Da bi izgradnja Skijaške dvorane u Mrkoplju mogla značiti prekretnicu i otvoriti mogućnosti razvoja ne samo ovog dijela Gorskog kotara, već i cijelog gorskokotarskog područja, nije uopće sporno nakon današnje prezentacije tog megaprojekta održane u Domu kulture Mrkopalj.

Ono što jest sporno, ili bolje reći nije nimalo sigurno, je može li ova hrabra ideja doživjeti nužnu financijsku i ostalu potporu s državne i ostalih razina, potporu bez koje realizacije ne može biti, potpore bez koje ova ideja ostaje samo ideja, kao i svojedobna priča o organiziranju zimske Univerzijade u Gorskom kotaru.

Uvodne riječi o ovom potencijalno iznimno velikom projektu nazočnima je uputio Josip Brozović, načelnik Općine Mrkopalj, istaknuvši kako je temeljna ideja potekla od Ante Kostelića, čuvenog hrvatskog skijaškog neimara, koji je jednom prigodom rekao kako bi u Hrvatskoj trebalo izgraditi skijašku dvoranu u kojoj bi se moglo skijati cijele godine.

– Skijaška dvorana Mrkopalj mogla bi u pozitivnom smjeru okrenuti demografska, gospodarska i turistička kretanja cijelog ovog područja jer bi donijela razvoj cjelogodišnjeg turizma te svih segmenata poduzetništva i obrtništva.

Zbog povijesti i činjenice da Mrkopalj zaista jest kolijevka hrvatskog skijanja, ulaganje u ovaj objekt bilo bi i ulaganje u identitet ljudi i tradiciju ovog kraja pa vjerujem da će nadležni to prepoznati.

Naravno, financijski je riječ o iznimno zahtjevnom projektu, ali njegova bi realizacija za Gorski kotar značila ono što Pelješki most znači za taj dio Hrvatske.

Ovo je hrabar i zahtjevan projekt, ali bez ovakvih projekata i ulaganja ove vrste doći ćemo u situaciju da za pola stoljeća ovdje više neće biti ljudi, rekao je načelnik Brozović.

Niz sadržaja

Osnove projekta izgradnje Skijaške dvorane Mrkopalj potom su pojasnili Slavko Pavić i Petra Starčević, predstavnici projektantske kuće Dalekovod projekt.

Po njihovim riječima u Europi trenutačno postoje 32 skijaške dvorane, najviše ih je u Engleskoj, čak deset, potom slijede Nizozemska (7), Njemačka (5), Belgija (4), Danska (2)…

Prednost mrkopaljske dvorane bila bi u tome što u krugu od 700 kilometara takve dvorane nema, a na tom području živi oko 15 milijuna ljudi, što znači da je broj potencijalnih korisnika vrlo velik.

– Mrkopaljska skijaška dvorana imala bi stazu dužine 1,3 km, tri četverosjedne žičare te visinsku razliku od 210 metara od podnožja (831 meter) do vrha (1041 m) čime bi prosječna strmina bila čak 37 posto, što je dovoljno za slalome FIS kategorije, a ujedno bi postala i najstrmijom dvoranom u Europi.

Bila bi smještena na jednom dijelu sadašnjeg skijališta Čelimbaša koje bi u svojim ostalim dijelovima i dalje zadržlo svoju funkciju.

Uz skijašku stazu u dvorani bi bio i niz drugih sadržaja – staza za početnike, stijena za penjanje u ledu, vučnice s tanjurom te pokretne trake za početnike, a u uvodnom dijelu zgrade bio bi također niz raznovrsnih sadržaja, dok bi na vrhu Čelimbaše bio izgrađen hotel, rekli su, između ostalog, Starčević i Pavić završivši izlaganje i onim najzanimljivijim podatkom, odnosno svotom potrebnom za ulaganja koja u cjelini iznosi 117 milijuna eura, od čega bi sama dvorana koštala 90 milijuna, a hotel 27 milijuna eura.

Podrška Županije

Da je cijena i deseterostruko manja, sama Općina Mrkopalj taj posao ne bi mogla realizirati pa je logično da se traži pomoć s, kako se to kaže, viših instanci.

Predstavnici države nazočili su prezentaciji, ali za riječ se nisu javili. Iz Primorsko-goranske županije došao je ne samo župan Zlatko Komadina, već i nekoliko pročelnika županijskih odjela bitnih za realizaciju projekata ove vrste, a nazočne je pozdravio župan Komadina istaknuvši kako je Županija pružala i pružat će potporu Gorskom kotaru.

– Zbog povijesnih činjenica vezanih uz skijanje dobro bi bilo da baš u Mrkoplju bude izgrađena Skijaška dvorana, a ono što dalje treba raditi je izrada tzv. visibility studije nakon čega će biti puno toga jasnije, rekao je Komadina, dodavši kako se i iz dolaska brojnih pročelnika županijskih odjela vidi kako Primorsko-goranska županija podupire ovaj projekt.

Pomoć Dejana Ljevnaića

Nazočne je pozdravio i Dejan Ljevnaić, Riječanin koji desetljećima radi na izgradnji skijaških centara u Srbiji, Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini, a trenutačno vodi izgradnju najvećeg indoor ski centra u kineskom velegradu Šangaju.

Ljevnaić je nizom korisnih savjeta dao doprinos ideji, a nedvojbeno je da će pomoć stručnjaka poput njega, kao i financijske potpore nadležnih institucija, ili možda nekog jakog ulagača, Mrkopaljcima itekako trebati žele li da se ovaj sadašnji san pretvori u javu.