KRK – Ovih dana objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o kretanju stanovništva, odnosno procjenama broja stanovnika izračunatog temeljem migracijskih trendova kao i prirodnog kretanja unutar naše zemlje, iznova su potvrdili da je grad Krk »živa«, ali i za život atraktivna sredina. Sve ono što se proteklih godina moglo naslutiti i iz različitih istraživanja u kojima je upravo taj otočni grad iz konkurencije ostalih hrvatskih, posebice otočnih sredina »iskakao« po pitanju kvalitete svakodnevnog života i ukupnog životnog zadovoljstva njegovih stanovnika sad je dobilo i konkretnim brojkama kvantificiranu (pr)ocjenu spomenute državne službe.
​

Slijedom netom obznanjenih statističkih pokazatelja proizlazi da je upravo Krk u prošloj godini bio najbrže rastući grad u našoj zemlji. Grad koji je, gledano i u apsolutnim brojkama, uvršten u popis hrvatskih gradova u kojima je u prošloj godini bilježeno najveće povećanje broja njegovih žitelja (odmah nakon Zadra, Dubrovnika, Poreča, Varaždina, Kaštela, Samobora, Solina i Svete Nedelje), na lidersku je poziciju uvjerljivo zasjeo na listi najbrže rastućih gradova u smislu relativnog rasta, odnosno povećanja njegovih stanovnika u odnosu na njihovu dosadašnju brojnost. Na takvoj listi, iza najbrže rastućeg Krka slijede pak Novalja, Poreč, Nin, Donja Stubica, Cres, Kastav, Supetar, Vis i Sveta Nedelja.

​Desetljeće rasta

​Kako su, predstavljajući nam brojke s kojima imaju razloga biti zadovoljnima objasnili u krčkoj lokalnoj upravi, Grad Krk je tijekom 2019. u odnosu na godinu koja joj je prethodila brojnost svojih žitelja povećao za 2,21 posto. Još je impresivniji iskorak na istom planu u Krku ostvaren uzme li se u obzir praćenje kontinuiranog porasta broja žitelja tog otočnoga grada u odnosu na 2011. godinu, onu u kojoj je proveden posljednji popis stanovništva. U tom je periodu, naime, brojnost stanovništva toga grada narasla za respekta vrijednih te u hrvatskim mjerilima i rekordnih – 10,78 posto!

Predstavljene konkretne, iz Državnog zavoda za statistiku netom obznanjene brojke pokazuju da je ovaj otočni grad još 2011. brojio 6.281 stanovnika. Već 2018. godine procjene broja njegovih žitelja pokazale su da se, uzme li se u obzir natalitetni prirast, ali i mehanički priljev stanovništva povezan s unutardržavnim migracijama, brojnost Krčanka i Krčana povećala do brojke 6.878. A lani, dakle u 2019. godini, ta je brojka dodatno narasla za još 152 žitelja te tako dosegla 7.030 njegovih današnjih, službeno registriranih stalnih stanovnika.

U odnosu na 2011. godinu, broj Krčana povećao se za čak 749, odnosno već spomenutu desetinu što je nedvojbeno indikativan i pažnje vrijedan podatak.
​

Komentirajući nam ove hvalevrijedne podatke, ali i činjenicu da je nedavno i u zajedničkoj akciji uspoređivanja i vrednovanja hrvatskih gradova, a koju od 2018. godine zajednički u djelo provode internetski portal gradonačelnik.hr, agencija Ipsos i dnevnik Jutarnji list, Grad Krk drugu godinu zaredom proglašen najboljim malim gradom u kategoriji ukupne kvalitete života njegovih stanovnika, krčki je gradonačelnik Darijo Vasilić ustvrdio da se i time potvrđuje da je taj grad duge, zanimljive i bogate povijesti i u današnjici u mnogim segmentima jaka, razvijena i vitalna lokalna zajednica.

– Činjenica je da sve to nije, niti je ikad u prošlosti bila moja, niti zasluga Gradske uprave već ponajprije rezultat svakodnevnog rada, truda i djelovanja svih naših gospodarstvenika, poduzetnika, obrtnika, svih građanki i građana ovoga grada koji ovdje žive i koji zajedno s nama koji ga upravno vodimo stvaraju i čine ovaj grad, napomenuo je Vasilić.

​Grad kao »servis«

​Ustvrdio je i da sve što Krčanke i Krčani kroz svoju svakodnevicu rade Gradska uprava nastoji pratiti i »servisirati« ulaganjima u podizanje javnog, odnosno komunalno-infrastrukturnog, kulturnog, sportskog i socijalnog standarda cjelokupne zajednice.

– Grad Krk kroz komunalnu infrastrukturu, stanovanje, sigurnost, zdravstveni i ekološki standard, razne društvene sadržaje te sustav obrazovanja i socijalne sigurnosti nastoji poticati razvoj i pridonijeti poboljšanju svih faktora koji utječu na kvalitetu života, napomenuo je gradonačelnik »rezimirajući« nam svoje, ali i dojmove onih koji su nedavno, gledajući »sa strane«, okarakterizirali ovu otočnu zajednicu hrvatskim ponajboljim malim gradom.

– ​Tako je prošle godine upravo u gradu Krku dovršena izgradnja POS-ovih stanova, a kontinuirano se ulaže i u izgradnju novih prometnica i prateće komunalne infrastrukture. Krk se, kao uostalom i cijeli otok, opredijelio za provedbu prvog cjelovitog modela ekološki zasnovanog zbrinjavanja otpada, a tome valja pridodati i niz u djelo već provedenih projekata vezanih uz izgradnju sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te uz elektromobilnost. Na području grada Krka djeluju dva dječja vrtića, u tijeku je otvaranje i njegove treće lokalne podružnice u objektu starog vrtića koji je Gradska uprava morala vratiti u prvobitnu funkciju zbog ove godine čak 69-ero u postojeće vrtićke kapacitete neupisanih mališana.

Krk je k svemu tome i sredina u kojoj se na području naše županija najviše izdvaja i za »nadstandarde« osnovnog i srednjeg školstva, a značajna se sredstva usmjeravaju i za potpore roditelja novorođenih mališana, sufinanciranje troškova boravka predškolaca u vrtićima jednako kao i za nabavu školskih potrepština i stipendiranje najboljih srednjoškolaca i studenata, zaključio je čelnik krčke izvršne vlasti, ne zaboravivši dobar dio uspjeha Krčana povezati s postignućima lokalne turističke privrede koja je, nedvojbeno, najveći kreator i generator ukupnog gospodarskog, a s njime i socijalnog rasta.