Kriza

Većina goranskih liječnika je već u poodmakloj dobi. Što će biti za nekoliko godina?

Marinko Krmpotić

Starosna dob većine goranskih liječnika vrlo je visoka, stoga se goranskom zdravstvu jednostavno mora, sa županijske i državne razine, posvetiti posebna pažnja. Sadašnja je reakcija prespora



BROD MORAVICE – Stanje sa zdravstvom na području Gorskog kotara sve je teže i teže, a možda je najuočljivije u činjenici da je starosna dob većine goranskih liječnika, čast iznimkama, vrlo visoka. Štoviše, smatra dr. Josip Skender, jedan od tih liječnika veterana, stanje je takvo da se goranskom zdravstvu jednostavno mora, sa županijske i državne razine, posvetiti posebna pažnja.


– Vidim da su mnogi, mislim na odgovorne, toga svjesni. No, reakcija mi se čini presporom i nedostatnom. Zato sam i sam, na temelju iskustva koje brojim u desetljećima, poslao našoj Županiji prijedloge kratkoročnih i dugoročnih mjera koje bi, vjerujem, moglo pomoći u poboljšanju trenutačno nimalo zavidnog stanja koje u ponajvećoj mjeri karakterizira nedostatak mladih liječnika, kaže Skender.


Podignuti primanja


Smatra da je prvo kratkoročno rješenje bitno podizanje primanja liječnika koji rade na goranskom području, a to povećanje mora dolaziti iz proračuna županije ili države, ili i jednih i drugih. Nadalje, nužno je uvesti tzv. skupnu praksu, makar to bili i timovi koji su sada u Domu zdravlja PGŽ-a, treba osigurati palijativnu skrb za najteže pacijente, i to bar deset postelja, a dijagnostiku i terapiju treba osigurati i pri kućama pacijenata.




– Ovim mjerama uspjeli bi, uvjeren sam pokriti narednih pet-šest godina, odnosno premostiti ovo teško razdoblje kadrovske krize. No, to bi trebao biti samo početak jer već sada treba krenuti u realizaciju dugoročnih mjera pri čemu se puno veću brigu mora posvetiti školovanju medicinskog i ostalog deficitarnog kadra. To znači osigurati što kvalitetnije i više stipendije čije korištenje mora biti uvjetovano kasnijim višegodišnjim odrađivanjem liječničkog posla u sredinama koje su izdvajala sredstva za stipendije. U te dugoročne mjere išlo bi i osiguranje, kako je ja nazivam, »brdske rente« koju bi dobivao svaki zaposlenik na području Gorskog kotara i kojom bi se pokrivali povećani troškovi života ljudi koji žive u ovom brdskom (planinskom) dijelu Hrvatske, opisuje Skender.


Povoljni smještaj


Smatra da bi ta sredstva mogle, primjerice, osigurati Hrvatske šume jer one itekako vremenski već jako dugo koriste najveće bogatstvo Gorskog kotara, šume od kojih sami Gorani imaju najmanje koristi. Uz sve to moralo bi se dodatno raditi na, primjerice, povećanju standarda i razine brige o djeci, osiguranju povoljnog smještaja i općenito rastu standarda svih aspekata života jer jedino to, uz dobru plaću, može na ove naše prostore privući mlade liječnike, kao i stručnjake s bilo kog drugog područja ljudske djelatnosti.


– Jednostavno, moramo na goranskom području zadržati kvalitetno zdravstvo, kao i sve druge djelatnosti nužne za život, jer u suprotnom gubitak stanovništva bit će sve veći i sve bolniji, zaključuje dr. Josip Skender.


Podizanje standarda u najmanjoj samoupravi


Povod za razgovor s dr. Skenderom bile su i aktivnosti vezane uz uređenje ambulante u Brod Moravicama, jednoj od sredina u kojoj on radi. Zahvaljujući trudu i ulaganjima Općine Brod Moravice na radove uređenja bit će do kraja godine uložemo nešto manje od 70 tisuća eura, od kojih će 31.292 eura osigurati PGŽ iz Fonda za Gorski kotar.


Ambulanta u Brod Moravicama


Time će, govori nam Mario Šutej, načelnik Brod Moravica, standard zdravstvenih usluga u ovoj po broju stanovnika najmanjoj goranskoj lokalnoj samoupravi biti značajno podignut. Dr. Skender vrlo pozitivnim ocjenjuje činjenicu da je najmanja goranska općina odlučila veliku pažnju posvetiti iskoraku vezanom uz bolje uvjete rada uposlenih u zdravstvu, kao i korisnika njihovih usluga.