SEDALCE  Divlje svinje snimljene na rotoru kod riječkog Tower centra, divlje svinje na zagrebačkom Jankomiru…

Sve su to fotovijesti koje su nedavno itekako izazvale pažnju, iako snimljene praseće obitelji nikome u tim gradskim sredinama nisu nanijele štetu. No, što se događa kad čopor ili čopori divljih svinja dođu ne u »turističku šetnju i razgledavanje«, već »nešto pojesti i prigristi«, svjedoči nam nedavni slučaj iz Kupske doline, slučaj koji je u Gorskom kotaru ove godine uobičajen u gotovo svim dijelovima ovog planinskog područja.

Većinu ograda, tvrdi Vinko Mauhar, probije jelenska divljač / Foto M. KRMPOTIĆ

U Kupsku dolinu stigli smo na poziv Vinka i Anice Mauhar iz seoca Sedalce. Sedalce je prekrasno malo mjesto smješteno nepuni kilometar od Kupe i prometnice koja uz nju vodi prema Čabru ili Delnicama. Nekoliko šumaraka i puno lijepih livada koje se lagano »penju« prema seocu od desetak kuća i isto toliko stalnih stanovnika idealan su prostor za poljoprivredu i stočarstvo, a da to domaći itekako razumiju, vidi se po brojnim vrtovima i njivama što okružuju selo. No, već na prvi pogled vidljivo je kako su svi vrtovi »debelo« ograđeni, a još poprilično zelene livade najčešće su prepune – izrovane zemlje! O čemu je riječ, govori nam Vinko Mauhar (71), koji cijeli život sa suprugom Anicom živi u ovom lijepom seocu i bavi se uzgojem domaćih životinja (patke, kokoši, ovce) i povrća. Ove je godine, kaže nam, bilo što uzgojiti bilo jako teško.

Ne znaš tko je gori!

»Ne možemo živjeti od divljih svinja! Ima ih toliko da očigledno u šumi nemaju dovoljno hrane pa nam dolaze u selo, pokušavaju ući u vrtove i ruju po livadama. Sve su nam pašnjake uništile! Oni vrtovi koji su dobro ograđeni ostali su sačuvani, ali u neke su uspjele ući i to zahvaljujući – jelenima i košutama. Naime, jelenska divljač je pametna, obilazi ogradu i traži mjesto gdje bi mogla ući pa kad nađe slabiji dio ograde, jednostavno je ili skroz sruši ili napravi mjesto da može uskočiti u vrt. Onda tu poziciju koriste i divlje svinje pa sve što je u vrtu umjesto nama, služi njima za gozbu!«, govori Vinko koji zbog svega ima velikih šteta, pogotovo kad je riječ o ovcama.

Vinko i Anica Mauhar – nemamo novca da bismo podigli ograde oko livada / Foto M. KRMPOTIĆ

»Imam dvadesetak ovaca koje sad planiram prodati pa i ovim putem pozivam sve koji žele kupiti odlično uzgojene ovce da mi se jave. Problem je u tome što ih više ne mogu pustiti na pašu jer su sve moje njive na kojima su prethodnih godina pasle, uništile svinje svojim rovanjem. Na tim sam livadama i kosio za njih, ali sad nemam što kositi. Možda bih mogao pronaći dalje od mjesta neke druge livade, ali ja i supruga već smo u godinama i to nam nije moguće«, govori Vinko, a njegova supruga Anica priča nam o šteti na onom što su uzgajali: »Krumpir smo uspjeli spasiti u potpunosti, ali tu je problem što je godina slaba pa ga ima upola manje no prošle godine. Uspjela sam zadnji dan izvaditi i svu repu, ali sve ostalo nam je ili potpuno ili u velikoj mjeri uništeno – zelje, cikla, koraba, luk, kupus, kelj, blitva, mrkva, mlada kapulica, peršin, celer, radič… Ne znaš tko je gori, svinje ili jeleni! Košute i jeleni nađu neku rupu u ogradi ili je preskoče, a svinje su nam napale baš one najbolje livade, one na kojima smo ranije sadili pa puštali zemlju da se odmori nekoliko godina. Ta im se zemlja jako sviđa i svaku našu livadu na kojoj smo nekada sadili krumpir ili nešto drugo, oni su napali i uništili«, govori Anica, a njen suprug Vinko, na pitanje kako se zaštititi, kaže:

Začarani krug

»Kvalitetna ograda, pogotovo s električnim pastirom, bila bi rješenje. Ali, moja je mirovina 2.000 kuna i ja za to novaca nemam. Drugo rješenje je pojačan odstrel, ali tu je problem što u našem Lovačkom društvu Vidra ima malo lovaca i uglavnom su to stariji ljudi. A divljih je svinja jako puno. Uz to, zakon kaže da ne smiješ pucati 200 metara od naselja, a nama su njive i livade uz samo mjesto. Zato i ne znamo što dalje i zato i namjeravamo prodati ovce«, razočarano zaključuju Vinko i Anica.

Zašto je svinja tako puno i što učiniti da bi se ljudi zaštitili, upitali smo Nenada Vančinu, predsjednika delničkog LD-a Tetrijeb, vrsnog lovca i šumarskog stručnjaka koji kaže: »Zaista bitno veći broj divljih svinja u odnosu na njihov uobičajen broj rezultat je činjenice da smo posljednju jaku zimu imali tek 2018. godine. Nakon toga uslijedile su tri vrlo blage zime tijekom kojih je u šumi bilo za divlje svinje jako puno hrane pa je njihov broj narastao. Uz to, tijekom zadnjih deset godina, najprije na Krku, a potom i u ostalim dijelovima Hrvatske, primijećeno je da ženke divljih svinja potomstvo donose – dva puta godišnje! Nekada je to bilo samo u travnju, sada se događa i u kolovozu. Sve to dovelo je do zasta bitnog porasta broja divljih svinja pa je i nama nadležno ministarstvo dozvolilo pojačani odstrel, ali i uz tu mjeru problem je trenutačno nemoguće riješiti. Za Gorane jedina dobra vijest je to da su divlje svinje vrlo prilagodljive životinje pa će uskoro, čim temperature jače padnu, krenuti prema Grobniku i Primorju te će se onda problemi preseliti prema tim područjima«, rekao je Vančina.

I u ograđenom prostoru uskoro će ponestati hrane za ovčice…/ Foto M. KRMPOTIĆ