CRNI LUG – Na području Nacionalnog parka Risnjak provodi se novi EU projekt »transPlant« u sklopu kojeg se istražuje životni prostor, mikrostanišni uvjeti te realna i procijenjena rasprostranjenost planinskih vrsta biljaka dinarski rožac i Skopolijeva gušarka te vrsta suhih krških travnjaka – razgranjeni srpac. Za navedene vrste provest će se aktivne mjere zaštite – čuvanje sjemena, kartiranje staništa, uzgoj klijanaca, translokacija vrsta, odnosno uspostava aklimatizacijskih uzgajališta. Projekt je počeo 1. travnja ove godine, a završetak je predviđen 30. rujna 2026. godine.

Praćenje vrsta

Projekt se provodi u suradnji s hrvatskim dionicima, ali i inozemnim, a više o njemu rekao nam je njegov voditelj Stjepan Grevinger. Ukupni proračun projekta je 1,6 milijuna eura, a NP Risnjak od te svote primit će 96.450 eura. Vodeći partner je Prirodoslovni muzej Rijeka, a projektni partneri: ZRC SAZU, Znanstvenoraziskovalni center Slovenske znanosti in umjetnosti, Istarska županija, Univerza na Primorskem, Javna ustanova Nacionalni park Risnjak, Javni zavod park Škocijanske jame, Općina Matulji te Zavod Republike Slovenije za varstvo narave.

Kako bi se uspostavio dugoročni stacionarni sustav za praćenje stanja ugroženih vrsta dubokih ponikvi visokog krša, partneri projekta transPlant krenuli su s postavljanjem datalogera, stacionarnih mjernih sustava koji zapisuju podatke o relativnoj vlazi i temperaturi uz pomoć kojih će se moći pratiti promjene ekoloških uvjeta tijekom dana i tijekom cijele godine.
– Za prvu lokaciju za postavljanje datalogera odabrana je Viljska ponikva duboka 200 metara, koja se nalazi na području Nacionalnog parka Risnjak. Na terenskom postavljanju datalogera sudjelovali su članovi projektnih timova svih partnera. Nakon što su datalogeri instalirani u drvena kućišta kako bi se zaštitili od vremenskih uvjeta i drugih oštećenja, predstavnici projektnih partnera, predvođeni botaničarima iz Prirodoslovnog muzeja Rijeka i Univerze na Primorskem, postavili su uređaje na 11 lokacija na području Viljske ponikve, i to unutar pojedinih vegetacijskih pojaseva od vrha prema dnu ponikve, kaže Stjepan Grevinger.

Vegetacijski fenomen

Dodaje kako u ponikvama visokog krša dolazi do zanimljivog vegetacijskog fenomena. U njima se na dnu nakuplja hladan zrak te su ovdje uvjeti života hladniji i ekstremniji nego na vrhovima okolnih planina.
– Zato se vegetacijski pojasevi od ruba ponikve prema njezinu dnu izmjenjuju u redoslijedu kojim se inače javljaju od dna planine prema njezinu vrhu, uz dodatnu pojavu biljnih zajednica koje ne čine visinski pojas na planinama ovog područja. S obzirom na klimatske promjene koje nam dodnosi budućnost, želimo predvidjeti kako će se pomicati donja granica šumskih sastojina u ponikvama, odnosno, hoće li biljne vrste koje danas uspijevaju u najhladnijim dnima ponikvi, tamo moći opstati i u budućnosti, opisuje Greviner.

Predstavnici Znanstvenoistraživačkog centra Slovenske akademije znanosti i umjetnosti su uz pomoć GNSS prijemnika odredili točne lokacije postavljenih datalogera te su dronom snimili ponikvu radi izrade 3D modela reljefa visoke razlučivosti te ortofoto snimke područja. Kako bi se mogli usporediti rezultati mjerenja, datalogeri će se na jednak način postaviti i u drugim ponikvama na prekograničnom projektnom području.

Stručne radionice i ekskurzije

Planom i programom predviđene su brojne aktivnosti. Primjerice, provođenje stručnih radionica i ekskurzija za stručnu javnost, vodiče i agencije, provođenje edukativnih programa u školama/vrtićima na području Parka i u Gorskom kotaru, izrada 3D modela krškog oblika i njegova integracija u aplikaciju putovanje kroz vrijeme, provođenje istraživanja ledenjačkih naslaga, utjecaj posljednjeg ledenog doba na reljef u Parku i drugo.