S novim-starim gradonačelnikom Novalje Ivanom Dabom razgovarali smo o ovogodišnjim turističkim rezultatima, kao i o rezultatima borbe protiv pandemije, nakon što su prošle godine upravo Novalja i Zrće bili proglašeni jednim od glavnih krivaca za naprasan kraj turističke sezone, uslijed naglog rasta broja zaraženih.

Kakve su turističke brojke ove godine u Novalji?

– Sada smo na 82 posto rezultata iz 2019. koja je i za nas bila rekordna godina. Prošlu godinu ne treba niti spominjati, ali u odnosu na nju, imamo povećanje od četrdeset posto. U danima vršnog opterećenja, primjerice 4. kolovoza, imali smo i više turista nego na isti datum prije dvije godine.

Tog dana na području Grada Novalje imali smo više od 24 tisuće evidentiranih gostiju. Trenutno smo na nekih osamnaest i pol tisuća. Učinjen je velik iskorak u odnosu na prošlu godinu, a zahvaljujući dobrim rezultatima smatram da je spašeno ne samo turističko, nego i općenito gospodarstvo na razini cijele Hrvatske.

S obzirom na i dalje visok broj turista u dolasku, kao i na dobre najave za posezonu, nadate li se da će se Grad Novalja približiti stopostotonom rezultatu iz 2019. godine?

– Ne vjerujem. To je ipak preveliko očekivanje, ali zadovoljni smo i ovim rezultatima. Vidimo da i broj novozaraženih koronavirusom lagano raste, pitanje je hoćemo li ostati u narančastoj zoni ili ćemo preći u crvenu, govorim o svim priobalnim regijama. Lani je prijelomni trenutak bio oko 15. kolovoza koji je bio dan D po pitanju pada turističke sezone.

​Dobra organizacija

Kako Novalja stoji po tim drugim brojkama, odnosno po broju zaraženih koronavirusom? Znamo da je Grad Novalja, zajedno s koncesionarima i vlasnicima klubova na Zrću, organizirao velik broj punktova za testiranje, pri čemu se svi posjetitelji Zrća moraju testirati, ako nemaju COVID-putovnicu. Jesu li takve stroge mjere dale rezultate?

– Prvo bih se još malo osvrnuo na ove dobre rezultate koji dobrim dijelom nisu zasluga ni Novalje ni Hrvatske. Znate situaciju po pitanju pandemije u Španjolskoj, Portugalu i drugim zemljama, a pri tom su se dogodili veliki požari u Grčkoj i Turskoj kojih smo mi ove godine ostali pošteđeni.

Dobar dio gostiju s nama najvažnijih emitivnih tržišta zbog tih se razloga odlučio odmor provesti u Hrvatskoj. Ali i nama se prije trideset godina dogodio Domovinski rat, što su tada oni iskoristili. Kad je u pitanju pandemija, uložili smo velike napore u sigurnost naših građana i gostiju.

Svjesni da će taj element sigurnosti odigrati ključnu ulogu, mislim da prednjačimo u Hrvatskoj po pitanju nadzora i prevencije širenja zaraze. Evo, primjerice, prije nekoliko dana sam čitao da na području cijele Primorsko-goranske županije postoje 42 punkta za testiranje, a mi smo na području Grada Novalje, još prije dva i pol mjeseca organizirali osam takvih punktova.

Od toga su tri na Zrću, a jedan u autokampu Straško. Tako smo stvorili preventivu, odnosno sustav ranog otkrivanja zaraženih koje onda možemo izolirati od ostatka populacije.

Jesu li tako stroge mjere odraz situacije iz prošle godine, kada su Novalja i Zrće bili u medijima označeni kao jedan od, recimo tako, glavnih »krivaca« za nagli prekid turističke sezone? Koliko su se mjere pokazale učinkovitima, primjerice na slučaju grupe zaraženih Belgijanaca još u srpnju? Jesu li zaraženi uspješno izolirani na vrijeme?

– Poduzimamo što je u našoj moći. Što se tiče te grupe Belgijanaca, oni su prije dolaska u Novalju tjedan dana putovali po Hrvatskoj. Bili su u Zagrebu i Splitu, a u Novalji su se smjestili u Autokamp Straško, došavši na festival koji se tada održavao u Zrću.

Prvi dan, prilikom dolaska na Zrće, utvrđeno je da su pozitivni i odmah su stavljeni u karantenu. Inače, osim punktova za testiranje, svjesni da nećemo moći organizirati repatrijaciju eventualno zaraženih odmah čim se otkriju, pogotovo ne u svim slučajevima, uoči sezone smo angažirali objekt za karantenu, koji ima i pripadajuće osoblje.

Karantenu smo organizirali na jedan uljudbeni i civilizirani način, gdje oni koji u njoj završe imaju sve što im je potrebno. Brinemo se o higijenskim uvjetima, opskrbi svim potrepštinama i tako dalje. Neki od njih već su iscrpili svoje financije, prije nego su izašli iz karantene, ali pobrinuli smo se da im ništa ne nedostaje.

U konkretnom slučaju grupe mladih Belgijanaca, moram istaknuti odličnu suradnju s njihovim veleposlanstvom koje se odmah uključilo i pomoglo rješavanju situacije i u organizaciji njihova prijevoza u Belgiju.

Ipak se i ove godine u dijelu stranih medija pisalo o zaraženima na Zrću, a Novalju, Zrće i Hrvatsku prozivalo za prikrivanje broja zaraženih?

– Najveći problem nam je bio krajem srpnja, kad je završio jedan austrijski festival. Na festival je došao i velik broj Nijemaca, Švicaraca i Luksemburžana, s tim da smo u vršnim danima imali po 3.800 gostiju na Zrću, da bi po završetku tog festivala austrijska novinska agencija APA objavila bombastičan tekst, za nas vrlo štetan, da je na Zrću zaražen velik broj Austrijanaca.

Što je na kraju istina?

– Do 17. srpnja imali smo evidentirano devet tisuća gostiju iz Austrije, a oni su pisali da ih je na festivalu bilo 19 tisuća, što je fizički nemoguće. Prilikom testiranja posjetitelja festivala, po njegovom završetku, utvrđeno je da je bilo 12 pozitivnih, od kojih niti jedan nije bio austrijski državljanin, nego su to bili Nijemci, Talijani i Švicarci.

Reagirali smo, da obranimo ne samo brand Zrća, nego i Novalje i ugled hrvatskog turizma, a najbolja potvrda što je istina u cijeloj priči je to što se austrijsko veleposlanstvo službeno ogradilo od navoda iz teksta njihove novinske agencije. To je jednako kao da, na primjer, hrvatsko veleposlanstvo u Beču ogradi od napisa Hine.

Kakve su sadašnje brojke zaraženih, ima li zaraženih u karanteni?

– Ima, ali svega nekoliko. Mislim da ih je troje. Niti u jednom trenutku nismo prešli broj od 15 osoba u karanteni, a kapacitet je 27 osoba, s tim da smo osigurali i dodatne kapacitete, ako se za tim pokaže potreba.

Na početku sezone nismo mogli znati koje će biti stvarne potrebe pa smo osigurali i dodatne smještaje na području Ličko-senjske županije. Srećom, nije bilo potrebe za njihovom aktivacijom.

Za svakoga ponešto

Koja je struktura gostiju koji ove godine borave u Novalji. Lani Zrća gotovo da i nije bilo, ove godine se dijelom vratio i taj dio ponude i gostiju, ali ne u obujmu kao nekad. Tko su ovogodišnji gosti u Novalji?

– Zrće se vraća, imamo i još najava festivala, na samom kraju sezone, tako da bi se dogodine to moglo vratiti blizu stanju iz 2019. godine. Vidimo da i jedan od najslavnijih klubova s Ibize organizra festival za kraj sezone u Zrću, s obzirom da zbog epidemiološkog stanja na Ibizi to ne može organizirati tamo.

Kad govorimo o strukturi gostiju, na prvom su mjestu uvjerljivo Nijemci, a zatim Slovenci, Poljaci, Slovaci, Talijani i Austrijaci. Ima i dosta domaćih, ali tu je riječ uglavnom o vikendašima i vlasnicima nekretnina u Novalji.

Ne mislim na nacionalnost gostiju, nego više na dobne skupine, odnosno prevladavaju li i ove godine takozvani partijaneri, posjetitelji Zrća ili drugi profili gostiju?

– Analize su pokazale da 37 posto svih gostiju čine mladi. Mi nastojimo pokriti što širu lepezu gostiju, po pitanju dobnih skupina, platežne moći, nacionalnosti i preferencija kad je u pitanju način na koji odmor žele provesti, bilo da im je na prvom mjestu Zrće, sunce i more, gastro ponuda, aktivni odmor u prirodi i drugo.

Teško je točno odrediti koje goste ćete imati, to je stvar ponude i potražnje, ali smatram da kroz kvalitetan i širok asortiman ponude postižemo kvalitetan omjer u strukturi gostiju.

Novalja je, pogotovo od izbijanja pandemije naovamo, uvelike bacila karte na ponudu aktivnog odmora i outdoor ponudu. Zajedno s drugim samoupravama na otoku uređuju se trekking i biciklističke staze, neke od njih, poput Life on Mars, već su postale poprilično poznate u krugovima ljubitelja te vrste aktivnosti. Je li uloženo dalo rezultate, je li povećan broj gostiju koji u Novalju dolaze zbog outdoor ponude?

– Life on Mars je najbolji primjer takvog projekta, koji se vrlo brzo razvio, a imat ćemo i poznati event na toj stazi u listopadu. Aktivni odmor i ponuda u tom segmentu vrlo je bitna, o čemu sam vodio računa i u pripremama za zadnje lokalne izbore.

Ugodno sam iznenađen, otkad sam se vratio na mjesto gradonačelnika, da je velik dio tih projekata aktiviran, da su neki aktivirani i prije nekoliko godina, a ovi novi jako ohrabruju, potičemo ih, u čemu imamo i potporu nekih hotelskih kuća i turističkih agencija koje dobar dio svoje ponude zasnivaju upravo na tim vidovima turizma.

Imamo i nogometni Kup Novalje, koju organizira naš nogometni klub, a odvija se krajem svibnja i početkom lipnja, a ove godine imao je više od 900 sudionika, što nije malen broj u predsezoni. Smatram da još moramo raditi na razvoju sportske infrastrukture.

Treba nam još jedno nogometno igralište s umjetnom travom, a gradska administracija mi je podastrijela pripremljeni projekt dogradnje sportskog centra Cissa, gdje bi se moglo izgraditi to igralište, kao i nova četiri teniska igrališta, košarkaško igralište i drugi sadržaji.

Lani je izgrađeno igralište za odbojku, koje smo dali na upravljanje poznatom odbojkaškom bračnom paru, Jurju Jogunici i Seni Ušić, a oni su ove godine uspješno organizirali nekoliko turnira u odbojci na pijesku.

Tu je Maida Arslanagić, priznata rukometašica, kći legendarnog Abasa Arslanagića, koja za iduću godinu priprema rukometni kamp za mlađe uzraste. Sadržaje pripremamo za naše sportaše, ali idemo ciljano i na sportaše iz Njemačke, Norveške i drugih europskih zemalja, kao i rekreativce.

Koliko je takva diverzifikacija važna za kakvu-takvu sigurnost kada je riječ o turizmu koji je jedna od najosjetljivijih privrednih grana na krize praktički bilo koje vrste?

– Nije nam ovo prvi put da smo suočeni s krizom u turizmu. U Domovinskom ratu suočili smo se puno težom i dugotrajnijom krizom, ali turizam se pokazao vitalnim i preživio je. Ali trebamo tražiti nove oblike i vidove ponude, kako bi stvorili široku bazu i lepezu ponude.

Recimo Zrće, kada je počinjalo s radom, nije se ciljalo da ono dođe na razinu svjetski poznate destinacije u tom vidu ponude, ali s godinama se pokazalo da je ono uzelo najviše maha, da se razvijalo vrlo brzo i snažno i trebalo ga je samo pratiti.

Vjerujem da ćemo i na tom planu dogodine učiniti dodatne napretke. Kada je u pitanju plaža i klubovi, Grad ne smije biti izostavljen, nego mora aktivni sudionik i kohezioni faktor koji će davati ton cijelom tom projektu.

Grad mora preuzeti veću odgovornost i ulogu u upravljanju, organizaciji i drugim vidovima ponude Zrća. Razmišljam čak i o osnivanju poduzeća koje bi uključivalo koncesionare, klubove i Grad s njegovom infrastrukturom na koju se sve naslanja, kako bi zajedničkim nastupom ostvarili još bolje rezultate.

Marina nije prioritet

Novalja je, za mandata vašeg prethodnika, Ante Daba, namjeravala postati i centar nautičkog turizma. Što je s projektom izgradnje marine u Novalji, namjeravate li nastaviti s provedbom ili ćete odustati od marine?

– I ja sam 2013. godine zagovarao izgradnju Marine Novalja, ali ljudi nisu bili za to. Možda je i to bio jedan od razloga mog poraza na tadašnjim izborima za gradonačelnika, iako sam vjerovao da bi to bio dobar projekt, upravo radi širenja ponude.

Prije ovogodišnjih izbora, dva puta sam proveo anketu među sugrađanima. U tim anketama ponudio sam deset najvažnijih projekata za Grad Novalju, a od svojih sugrađana htio sam doznati koliko su ti projekti njima važni.

Kao najbitniji projekt pokazala se dogradnja osnovne škole, dok je izgradnja marine dobila potporu tek 14 posto anketiranih. To govori da 86 posto ljudi u Novalji marinu ne doživljava kao bitan projekt.

Koji su njihovi razlozi, nije važno, ali važno je da im nije bitan. U akvatoriju novaljske luke želimo realizirati pet milijuna eura vrijedan projekt ribarske luke koja je već dobila lokacijsku dozvolu i sada smo u procesu dobivanja građevinske dozvole, a sve uz financijsku potporu EU-a, preko Ministarstva poljoprivrede.

Ono što bi moglo pomiriti interese nautičkog turizma i stanovnika Novalje je projekt Luke jug, otvorene za javni promet, u sklopu koje će biti izgrađeni novi komunalni vezovi za domicilno stanovništvo i određen broj komercijalnih vezova za privez nautičara.

Znači ne klasična marina, ograđena, nego komercijalni vezovi za nautičare, dobro zaštićeni od nevremena i opremljeni osnovnom infrastrukturom. Riječ je o projektu vrijednom 62 milijuna kuna, bez PDV-a, koji također već ima lokacijsku dozvolu.

Očekujemo da bi od ova dva projekta, Ribarska luka i Luka jug, prvo mogla biti dovršena Ribarska luka, a potom Luka jug. U međuvremenu ne stojimo, potpisali smo prije mjesec dana ugovor za rješavanje cestovnog prometa, rekonstrukcije Primorske ulice, vrijedan 28 milijuna kuna za koji ćemo ovih dana raspisati natječaj za izvođenje radova, a njime ćemo riješiti problematiku cestovnog prometa kroz središte Novalje, uz poboljšanje elemenata kanalizacije, odvodnje, pješačkog prometa i javne rasvjete.

Imamo i projekt rekonstrukcije i dogradnje trajektne luke Žigljen, vrijedan 50 milijuna kuna, koji je trenutno u izgradnji, uz nesmetano odvijanje prometa, koji će osigurati plovidbu trajekata i po buri, što do sad nije bilo moguće, a tu su i brojni drugi projekti, od već spomenute dogradnje škole, do izgradnje nove policijske postaje.

Imamo problem trajektnog pristaništa u Prizni, koje je usko grlo, oko kojeg razgovaramo s Ministarstvom, županijom i Lučkom upravom Senj, kako bi i to pristanište bilo uređeno u skladu s današnjim standardima.

Situacija je tamo složena zbog konfiguracije terena i jer je riječ o naseljenom području, ali postoje načini i tehnologije da se i to realizira. Želimo izgraditi i novu luku u Metajni, vrijednu 22 milijuna kuna, za stanovništvo, ali i turističke brodove i nautičare.

Na kraju mandata reći ću zbogom lokalnoj politici​

Zašto ste se, nakon osam godina pauze, a i s obzirom na vaše godine, odlučili ponovno aktivirati u politici i ući u utrku za mjesto gradonačelnika?

– Istina je, imam 64 godine, ali zanosa, entuzijazma i zrelosti imam više nego kad sam se počeo baviti politikom, 1994. godine. Ponekad ni sam ne znam odakle crpim snagu, ali djelovao sam u politici 20 godina, u vremenima od Domovinskog rata, preko transformacije u snažan turistički centar, do transformacije od mjesnog odbora do statusa grada.

U to je trebalo uložiti cijelog sebe. Smatrao sam da se više ne trebam dokazivati, a u ovih osam godina pauze ostao sam vjeran svojoj stranci, HDZ-u, iako nisam aktivno sudjelovao u vođenju politike stranke ni u radu u Gradskom vijeću.

Nisam imao ambicija ponovo se prihvatiti ove dužnosti, ali u razgovorima sa sugrađanima koji su me podržavali i nagovarali ipak sam odlučio još jednom izaći na izbore. Kažu ljudi da je lako žabu u vodu natjerati pa sam se tako i ja valjda odlučio na to.

U donošenju odluke svakako je važno bilo upravo to što su me mnogi podržavali, nagovarali i poticali da se ponovno aktiviram. Podržala me i stranka, koja je zaključila da moje godine i neke stvari iz prošlosti koje su mi stavljane na teret, ali su se pokazale lažima i objedama, nisu prepreka mojoj kandidaturi.

Stranka me je poduprla i na nacionalnoj razini, a uz svu tu podršku smatrao sam da se moram kandidaturom zahvaliti svima koji su me podržali.

Kako je prošla tranzicija vlasti, s vašeg prethodnika i prezimenjaka, koji vas je prije osam godina zamijenio na mjestu gradonačelnika? Kako ocjenujete njegov rad i hoćete li nastaviti projekte koje je započeo?

– Na dvojica predobro se poznajemo. Ante Dabo je bio moj bliski suradnik dvadeset godina i u Gradu i u stranci. Kada se odlučio kandidirati za gradonačelnika, pa i kada je pobijedio, nisam bio zavidan ni ljubomoran.

Smatram da ambicija mora postojati. Zasmetale su me neke metode i načini na koje me je pokušavao ukloniti, ali znam da je u proteklih osam godina realizirao većinu projekata koje sam još ja započeo ili doveo do neke faze.

Tako će i sada svi projekti koji su opravdani i potrebni Novalji i Novaljcima, a koje je započeo Ante Dabo, imati podršku. Na kraju, to potvrđuju i izmjene proračuna koje su jednoglasno izglasane u Gradskom vijeću.

Hoćete li na kraju ovog mandata reći definitivno zbogom politici?

– Ovaj mandat želim posvetiti svojim sugrađanima i zato ću raditi još predanije. Novalji sam donio političku stabilnost, čvršće je povezao s tijelima državne vlasti, a želim da grad ne bude birokratski, nego menadžerski vođen.

Imamo mladih, stručnih ljudi koji su spremni i voljni raditi za boljitak Novalje. Obećavam da ću za ove četiri godine afirmirati najmanje četvero-petero mladih ljudi koji će biti spremni preuzeti vođenje grada, a ja ću svoju lokalnu političku karijeru s ovim mandatom i završiti.