Na dan 14. listopada ove godine Gradska knjižnica »Janet Majnarich« Delnice proslavit će velikih i lijepih 150 godina postojanja i rada. Velik je to i značajan datum, obljetnica kakvom se ne mogu pohvaliti ni puno veće sredine od delničke, a obilježavanju tog datuma dat će se itekako značajna pažnja. Dobro je stoga prisjetiti se onih najbitnijih podataka vezanih uz stoljeće i pol dugu povijest najveće i najznačajnije goranske knjižnice, a čiju nam je priču iznijela ravnateljica Indira Rački Joskić.

Povjesnica knjižnice utemeljena na dokumentima i zapisima iz drugog dijela 19. stoljeća svjedoči nam kako je današnja Gradska knjižnica »Janet Majnarich« pod imenom Narodna knjižnica i čitaonica u Delnicama osnovana 1874. godine kao prvo kulturno-prosvjetno društvo u Općini Delnice. Učinjeno je to na inicijativu župnika Josipa Škrobonje koji je pritom zapisao: »Prinukan nagovaranjem ovomjesnih naobraženih žitelja i činovnika, odlučismo ustrojiti Narodnu čitaonicu u Delnicah.« Ti »naobraženi žitelji« bili su, između ostalih i Josip Pleše, Lovro Šnajdar Grgočof, Miho Petranović, Pavao Gašparac, Antun Jerković, Stjepan Čop, Judita Vranić i ljekarnička obitelj Jelinek. Svi su oni dali potporu župniku Škrobonji, a sam čin osnivanja potvrdila je 14. listopada 1874. godine Zemaljska vlada u Zagrebu odobrivši Pravila za rad Narodne čitaonice.

Knjižnica je bila smještena u ugostiteljskoj kući Zdenke Čop, Supilova 20, a samo dvije godine kasnije, dakle 1876. godine i to 17. ožujka, dolazi do prve izmjene imena. Narodna knjižnica mijenja ime u Pučka čitaonica i time ona prestaje biti »samo« mjesto čitanja knjiga i časopisa te igranja šaha. Njen se djelokrug proširuje i ona postaje mjesto druženja, dogovora osnivanja humanitarnih i prosvjetnih društava, razmjene stečenih iskustava u svim oblastima života, promicanja slobodarskih misli i hrvatske nacionalne i kulturne samobitnosti. Te godine knjižni fond broji 423 knjige, a do kraja 1933. godine taj broj raste na 800 knjiga.

Draga ustanova

Početkom 1934. čitaonica seli u kuću kovačkog obrtnika Vjekoslava Pleše Kovoačovega, na adresi Supilova 72, sve do Božića iste godine, nakon čega seli u kuću Matije Pleše – Jakovejtovega u Supilovu 143, gdje ostaje do 1937. Te godine knjižnica broji 219 članova i postaje mjesto napretka i revolucionarnih ideja, a 4. srpnja 1935. godine pokrenuta je inicijativa za otvaranjem još jedne čitaonice – Radničke. No, tadašnja Vlada to nije odobrila, a nedugo potom, točnije 19. siječnja 1937., čitaonicu su zatvorile mjesne vlasti zbog političkih razloga! Već i iz tih reakcija državne i mjesne vlasti jasno je kako je tadašnja knjižnica i čitaonica bila mjesto intelektualne pobune protiv raznih nepravdi tadašnjeg sustava i političke vlasti.

Arhiva knjižnice

Nakon zatvaranja imovina knjižnice pohranjena je u prostor tadašnje osnovne škole, a nezadovoljstvo neradom tada Delničanima već drage ustanove prekinuto je 16. siječnja 1939. godine kad je, ponajprije zahvaljujući industrijalcu Leopoldu Cividiniju, obnovljen rad Narodne čitaonice koja počinje raditi u njegovoj kući na adresi Ante Starčevića 6 i uz njegovu financijsku potporu. Nažalost, uskoro počinje Drugi svjetski rat i u razdoblju od 1940. do 1944. godine knjižnica ne radi. No, već 1945. godine osnivaju se sindikalne biblioteke koje se 1949. godine objedinjuju u Kotarsku knjižnicu smještenu u prostorijama Radničkog doma. To je, u stvari, početak rada nove knjižnice koja će djelovati u novoj državi.

Potpuno nova, moderno opremljena Čitaonica i knjižnica otvorena je 1953. godine, a njen je osnivač bio bivši Kotar Delnice. Osnovana je na inicijativu Vinka Linića, koji je u Upravnom odboru vršio dužnost predsjednika, a bila je smještena na Lujzinskoj cesti, u kući Ljubice Rukavine. Tadašnja knjižničarka Ljubica Rukavina obnašala je dužnost tajnice Upravnog odbora, a Boro Muvrin bio je blagajnik. Početak rada odvijao se u teškim okolnostima, u stalnom nedostatku financijskih sredstava za nabavu knjižnoga fonda. Knjižnica je 1954. imala 24 člana, a knjižni fond od 1.200 knjiga činile su knjige kotarske sindikalne biblioteke, ali i preostale knjige nekadašnje Narodne čitaonice. Do povećanja članova, s 24 na 124, došlo je nakon obilaska svih poduzeća i ustanova u Delnicama, odnosno nakon populariziranja knjižnoga fonda. Naravno, taj rast dovodi i do zapošljavanja još jedne knjižničarke, Dragice Majnarić.

Radnički dom

Od 1966. do 1986. godine Čitaonica i knjižnica djeluje u sastavu Narodnog sveučilišta, u Radničkom domu, u čiji je sastav ušla s početnim knjižnim fondom od 2500 svezaka. Godine 1970. Knjižnica je brojila više od 800 članova, među kojima je bilo najviše učenika – 641. U istoj su godini pročitane 20.764 knjige, a bilježi se i velik broj ulazaka u knjižnicu – 875 tjedno! Pet godina potom, 1975., knjižnica je preseljena u Ulicu Mirka Drenovačkog 10, danas Ante Starčevića 10, u 66 četvornih metara. U tom razdoblju Knjižnica i čitaonica doživljava svoj puni procvat: ubrzano se popunjava knjižni fond, smišljeno jača stručni kadar, knjižni je fond prestručen i smješten po načelu slobodnog pristupa građi…

Arhiva knjižnice

Nakon umirovljenja knjižničarke Ljubice Rukavina, 1979. godine na poslovima knjižničarke i vozačice bibliobusa zaposlena je Darinka Živanović, nastavnica hrvatskog jezika i knjižničarka koja će na toj funkciji ostati dugi niz godina, brinući između ostalog i o bibliobusnoj službi koja je pokrenuta 1979. godine te do 1994. godine vrlo uspješno knjigama opskrbljivala udaljenija naselja ovog dijela Gorskog kotara. Kvalitetan rad prate i nagrade pa je, primjerice, osamdesetih godina prošloga stoljeća knjižnica dobila i četiri Diplome/Nagrade Pavao Markovac za postignute rezultate u širenju knjige i njenom približavanju radnicima.

Od 1987. Knjižnica i čitaonica djeluje u okrilju tadašnjeg SIZ-a kulture, sve do 1993. kad je, s novim ustrojstvom vlasti, pripala Općini Delnice. Broj upisanih članova krajem te 1993. godine bio je veći od 1100, a posudba knjižne građe prelazi 20 000 jedinica. To pak znači da je svaki sedmi stanovnik delničke općine bio korisnik usluga Knjižnice! Od 20. listopada 1998. knjižnica je otvorena u proširenom i preuređenom prostoru od 130 kvadratnih metara, čime se dobiva mogućnost kvalitetnijih pomaka u radu: formira se informativno-posudbeni dio, čitaonica s mjestom za dnevni i tjedni tisak te studijski rad, odjel za odrasle, odjel za djecu, referentna zbirka, zavičajna zbirka. Dužnost privremene ravnateljice od 1. svibnja 1999. preuzima Nada Glad i obnaša je do 30. rujna 1999., kad je tu dužnost preuzela Darinka Živanović. Od 20. travnja 1999. godine Narodna knjižnica i čitaonica Delnice djeluje kao samostalna ustanova, čiji je osnivač Grad Delnice. Knjižni fond brojio je te godine oko 22 tisuće svezaka.

Arhiva knjižnice

Stigao internet

U tom razdoblju veća se pažnja posvećuje i informatizaciji pa je od 2001. godine uvođenjem jednog računala korisnicima omogućeno pretraživanje Interneta. Od 1. prosinca 2005., zapošljavanjem još jedne djelatnice, diplomirane knjižničarke Helene Mance Starčević, počinju kontinuirane aktivnosti s djecom pa se, primjerice, izvode programi Kreativna radionica i Pričaonica priča. Od 6. listopada 2006. zaposlena je i treća djelatnica, Olgica Glad Klepac, a Helenu Mance Starčević uskoro je zamijenila Ivana Majnarić Pleše, zaposlena od 2. studenoga 2007. Krajem 2013. godine Darinka Živanović odlazi u mirovinu, a novom ravnateljicom 2014. godine postaje Indira Rački Joskić koja tu dužnost obavlja i danas, u godini obilježavanja velike obljetnice knjižničarstva u Delnicama.

No, u pregledu povijesti delničke knjižnice uz 1874. godinu kao godinu osnutka, jednako vrijedan je i datum 7. svibnja 2021. godine. Tog je dana delnička knjižnica počela s radom u novim, obnovljenim, i za knjižnični rad prilagođernim prostorima nekadašnjeg Doma OSRH-a Delnice. U novi, itekako funkcionalan prostor knjižnica je preseljena zahvaljujući sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, donaciji pokojne Delničanke Janet Majnarich, i izvršiteljima njene oporuke – Vilimu Smiljaniću i Tomu Duševiću, te sredstvima osnivača – Grada Delnica, koji je bio vrlo ustrajan u realizaciji ovog projekta, posebno tadašnji gradonačelnik Ivica Knežević. U novom je prostoru uskoro ova ustanova konačno pronašla svoj mir, dostojan njenom povijesnom značaju i ugledu u zajednici, njenoj ulozi i potrebama svih građana ovoga grada. Naime, nedostatak prostora bio je glavni, limitirajući faktor ne samo rasta knjižničnog fonda/zbirki, već i pružanja usluga korisnicima i izvođenja programskih aktivnosti.

Projekt rekonstrukcije tog prostora, ističe ravnateljica Rački Joskić, prije svega je prostorni, ali i sadržajni, programski i konceptualni iskorak u dosadašnjem radu knjižnice iz razloga spajanja dviju silnica.

– Knjižnica je nadrasla svojim fondom, uslugama i programima skromni prostor od 130 četvornih metara te je do kraja evoluirala ideja knjižnice kao tzv. trećeg prostora, mjesta dostupnoga svima; obrazovnog, informacijskog, komunikacijskog, kulturnog, socijalnog i društvenog središta zajednice. Naša je knjižnica, da bi mogla sve to biti, ispunila tako i posljednji uvjet koji je ograničavao njen rast i razvoj – prostor, kaže Rački Joskić.

Vrhunac evolucije

Dodaje kako je novi, multifunkcionalni prostor, vrhunac sadržajne, programske i infrastrukturne evolucije knjižnice.

Arhiva knjižnice

– Prvi put u kulturnoj povijesti našega grada u reprezentativnom objektu dovoljne površine ujedinjen je svijet beletristike, publicistike, periodike i građe na drugim medijima, i omogućena potpuna dostupnost cjelokupnog bogatog knjižničnog fonda u otvorenom pristupu svim korisnicima, naglasit će ravnateljica.

Ukupna površina nove knjižnice, prizemlja i kata, iznosi 458 četvornih metara, a na neto površini za korisnike od 373 četvorna metra smješten je pročišćeni knjižnični fond od 35 tisuća svezaka građe, odnosno osam knjiga po stanovniku Grada Delnica. Uz obnovu prostora iznimno bitan posao bilo je i preseljenje za koje su pripreme trajale pune dvije godine. Preseljenje pročišćenog fonda od 35 tisuća svezaka građe počelo je 6. travnja 2021. godine te je Knjižnica preseljena u mjesec dana.

– Do kraja travnja sve su knjige bile na policama, zahvaljujući svesrdnoj dragovoljnoj pomoći brojnih udruga, klubova, društava, institucija i pojedinaca, volontera, kojima najtoplije zahvaljujemo. Nova knjižnica nosi ime naše Delničanke, pokojne Janet Majnarich, čime izražavamo trajnu zahvalnost za oporučno ostavljenu donaciju sredstava uloženih u preuređenje prostora i njegovo dovođenje k svrsi daljnjeg služenja građanima ovoga grada, i s mišlju da bi bila sretna, znajući za tako i u to iskorištena oporučna sredstva, s ispunjenom joj željom da se utroše u sadržaje koje koristi najširi sloj stanovništva. Time produžujemo i spomen na nju i njenu plemenitu namjeru pomaganja rodnom kraju. Time ujedno, osobito mladima, pružamo i primjer nezaborava zavičaja kao izniman izraz domoljublja, zaključuje Indira Rački Joskić, ravnateljica Gradske knjižnice »Janet Majnarich«.

Bibliobus

Pokretna knjižnica ili bibliobus djelovala je u okviru delničke knjižnice od 1979. do 1994. godine i imala velik značaj za stanovnike Gorskoga kotara kojima je često, zbog specifičnih geografskih i klimatskih obilježja i loše prometne povezanosti, knjiga bila nedostupna. Bibliobus je obilazio goranska mjesta u točno određen dan i sat. Svaki drugi tjedan obilazio je, prema rasporedu: Mrkopalj, Sunger, Brod Moravice, Donju Dobru, Crni Lug, Lokve, Ravnu Goru, Staru Sušicu, Stari Laz, Brod na Kupi, Zamost, Marija Trošt, Skrad, Kupjak, Fužine i Lič. Petkom se nije išlo na teren zbog servisiranja i eventualnih popravaka vozila. U petnaest godina rada dužnost knjižničara i vozača bibliobusa obavljali su Damir Matković (1979.- 1981.), Darinka Živanović (1981.- 1987.), Dražen Pleše (1987.- 1989.), Boris Levar (1989.), Slaven Nikola (1989.- 1991.) i Željko Branjušić (1991.- 1994.)

Hvala knjižničarkama

U stoljeće i pol knjižničarstva u Delnicama poslove knjižničarki obavljale su Ljubica Rukavina (1953.- 1979.), Dragica Majnarić (1964.- 1992.), Darinka Živanović (1979.-2014.), Nada Glad (1999.), Helena Mance Starčević (2005.- 2007.), Olgica Glad Klepac (od 2006.), Ivana Majnarić Pleše (od 2007.), Ana Majnarić (2011.- 2012.; 2014.), zamjena i Sandra Petranović Dundović (2012.- 2013.), zamjena. Poslove ravnateljica u razdoblju od 1999. godine obavljale su Nada Glad (1.5.- 30.9.1999.), privremena ravnateljica, Darinka Živanović (1999.- 2013.) i Indira Rački Joskić (od 2014. do danas).

Program obilježavanja

Središnja svečanost obilježavanja 150 godina postojanja delničke knjižnice bit će održana u ponedjeljak 14. listopada, a počet će u 13 sati. Prigodnim riječima nazočnima će se obratiti akademik Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske, Niko Cvjetković, ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka i predsjednik Hrvatskog knjižničnog vijeća te Ljiljana Črnjar, knjižničarska savjetnica i voditeljica Županijske matične razvojne službe. Program će ukrasiti vokalna skupina DiM, a u poslijepodnevnim satima, točnije u 17. 30, u knjižnici će biti, u okviru višegodišnjeg projekta »Dodir riječi« predstavljen roman »Portret duše« Mire Gavrana.