RIJEKA – Hrvatska je zemlja s nevjerojatno niskim stupnjem povjerenja u institucije i to je naš ogroman problem. Puno više vjerujemo Europi nego našim institucijama i to vjerujemo čak nadprosječno više od prosjeka EU – istaknula je na današnjem predstavljanju rezultata projekta “Dezinformacijski narativi i kako ih hranimo? Lekcije iz Ukrajine i superizborna 2024. godina” prof. dr. Marijana Grbeša s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Navodeći kako se radi o projektu čiji je cilj bio istražiti dezinformacijske i manipulativne narative vezane uz rat u Ukrajini te utvrditi na koji način mediji sudjeluju u širenju takvih narativa prof. dr. Grbeša je kazala da su Hrvatski građani i po pitanju povjerenja u medije ispod prosjeka EU.

– Postoji cijeli niz pokazatelja da su ljudi u Hrvatskoj izrazito skloni izbjegavati vijesti zato što im stvaraju tjeskobu ili im ne vjeruju. Istraživanja pokazuju da čak dvadesetak posto ljudi u Hrvatskoj vjeruje u teorije zavjere, što je dosta, jer u takve teorije na razini Danske ili Švedske vjeruje pet do osam posto ljudi, napomenula je prof. dr. Grbeša.

Govoreći o narativima koji su nastali na društvenim mrežama istaknula je da su se dijelom dobro “uhvatile” u hrvatski javni prostor.

– Narativi su moćni i u prostoru kojima ima problema s povjerenjem u institucije oni se vrlo lako “uhvate”, upozorila je prof. dr. Grbeša.

Ilustirala je to podatkom da više od 40 posto Hrvata vjeruje kako se migracije i izbjeglički valovi prove da bi se narušila demografska i etička slika Europe. Njezino je istraživanje pokazalo da najveći utjecaj na dezinformacije imaju izvori iz Srbije, a šire se putem portala koji su oformljeni samo da bi širili narative i dezinformacije.

– Manipulativni narativi su potencijalno opasniji od dezinformacija, jer nisu u potpunosti netočni, već su dijelom utemeljeni na stvarnim događajima, ali guraju javnost u određenom smjeru te su građani skloni povjerovati u to. Dezinformacije koje se šire orkestrirano i ciljano, kao što su botovi na društvenim mrežama, unosan su posao, jer u svijetu već postoje farme botova. Cilj dezinformatora nije nužno odmah uvjeriti u svoju stranu priče, nego prvo poljuljati povjerenje te da svi počnemo misliti da ne znamo kome vjerovati. Mi smo već došli u tu fazu. S pojavom AI to će sve dobiti novu dimenziju i bit će zaista brutalno, upozorila je prof. dr.Grbeša.

Uz Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu organizatori jučerašnjeg predstavljanja istraživanja bili su i Veleposlanstvo Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske te Sveučilište u Rijeci, a Laura Majer s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i laboratorija Take Lab predstavila je alate kojima se automatskom analizom teksta nastoje ‘hvatati’ manipulativni narativi i dezinformacije.