Državi pokazati potencijale manjih i ruralnih kontinetalnih područja te uključiti državu u njihov razvoj bio je temeljni cilj danas u Fužinama u organizaciji Općine Fužine i Poslovnog dnevnika održane konferencije koja je pod nazivom »Održiva budućnost kontinentalne i ruralne Hrvatske« ponudila dvije zanimljive panel rasprave – »Budućnost kontinentalne Hrvatske – gospodarstvo, investicije, turizam, pametna sela« te »Održiva revitalizacija: demografija, radna snaga i ruralna budućnost Hrvatske«.

Ideja, kao i većina rasprava, za svaku je pohvalu, ali nakon već nekoliko u Gorskom kotaru održanih ovakvih druženja teško je ne postaviti pitanje hoće li bilo što od rečenog netko od onih koji odlučuju uvažiti. Štoviše – barem pročitati i »primiti na znanje«?!

Jer, čuti se moglo puno toga zanimljivog. Tako je, primjerice, u prvoj panel raspravi Vedran Kružić, ravnatelj županijske Javne ustanove Prigoda, naglasio da bilo kakve demografske mjere vezane uz goransko područje moraju biti krajnje ozbiljne i daleko od bilo kakve demagogije i fraziranja jer su neki dijelovi Gorskog kotara u posljenjih deset godina doživjeli teži demografski pad od niza dijelova Hrvatske svojedobno zahvaćenih ratom.

Na te su tvrdnje predstavnice državnih tijela, Iva Novak iz Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova te Ratimira Ajduk, načelnica Sektora za demografiju i migracije, odgovorile nabrajanjem svega što je država sama i uz pomoć EU fondova uložila u ova i slična ruralna područja Hrvatske, a na to su uslijedili prilično oštri odgovori »s terena« gdje se ta pomoć osjeća daleko manje od onoga što tvrde predstavnice države.

Sustav ne postoji

Tako je David Bregovac, načelnik općine Fužine, ustvrdio da usprkos tvrdnjama predstavnica ministarstava sustav razvoja ruralnih područja u osnovi uopće ne postoji.

– Sve što se radi, radi se uoči izbora i pri tom se gleda što će donijeti što više glasova, a ne ono što je zaista bitno za ravoj – rekao je Bregovac. Vedran Kružić je naglasio da, kad se povede riječ o razvoju regionalnih područja, svaka rečenica počinje ulaganjem sredstava iz EU fondova.

– Suprotno tome, u Austriji se regije razvijaju ulaganjima koja dosežu 85 posto državnih sredstava. Zašto tako ne bi bilo u Hrvatskoj? Zašto središte Hrvatskih šuma nije, primjerice, u Gorskom kotaru kad je to najšumovitiji dio Hrvatske?

Zašto Gorani nemaju mogućnost besplatnog korištenja autoceste koja prolazi njihovim područjem? Zašto HEP ne dozvoljava Općini Fužine da uz jezero Bajer i Lepenicu smjesti auto kampove?

Sve su to pitanja koja uopće ne ovise o EU sredstvima, već o volji države i njenoj spremnosti da pomogne ovakvim krajevima – rekao je Kružić.

Načenik Mrkoplja Josip Brozović istaknuo je da su u osnovi stvari vrlo jednostavne jer se pitanje demografije rješava radnim mjestima i poreznom politikom koja će uposlenima na ovom području ostavljati više no u drugim dijelovima Hrvatske, a Petar Mamula, dožupan PGŽ-a, istaknuo je da će stanje biti loše sve dok država na područja poput Gorskog kotara bude gledala ne kao na područja potencijalnog razvoja, već kao na područja poreznog iskorištavanja.

Porazne brojke

– Nažalost, opet nam se događa skup na kojem nema onih koji odlučuju o tome da plaće u Gorskom kotaru budu bruto, a ne neto, da Gorani ne plaćaju cestarinu na autocesti Zagreb – Rijeka, da Zakon o brdsko-planinskom području ne bude tek mrtvo slovo na papiru… – rekao je Mamula, a probleme manjih kontinentalnih, i ne samo kontinentalnih područja Hrvatske, najbolje je kroz brojke iskazao Matija Posavec, župan Međimurske županije.

– Od ukupnih prihoda koji se iz lokalnih samouprava slijevaju u državu čak 75 posto ostaje državi, 15 posto ide Gradu Zagrebu, a samo 10 posto svim ostalim lokalnim samoupravama.

Po toj raspodjeli Hrvatska je daleko najcentraliziranija država cijelog EU-a. Žele li se u Vladi RH iskreno boriti protiv iznimno loše demografske slike kontinentalnih ruralnih područja, onda će se to morati jako mijenjati te, uz to, raditi ono što se sada uopće ne radi – slušati ljude s terena, predstavnike lokalnih samouprava i na temelju njihova znanja i iskustva donositi odluke – rekao je Posavec.

Sudionici dvaju panela

Sudionici prvog panela bili su David Bregovac, načelnik općine Fužine, Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, Matija Posavec, župan Međimurske županije te Iva Novak iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, a u drugoj su raspravi sudjelovali Ratimira Ajduk, načelnica Sektora za demografiju i migracije, Josip Brozović, načelnik općine Mrkopalj, Bojana Petrić, načelnica općine Donji Vidovec, Marin Majnarić, vlasnik Pilane Vrata, te dr. sc. Gordana Nikolić, dekanica Veleučilišta PAR.

Gorskom kotaru nedostaje konkretan akcijski plan

Načelnik općine Fužine David Bregovac istaknuo je da se ne može govoriti o održivosti na razini države ako razvoj kontinenta stagnira, što se očituje kroz odlazak mladih koji napuštaju ruralne krajeve, mahom odlazeći u inozemstvo.

– Što se tiče goranskog kraja, koji je primarno ruralno, planinsko područje, tu nedostaje konkretan akcijski plan za Zakon o brdsko-planinskim područjima, što bi značajno pridonijelo novim razvojnim mogućnostima.

Cilj nam je da resorne institucije na nacionalnoj i županijskoj razini ozbiljnije pristupe ulaganjima, sistemskim i projektnim, što će biti dodatan poticaj investitorima i signal mladim ljudima da se odluče vratiti u svoj kraj – kazao je Bregovac.