Bez “Grginog svetog” hrvatsko sakralno slikarstvo bilo bi siromašnije, konstatirao je na predstavljanju knjige “Grgino sveto” njen autor, don Anton Šuljić, ugledni hrvatski teolog i povjesničar umjetnosti koji je nakon višegodišnjeg rada stvorio knjigu u kojoj je obradio sakralne motive slikarstva akademskog slikara Grge Marijanovića.

Promocija je, sukladno temi, održana u delničkoj crkvi sv. Ivana Krstitelja u kojoj se i nalaze dvije Marijanovićeve freske, a otvorila ju je Nives Marijanović, prof., supruga pokojnog slikara naglasivši kako Grgin sakralni opus nije još na ovaj način predstavljen javnosti.

Bitan dio stvaralaštva

– Plan je bio da se knjiga pojavi prošle godine i to povodom devedesete godišnjice rođenja Grge. U toj namjeri nismo uspjeli, ali knjiga je sada, nakon četiri godine rada tu pa zahvaljujem svima koji su dali svoj doprinos, od autora don Šuljića, izdavača delničkog Ogranka Matice Hrvatske, velečasnog Ivana Milardovića koji je omogućio promociju u delničkoj crkvi te Danijela Popovića koji je zaslužan za dizajn i izgled knjige – rekla je Nives Marijanović, prof.

U ime izdavača Ivan Podnar, tajnik MH Ogranak Delnice, izrazio je zadovoljstvo što je jedan bitan dio stvaralaštva Grge Marijanovića na ovako kvalitetan način predstavljen javnosti. Velečasni Milardović prisjetio se Grge Marijanovića i njegovog rada vezanog uz religijske motive istaknuvši kako je autorovo okretanje tim temama bilo njegovo svojevrsno buđenje u Bogu.

Olivera Baljak, nacionalna prvakinja HNK “Ivana pl. Zajca” iz Rijeke, u promociji je sudjelovala na taj način da je čitala pojedine dijelove teksta kojeg je napisao don Anton Šuljić, a sam autor napomenuo je kako je najveći dio Grginog slikarstva vezan uz sakralne motive bio nepoznat javnosti jer ga Marijanović uglavnom nije izlagao i većina tih slika bila je u domu njega i njegove supruge.

Ispravili nepravdu

– Time je ovaj čin predstavljanja tog dijela njegovog opusa značajniji i važniji. Ovom knjigom ispravili smo jednu nepravdu prema Grgi jer bi bila velika šteta da se ovaj dio njegova rada vezan uz sakralne motive detaljnije ne predstavi javnosti.

Većina njegovih sakralnih motiva stvorena je za Domovinskog rata i neposredno po završetku tog rata pod, očigledno je, vrlo snažnim emocionalnim utjecajem onoga što se događalo u Hrvatskoj tih godina.

Glavni je lik Marijanovićevih motiva Isus i njegova patnja zbog zla kojem svjedoči, a ogromna patnja koju proživljava i koju možemo uočiti pogotovo u izgledu Isusova lica na raspelu itekako, na žalost, korespondira i sa sadašnjošću, sa užasima koji se događaju u Ukrajini i takozvanoj Svetoj zemlji.

Uz dojmljive crteže i slike, Marijanović je bio iznimno kvalitetan – među najboljima u Hrvatskoj – kad je riječ o izradi drvenih raspela, pa se zaista može reći kako bi hrvatska sakralna likovna umjetnost bez Grginog doprinosa bila siromašnija – zaključio je autor knjige “Grgino sveto” Anton Šuljić.

Najznačajniji kulturni događaj kojim je popraćeno ovogodišnje obilježavanja Dana Grada i Župe Delnice oplemenili su zvukovima violine i klavira mladi umjetnici Nina Marčelja Marjanović (unuka Grge Marijanovića) te Pol Corti Martinez, izvedbama djela Dore Pejačević, J.S. Bacha i Lalo Eduarda.