj koji je prouzročio znatnu štetu na novom postrojenju i ugrozio radna mjesta. Intervencija postrojbi Mrkoplja, Fužina i Delnica spriječila je širenje požara i veće štete”, pojašnjava.

Od uspjeha, nagrada i suradnji koje su obilježile proteklu godinu, posebno ističe kategoriju intervencija u spasilačkim misijama u međunarodnom okruženju, objašnjavajući da, osim operativnih vještina, sudionici takvih događaja, uz jezike, moraju poznavati i međunarodne smjernice te imati vještine rada u multiagencijskom i multikulturnom okruženju.

“S tim u vezi EU je uspostavila Mehanizam Unije za civilnu zaštitu u sklopu kojeg se provode tečajevi, vježbe i radionice, na kojima sudjeluju i naši vatrogasni časnici.

Možemo reći da smo jedina vatrogasna organizacija u Hrvatskoj čiji pripadnici – čak trojica (dvojica međunarodnih trenera i jedan certifikator Europske Komisije), spasilačkim timovima iz cijele EU pomažu u dostizanju međunarodnih standarda i tako ih pripremaju za rad u međunarodnom okruženju, kada pogođena država zatraži takvu pomoć.

Ovi časnici sudjelovali su ove godine na radionicama u Briselu i Lisabonu gdje se razmatralo trenutno stanje sustava europske civilne zaštite te davalo smjer za njezin budući razvoj”, kaže Gauš.

Dario Gauš, županijski vatrogasni zapovjednik, Foto: Sergej Drechsler

Razmjena iskustava

Dodaje i da je poseban doprinos stručnom usavršavanju vatrogasaca dao međunarodni tim instruktora na čelu sa Shanom Raffelom, uglednim stručnjakom u području vatrogastva.

U Šapjanama su održana četiri različita tečaja, na kojima su sudjelovali vatrogasci iz Australije, Azije, Sjeverne Amerike i Europe. Članovi instruktorskog tima VZPGŽ-a također su se uključili u tečajeve kako bi unaprijedili svoje znanje i vještine u prenošenju iskustava na lokalne vatrogasne snage.

Suradnja s njemačkom organizacijom Deutsche Feuerwehrhilfe ove je godine dodatno proširena. “Njihovi vatrogasci već su godinama aktivni u DVD-u Novi Vinodolski, a ove su godine sudjelovali i u DVD-u Rab, JVP-u Grada Rijeke te JVP-u Opatije tijekom dva ključna tjedna požarne sezone. Njihov angažman pokazao se vrijednim resursom, a nastavak ove suradnje predviđa se i za 2025. godinu”, kaže Gauš.

Centar za obuku interventnih službi u listopadu, u sklopu jačanja međunarodne suradnje, posjetile su delegacije Agencije za upravljanje izvanrednim situacijama Republike Kosovo i Vatrogasnog saveza Štajerske.

Posjeti su se fokusirali na razmjenu iskustava i upoznavanje s kapacitetima Centra, posebno u segmentu obuke za gašenje požara na otvorenom prostoru.

Cilj ovakvih susreta je nastavak otvaranja prema svijetu te razmjena znanja i najboljih praksi, što je ključni dio našeg pristupa stručnom usavršavanju pod motom ‘Podijelimo znanje i iskustva'”, ističe Gauš.

U Šapjanama je ove godine održana velika vježba pod organizacijom Stožera civilne zaštite PGŽ-a, ustrojena prema modelu Mehanizma civilne zaštite Europske unije.

Vježba je uključivala sve elemente sustava zapovijedanja (ICS – Incident Command System) i okupila sve relevantne službe, pružajući priliku za usklađivanje djelovanja u kriznim situacijama.

Održane su i županijska simulacijska vježba „Potres – Rab 2024“ te državna vježba „Sigurnost 2024“ također na Rabu kao dio kontinuiranog osposobljavanja pripadnika članica Vatrogasne zajednice PGŽ.

Tijekom 2024. godine provedena su osnovna osposobljavanja za dobrovoljne vatrogasce i usavršavanja iz područja gašenja požara te tehničke službe za pripadnike postrojbi VZPGŽ. Uz to, održana su specijalistička osposobljavanja iz spašavanja iz dubina i visina.

“Naši vatrogasni časnici sudjelovali su na međunarodnim usavršavanjima iz zapovijedanja i rukovođenja – dvojica u Francuskoj i jedan u Portugalu.

Plan za 2025. uključuje nastavak međunarodnih osposobljavanja, među kojima se ističe program u Belgiji u travnju, gdje će osam instruktora VZPGŽ-a sudjelovati u dvotjednom treningu iz gašenja požara, odgovora na kemijske incidente i tehničkih spašavanja.

Održan je 18. stručni skup s gotovo 350 sudionika, a za kraj ožujka 2025. priprema se 19. izdanje ovog događaja. U studenom 2025. planira se jednodnevno ‘Savjetovanje vatrogasaca’, na kojem tradicionalno sudjeluju kolege iz inozemstva, što omogućuje razmjenu znanja i jačanje međunarodne suradnje”, zaključuje Gauš.

Od značajnih projekata, ističe da Primorsko-goranska županija nastavlja ulagati u poboljšanje sigurnosti svojih građana, a jedan od najznačajnijih projekata u tom smjeru je Centar za obuku interventnih službi u Šapjanama.

U 2025. godini očekuje se završetak izgradnje vježbovnog tornja, što će značajno unaprijediti uvjete obuke za vatrogasce i druge službe za zaštitu i spašavanje.

U tu svrhu osigurano je 350 tisuća eura iz županijskog proračuna. Zajedno s ulaganjima u glavnu zgradu, ukupna investicija u Centru tijekom 2025. godine iznosit će oko 450 tisuća eura.

Foto: Sergej Drechsler

Aktivna prevencija

“Zadovoljni smo što Županija prepoznaje stratešku važnost Centra Šapjane za vatrogastvo ali i cijeli sustav civilne zaštite u Hrvatskoj.

Međutim, da bi se njegove kapacitete u potpunosti iskoristilo, potrebno je osigurati dodatna sredstva na državnoj razini. Stoga će se nastaviti aktivnosti na uspostavi Centra kao projekta od nacionalnog interesa.

Jedna od prepreka u dosadašnjem razvoju Centra bila su imovinsko-pravna pitanja vezana uz nekadašnju vojarnu Šapjane. Kroz 2025. godinu planira se pokrenuti postupak prijenosa vlasništva na Vatrogasnu zajednicu Primorsko-goranske županije.

Ovakvo rješenje osigurat će dugoročnu održivost i razvoj Centra”, naglašava zapovjednik i dodaje da su ulaganja u Centar za obuku u Šapjanam dokaz njihove predanosti stvaranju sigurnijeg i boljeg života za sve građane Primorsko-goranske županije.

“Ovi projekti ne samo da poboljšavaju naše kapacitete za reagiranje u kriznim situacijama, već i doprinose razvoju cijele regije.

Za istaknuti je i projekt HITRO 2 koji se bavi međugraničnom suradnjom, na području odgovora na posljedice klimatskih promjena, između Občine Črnomelj i Grada Vrbovsko.

Vatrogasna zajednica Grada Vrbovskog, kao partner u projektu, kroz projekt će osigurati 380 tisuća eura koje će uložiti u opremanje i osposobljavanje vatrogasaca za spašavanje pri poplavama”, zaključuje.

Prepoznajući potrebu za uključivanjem mladih u sustav zaštite od požara, Gauš nam kaže da je u završnoj fazi izrada pravilnika kojim se uređuje područje osposobljavanja dobrovoljnih vatrogasaca, uvodi se pripravnički program za osobe od 16 do 18 godina.

“Time će se omogućiti kontinuitet u obuci i zadržati mlade u našim redovima. Ranije smo ih ‘gubili’ jer je vatrogasna mladež bila obuhvaćena programima do dobne granice od 16 godina.

Ovim programom omogućavamo mladima od 16 godina da se aktivno uključe u vatrogasne aktivnosti i steknu potrebna znanja i vještine”, komentira Dario Gauš. 

U 2025. godini Primorsko goranska županija donosi plan za upoznavanje građana o opasnostima od požara, a na taj će se način još više podići svijest o važnosti protupožarne zaštite i uključiti građane u aktivnu prevenciju, odnosno ostvariti pretpostavke za partnerstvo s lokalnom zajednicom u prevenciji požara.

Prema riječima župana Zlatka Komadine, Vatrogasna zajednica PGŽ nezamjenjiv je dio tima koji se brine za sigurnost naših građana i dio su sustava Civilne zaštite PGŽ u kojem su i naša policija, Županijski operativni centar, Lučka kapetanija Rijeka, HGSS, Dom zdravlja PGŽ, Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ, KBC Rijeka kao i predstavnici Područne uprave Ravnateljstva CZ u Rijeci i predstavnici Županije, točnije Ureda Županije koji je, među ostalim, nadležan i za sustav civilne zaštite.

“Šest javnih vatrogasnih postrojbi i 60 dobrovoljnih vatrogasnih društava na području naše županije najbolji su dokaz tradicije vatrogastva u našem kraju i jamac uspješne budućnosti”, zaključio je župan Komadina. 

Vatrogasna služba multidisciplinarna je djelatnost koja upravo na taj način mora tražiti i odgovore na probleme koji su na dnevnoj osnovi stavljeni pred nju.

Ovo podrazumijeva praćenje svjetskih trendova na području operativno taktičkih pristupa te prateće industrije kao i prilagođavanje promjenama na tim poljima, ali i na polju razvoja društva u cjelini.

OBILJEŽAVANJE 125. GODIŠNJICE DVD-A SUŠAK, Na fotografiji: Zapovjednik Vatrogasne zajednice PGŽ-a Dario Gauš i dobitnici srebrne vatrogasne medalje, Foto: Nikola Blagojević

*Sadržaj nastao u suradnji s partnerom Primorsko-goranska županija.