Foto Vedran Karuza
Tvrde da je Pavičićev AMEC Rijekatekstil dao poslovni prostor na Korzu u podzakup iako je to izričito zabranjeno
povezane vijesti
- Maloljetnici oštetili muzejski primjerak službenog policijskog vozila izloženog u sklopu izložbe Muzeja policije
- Pijani Filipinac se u kući u Krku verbalno, a zatim i fizički sukobio sa sunarodnjakom. Potegao i hladno oružje na njega
- Došla u Hrvatsku u iznajmljenom vozilu i krenula prema dogovorenoj lokaciji radi preuzimanja stranih državljana
RIJEKA – Godinama je poslovni odnos poduzeća u vlasništvu Mirka Pavičića, kada je riječ o zakupu poslovnih prostora Grada Rijeke, bio predmet nagađanja na Korzu, ali napokon je ta tema došla i u riječko Gradsko vijeće budući da je očito da za ocjene da nije sve kako bi trebalo biti ima i te kako temelja. Sada su do te spoznaje došli i u Gradu Rijeci pa su krajem prošle godine podnijeli kaznenu prijavu protiv tvrtki u vlasništvu Mirka Pavičića koje su bile u podzakupu gradskog poslovnog prostora u kojemu je ugostiteljski objekt Pommery na Korzu. Kaznena prijava poziva se na članak 236. Kaznenog zakona koji se odnosi na kazneno djelo prevare.
U ovom sazivu gradskog parlamenta gotovo da ne prođe ni jedan Aktualni sat, a da nekog od oporbenih gradskih vijećnika ne zanima zbog čega Grad Rijeka privilegira tvrtke u vlasništvu Mirka Pavičića i zbog čega mu dopušta davanje u podzakup poslovnih prostora. Ono što se događalo s ugostiteljskim objektom Pommery potaknulo je gradskog vijećnika Aleksandra Sašu Milakovića na pitanje gradonačelniku Marku Filipoviću u vezi s tim, s obzirom na to da svi u ovom gradu, kako je naveo Milaković, znaju tko je »kralj Korza« i na koji način je podiznajmljivao svoje prostore. Milaković je mišljenja da su neke od gradskih prostora Pavičićeve tvrtke podiznajmljivale legalno, a neke ilegalno.
– One koje je podiznajmljivao ilegalno, kao što je prostor Karoline Riječke, tu je Grad reagirao i trenutno je u tužbi. One koje je podiznajmljivao legalno kroz menadžerske ugovore, kao što je Pommery, pitanje je što se tu napravilo. Ako je postojala indikacija da se kroz menadžerske ugovore zapravo u naravi radi o podzakupu, koji nije dopušten, zašto Grad nije podnio tužbu kojom bi se utvrdilo stvarno stanje, pitao je Milaković.
Ugovor o podjeli
U odgovoru riječki gradonačelnik Marko Filipović navodi da je Grad Rijeka protiv tvrtki AMEC Rijekatekstil d.o.o., AR Retail 6 d.o.o. i Rl Barovi d.o.o. podnio kaznenu prijavu po članku 236. koji se odnosi na kaznena djela prevare.
– Tvrtka AMEC Rijekatekstil d.o.o. 31. listopada 2023. godine Gradu Rijeci dostavila je zahtjev kojim se, vezano za prava i obveze navedenog subjekta, zakupca poslovnog prostora na adresi Trg Republike Hrvatske 2/A, stupi u kontakt s AR Retail 6 d.o.o. Potom je 3. studenoga 2023. godine dostavljen Ugovor o podjeli i preuzimanju, sklopljen između AMEC Rijekatekstil d.o.o. i AR Retail 6 d.o.o. Temeljem tog ugovora, stručne službe utvrdile su da AMEC Rijekatekstil d.o.o. ima sklopljen ugovor o poslovnoj suradnji i komisionoj prodaji zaključen s tvrtkom Rl Barovi d.o.o., što je na neki način produbilo sumnje u nezakonite radnje, konkretno, da je tvrtka AMEC Rijekatekstil d.o.o. dala ovaj poslovni prostor u podzakup tvrtki Rl Barovi d.o.o., unatoč izričitoj zakonskoj i ugovornoj obvezi koja ne dozvoljava davanje poslovnog prostora u podzakup trećoj osobi bez pristanka zakupodavca.
Za istaknuti je kako je Grad zatražio na uvid spomenuti ugovor o poslovnoj suradnji, no zakupac je odbio dostaviti ga uz obrazloženje da se radi o poslovnoj tajni i da nije obvezan Gradu dostaviti taj ugovor. Nažalost, Grad nema instrumente, odnosno ovlasti prisiliti zakupca na dostavu tražene dokumentacije. Odbijanje dostavljanja tražene dokumentacije je dodatno produbilo sumnje te je Grad 21. prosinca 2023. godine podnio kaznenu prijavu zbog kaznenog djela iz članka 236. Kaznenog zakona protiv tvrtki AMEC Rijekatekstil d.o.o., AR Retail 6 d.o.o. i Rl Barovi d.o.o., naveo je u odgovoru Filipović.
Iscrpljene ovlasti
On dalje naglašava da se kontrolom izdanih računa i načina korištenja prostora, a zatim i podnošenjem prijava i traženjem pravne pomoći, iscrpljuju ovlasti Grada kao jedinice lokalne samouprave i vlasnika određenog poslovnog prostora.
– Nakon što Grad poduzme sve aktivnosti iz svojih ovlasti, ne može ništa drugo nego čekati postupanje nadležnih tijela i sudova kada se radi o predmetima iz nadležnosti rada sudova. Isto tako, ne smije se zaboraviti kako u pravnoj državi svako tijelo ili sud može poduzimati samo radnje iz svoje nadležnosti. Očito je da je Grad poduzeo sve što mu je bilo na raspolaganju da bi se utvrdilo stvarno stanje te ako bi tako utvrđeno stanje bilo protuzakonito, Grad je poduzeo sve iz svoje nadležnosti kako bi se takvo stanje i sankcioniralo. Za istaknuti je i kako tvrdnje tipa »svi u ovom gradu znaju…« nisu i ne mogu biti temelj za raskidanje ugovora ili osuđivanje bilo koga, neovisno je li riječ o tvrtki ili pojedincu. No, isto tako, svaki put kada Grad dođe do određenih informacija, obave se provjere koje su u njegovoj nadležnosti te ako ne uspije riješiti određenu situaciju, podnosi prijave nadležnim tijelima, pojašnjava Filipović.
Višegodišnje indicije
On podsjeća da je Ustavom Republike Hrvatske propisano da je svatko nedužan i ne može se smatrati krivim za kazneno djelo sve dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja.
– To je standard kojega se moramo svi pridržavati. Isto tako, svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela. Stoga, nije dostatno ustvrditi da je netko kriv ili kriminalac i time »završiti priču«, već je potrebno postupati upravo onako kako to Grad i čini, odnosno kada se pojavi sumnja ilegalnog postupanja, ponajprije pokuša utvrditi činjenice, temeljem svojih ovlasti, a ako iscrpi raspoložive mogućnosti iz svoje nadležnosti, a sumnja i dalje ostane, podnosi prijave nadležnim tijelima ili pokreće postupke pred sudom, pojasnio je riječki gradonačelnik.
Ono što nije pojasnio je činjenica da je Grad Rijeka reagirao tek krajem prošle godine, kada se nakon zatvaranja Pommeryja digla prašina u javnosti, iako je indicija da se događa mogući podzakup bilo već prije nekoliko godina. Ima tu i te kako subjektivne krivnje i prijašnjega i aktualnoga gradonačelnika, ali čini se da nisu ni oni za sve odgovorni budući da je očito da sustav provjere mogućih nezakonitosti ne funkcionira kako bi trebao. Pa onda oni koji love u mutnom uz pomoć pravnih savjeta ismijavaju i grad i državu. Da je to zaista tako, vidljivo je iz pojašnjenja gradonačelnika Filipovića kako se obavlja kontrola korištenja gradskih poslovnih prostora.
– Djelatnici Upravnog odjela za gradsku imovinu, Odsjeka za upravljanje objektima poslovne i javne namjene, točnije izvidnici, sukladno Odredbama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, kao i Odluci o zakupu poslovnog prostora, provode kontrole u poslovnim prostorima na način da utvrđuju izdaje li zakupac račun za pruženu uslugu ili prodanu robu, fotografiraju prostor, utvrđuju asortiman koji se u njemu nalazi i obavlja li se u njemu ugovorena djelatnost te o tome sačinjavaju zapisnike. Izvidnici nemaju ovlast zatražiti osobne iskaznice osoblja u poslovnom prostoru, niti tražiti na uvid ugovore o radu i slično. Svjedoci smo da se danas sve objavljuje na društvenim mrežama, pa su te, kao i mnoge druge neformalne informacije, potakle sumnju da se na poslovnim prostorima Grada mešetari i zarađuje, što čini štetu ne samo Gradu, već i državi, zbog PDV-a, izdvajanja za zaposlene, zbog problema fiskalizacije računa i sličnog. Sumnje su se pojavile vezano za korištenje prostora na adresama Bazarigov prolaz 2, Jadranski trg 1A, Trg Republike Hrvatske 2/a, Adamićeva 26, Trg Riječke rezolucije 5, navodi Filipović.
Porezna uprava, Državni inspektorat i Ured za gospodarstvo uskratili pravnu pomoć
Nakon što su se pojavile sumnje u podazkup, a pozivajući se na odredbe Zakona o općem upravnom postupku, gradske stručne službe 15. lipnja 2022. godine o tome su pisanim putem obavijestile riječki Područni ured Rijeka Porezne uprave Ministarstva financija, riječki Područni ured Inspekcije rada koji djeluje u okviru Državnog inspektorata te Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj, Ureda za gospodarstvo.
– Naime, Zakonom o općem upravnom postupku propisano je da su »javnopravna tijela dužna pružati pravnu pomoć drugim javnopravnim tijelima, u granicama svog djelokruga i nadležnosti. Jednako tako u tom Zakonu navodi se da će javnopravno tijelo zatražiti pravnu pomoć kada su mu potrebna saznanja o činjenicama, ispravama, podacima ili drugim dokazima kojima raspolaže javnopravno tijelo ili kad zbog drugih opravdanih razloga ne može samo ili ne može pravodobno provesti potrebne radnje u postupku. Dana 7. srpnja 2022. godine Upravni odjel za gradsku imovinu zaprimio je odgovor Porezne uprave – Područnog ureda Rijeka, Službe za pravne poslove, informiranje, edukaciju i prekršajni postupak kojim smo obaviješteni da se traženi podaci smatraju poreznom tajnom te da ih ne mogu dostaviti i da je jedini način da Gradu dostave tražene podatke sklapanje sporazuma između Grada i Porezne uprave, točnije Sporazum o suradnji i protokol o razmjeni podataka na uspostavljenim sustavima elektroničnog pristupa podacima, navodi Filipović.
Ono što slijedi je dokaz potpunog nefunkcioniranja upravnog sustava.
– Nakon održanog sastanka u Poreznoj upravi, 21. srpnja 2022. godine, Grad je dostavio Poreznoj upravi poziv na suradnju u kojemu je naglašeno da je jedini mogući način međusobne razmjene podataka ključnih za ekonomično, zakonito i jednoobrazno postupanje, sklapanje Sporazuma o suradnji i protokola o razmjeni podataka, sukladno odredbama Zakona o poreznoj upravi. S obzirom na to da se Porezna uprava od 21. srpnja 2022. godine o tome nije očitovala, 2. rujna 2022. godine upućena joj je požurnica. Istoga dana požurnice su upućene i Državnom inspektoratu i Uredu za gospodarstvo.
Odgovor Ureda za gospodarstvo nije nikada zaprimljen, a Državni inspektorat očitovao se da nije u mogućnosti udovoljiti traženju, jer su njegovi službenici opterećeni velikim brojem predstavki jer su nadležni za tri županije. Iz navedenoga je vidljivo da Grad Rijeka nije dobio pravnu pomoć koju je zatražio, zaključio je Filipović.