Najviša hrvatska općina

VIDEORAZGOVOR Mrkopalj slavi 110 godina organiziranog bavljenja skijanjem – mjesto gdje se rađaju snježni šampioni

Edi Prodan

Foto Mateo Levak

Foto Mateo Levak

Upravo ovdje svoje prve skijaške korake načinila je Leona Popović, trenutno sedmoplasirana slalomašica Svjetskog kupa.



Iako možda djeluje kao utopija, Mrkopalj, najviša hrvatska općina koja ove godine slavi fantastičnu obljetnicu 110 godina organiziranog skijanja, zbog čega nosi naziv Kolijevka hrvatskog skijanja, spremno bi dočekao izgradnju skijaške dvorane. S obzirom da se ta ideja nedavno pojavila u javnosti, u Mrkoplju su je spremno dočekali i već joj namijenili idealnu lokaciju – Begovo Razdolje, najviše, jedino iznad tisuću metara nad morem, naselje u Hrvatskoj.


Tu smo ideju saznali tijekom video razgovora s Josipom Brozovićem, iskusnim političarem koji je deset godina u vrhu te jedinstvene općine, jedan mandat kao zamjenik dok mu kao načelniku teče drugi mandati, te Gorankom Tuhtan, direktoricom mrkopaljskog TIC-a, osobom koja se ponosi s dvije diplome, opatijskog FMTU-a kao i Glazbene akademije zahvaljujući čemu punih četvrt stoljeća ostvaruje  zapaženu domaću, ali i međunarodnu opernu karijeru.





S njima smo razgovarali u podnožju vjerojatno najbolje hrvatske skijaške destinacije, nadaleko poznate Čelimbaše. Danas tim poznatije jer je upravo na njoj svoje prve skijaške korake načinila Leona Popović, trenutno sedmoplasirana slalomašica Svjetskog kupa.


– Da, Leona je i ovaj tjedan ovdje trenirala kako bi maksimalno spremna otišla na Svjetsko prvenstvo. A da smo istinska općina fenomen kazuje i podatak da smo s Leonom stigli na pet olimpijaca iz našeg kraja. Konkretno Leona je iz Sungera, a upravo te kako se čini genetsko-sportske predispozicije trebale bi biti još jednim od razloga da se konačno investira u Čelimbašu, da se obnovi vučnicu u Begovom Razdolju te da se na taj način maksimalno produži sezonu i omogući što je moguće većem broju djece da u mrkopaljskoj općini nauče skijati, poručuje Brozović.


Kad ističemo Čelimbašu kao ponajbolju skijašku destinacju, činimo to zbog položaja skijaških staza duljine oko 2,5 kilometara, crvene pa čak i crne konfiguracije. Staze se nalaze u sjenovitom dijelu, kako je k tome Mrkopalj poznat po niskim temperaturama, kako i ne bi kad je smješten na visini većoj od 800 metara tako da je prošli tjedan bilježio i -15 C, kvaliteta podloge je optimalna čitavog dana. Ono što je problem – vrh staze je izložen vjetrovima tako da bi bilo idealno kad bi se uz pomoć akumulacije i jednog jedinog ski topa omogućilo umjetno zasnježivanje. Čelimbaša naime dugo ostaje kompaktnom, no kako se do njezinog vrha putuje uz pomoć “tanjurića”, zbog otpuhanog snijega nemoguće je stići do vrha.


– I ne samo “top”, Čelimbaša bi pod hitno morala dobiti i “dvosedežnicu” kako bi nam mogla biti u pogonu čitave godine. Jako je naime velik interes za odlazak na njezin vrh i u ostalim godišnjim dobima. Sve je više ljudi koji se bave najrazličitijim rekreacijama u prirodi. Mrkopalj i njegova naselja bilježe jako velik broj kuća za odmor visoke kvalitete u kojima sezona taje čitave godine. Kad bismo imali više sadržaja, a tu dakako mislim i na otvaranje hotela, Mrkopalj bi se u turističkom smislu vinuo visoko. Samo prošlog vikenda ovdje je bilo tisuću ljudi, pet stotina ih je koristilo sanjkašku traku, svi oni nakon skijanja žele otići u restorane, na neku dodatnu zabavu ili aktivnost čega kod nas nema dovoljno, pojasnila nam je Goranka Tuhtan.


Mrkopalj, kao i neke druge goranske destinacije, ima fantastične uvjete za razvoj cjelogodišnjeg turizma. Sve ono što je plod privatne inicijative lijepo napreduje, no evidentno je da do značajnijeg iskoraka nije moguće doći bez županijske, odnosno državne pomoći.


– Mrkopalj ima jako dobru ponudu i za nordijsko skijanje, no bez državne pomoći do zaokruženja ponude ne možemo sami. S druge strane, u tim davnim vremenima kad je ovdje skijanje započinjalo, a širenjem staza moglo bi se povezati još neke točke našeg kraja koji za tako nešto imaju odlične predispozicije, ovdje je živjelo više od tri tisuće stanovnika. Danas jedva da nas ima tisuću. Gorski kotar je pao na 19 tisuća stanovnika i uistinu je krajnji čas da nam se pomogne u stvaranju preduvjeta koje smo naveli. Za sve ostalo i sami smo spremni, kreativni i puni radnog elana, zaključili su Goranka i Josip.


O još mnogim zanimljivostima, predispozicijama, ali i problemima najviše hrvatske općine možete saznati u video razgovoru snimanom na -7 stupnjeva najpotentnije hrvatske skijaške destinacije: Čelimbaše.