Turistički boom u »hrvatskoj Švicarskoj« – dođite, na dvadeset smo minuta od mora, a noću se spava s pokrivačem. Naslov je to velikog članka koji je prošlog tjedna izašao u talijanskom dnevnom listu la Repubblica, a u kojem se Talijanima otkrivaju ljetne čari zelenog srca Hrvatske, odnosno Gorskog kotara.

Tri jezera, šuma, čist zrak: u hrvatskim Fužinama, dvadesetak minuta vožnje automobilom od plaža sjevernog Jadrana i silne vrućine, hrvatski turizam otvara novu stranicu, navodi la Repubblica citirajući i turista Geralda Bostwicka, američkog posjetitelja koji je u Gorski kotar došao napuniti baterije nakon nekoliko dana na moru u Splitu.

Drukčija budućnost

– Radije ostajem ovdje, kazao je za talijanski list ovaj umirovljenik iz Denvera, nabrajajući prednosti Gorskog kotara – lagani povjetarac, dobar san i niže temperature. U ovoj hrvatskoj regiji, šezdesetak kilometara jugozapadno od glavnog grada Zagreba, šume pokrivaju više od 60 posto teritorija. Toliko da je dobila nadimak »hrvatska Švicarska«.

Talijanski dnevni list navodi i da je prošle godine Gorski kotar posjetilo više od 50.000 turista. Uglavnom Nijemci, Talijani, Nizozemci i Francuzi. Kap u moru u usporedbi s 20 milijuna turista koji godišnje pohrle u Hrvatsku.

Ali dolazak turista koje je globalno zatopljenje otjeralo s obala mogao bi ponuditi novu budućnost za cijelu regiju. David Bregovac, načelnik općine Fužine, kažu, već zamišlja kampove i nove restorane uz jezera, ali uvjerava: »Naš cilj? Što manje betona.«

Zeleno srce Hrvatske svakako se može podvesti pod novi trend u turizmu »Coolcation«, odnosno odmor u destinacijama daleko od pretjerane vrućine toplotnih valova i gužvi na moru.

Uz more zelenila goranskih šuma, destinacija nudi brojne outdoor aktivnosti, poput bicikliranja, planinarenja, vožnju kajakom na Kupi, gastronomiju, nekoliko manjih, ali interaktivnih i mališanima vrlo zabavnih muzeja, brojna događanja, od onih posvećenih plodovima gorja i tradiciji, do filmskog festivala Cinehilla koji je ove godine u potpunosti iz Motovuna preselio u Gorski kotar, pa čak i mogućnost da se vide i podragaju ljame i alpaka ili doživi Winettouv Divlji zapad.

Da ne govorimo o aktivnostima vezanim uz snijeg u zimskom periodu.

Prema podacima Turističke zajednice (TZ) Gorskog kotara, ustvari oko 60 posto turističkog prometa, ovisno o godini, se odvije upravo u tri ljetna mjeseca, odnosno od lipnja do kolovoza.

Govoreći o ovogodišnjoj sezoni i općenito razvoju turizma u Gorskom kotaru, Petar Hrg, direktor TZ-a Gorski kotar, kazao je da Gorani uvijek ističu kako je Gorski kotar cjelogodošnja destinacija, i on to doista i jest.

U svako godišnje doba ima svoje specifičnosti zbog kojih je gostima zanimljiv.

– Međutim, kad se dogodi zima poput ove, koja nije bila snježna, i kada se nastavi proljeće koje je bilo izuzetno kišno do kraja svibnja, to se onda vidi i na brojkama dolazaka i noćenja. Mi smo u stoga u glavnu sezonu ušli s minusom.

Iako treba reći da smo i prošle i pretprošle godine »debelo« nadmašili turističku 2019. tako da je nama sada referentna godina 2023. Gorski kotar i ove godine ukupno gledano bilježi puno bolje turističke brojke nego te 2019., pojasnio je direktor TZ-a Gorskog kotara.

Srpanj je, međutim, ponovo bio jako dobar, na razini rekordne prošle godine, pri čemu je bilo 4 posto više stranih gostiju, a nešto manje domaćih. U srpnju je tako ostvareno oko 25.500 noćenja. U odnosu na 2019. je ovogodišnji srpanj ustvari čak 23 posto jači.

Samim time se taj predsezonski minus, s kojim je Gorski kotar ušao u sezonu, topi te je regija trenutno na minus sedam posto lanjskog prometa. Kolovoz je izvrstan, u prvih petnaest dana za 1,5 posto jači nego lani, a ukoliko Gorane do kraja godine posluži dobro vrijeme, postoji mogućnost da se ponove lanjske rekordne brojke.

Obiteljski smještaj

– Ljeto je period koji je apsolutno prepoznat od strane naših posjetitelja, ali i stranih gostiju koji prije svega vole prirodu i ona im je osnovni motiv dolaska. Vole aktivni odmor, dakle, planinarenje, biciklizam, naše rijeke i jezera, ali i gastronomiju te smještaj za koji moram reći kako mu kvaliteta drastično raste.

Danas se otvaraju visokokategorizirani objekti, dominantno kuće za odmor koje i bilježe najbolje rezultate. Gosti jednostavno u Gorskom kotaru traže kombinaciju uživanja u prirodi kroz aktivnosti kao što su planinarenje, biciklizam i slično, a u sve to naravno da se savršeno uklapa kvalitetan smještaj i kvalitetna gastronomska ponuda, dodao je Hrg.

Najveći broj ležajeva je u obiteljskom smještaju i to oko 4.500 ležajeva. S tim da je taj broj u odnosu na 2019. porastao za doista nezanemarivih 30 posto. A još važnije, kapaciteti s 4 i 5 zvjezdica su u odnosu na 2019. rasli za čak 100 posto.

Dakle broj najkvalitetnijih ležajeva je u pet godina udvostručen.

Smještaj u domaćinstvu tako je dominantan u Gorskom kotaru pa smo pitali direktora goranskog TZ-a što regiji u smislu smještaja nedostaje, veći hotel ili…

– Ne nužno jedan, zašto ne razmišljati da postoje određeni lokaliteti na području Gorskog kotara koji bi mogli podnijeti jedan veći, značajniji hotelski objekt, međutim, možemo promatrati Gorski kotar i kao jednu veću cjelinu od 1.200 četvornih kilometara površine, gdje ima apsolutno prostora za nekoliko manjih obiteljskih hotela.

Rekao bih da treba gledati kroz jednu širinu ponude. Jer Gorski kotar je velik, specifičan je i svaki njegov dio ima svoje posebnosti koje gosti prepoznaju i žele konzumirati, pojasnio je naš sugovornik.

Inače, u Gorskom kotaru nešto više od 60 posto udjela čine domaći gosti. Gorski kotar će, istaknuo je Hrg, uvijek morati njegovati tog domaćeg gosta.

– Nema cjelogodišnjeg bavljenja turizmom bez domaćeg gosta, apostrofirao je naš sugovornik navodeći da je vrlo teško očekivati da će strani gosti popuniti kapacitete izvan glavne ljetne sezone.

– Ako je to tako, a doista jest, onda svi zajedno moramo razmisliti kako se približiti domaćem gostu. Bilo cijenama, bilo kvalitetom smještaja ili nekakvim drugim elementom koji bi kod domaćeg gosta mogao odigrati glavnu ulogu prilikom odluke gdje će provesti svoje vrijeme.

Mi doista možemo s ponosom reći kako imamo prekrasnu zemlju, cijeli kontinent je predivan, obala priča svoju priču i toga treba biti svjestan te se ponašati u skladu s time. Te shvatiti da će domaći gost, kojemu je životni standard neupitno pao, itekako dobro odvagnuti kamo će otputovati i gdje potrošiti svoj novac, bio je vrlo konkretan naš sugovornik.

Turistička budućnost

Na pitanje kakva je turistička budućnost Gorskog kotara, odnosno što od motiva dolazaka nedostaje, Hrg je pojasnio da danas na 1.200 kilometara četvornih goranskog područja postoji jedan strogi rezervat, dakle Bijele i Samarske stijene, potom nacionalni park, kao i dva značajna krajobraza.

Dakle, samo ti podaci ukazuju na nevjerojatno prirodno bogatstvo regije. Osim toga, regija je blizu glavnog grada Hrvatske i kontinenta s jedne strane i morske obale s druge strane što znači sjajnu geografsku poziciju.

Međutim, Master planom razvoja turizma u Gorskom kotaru, a koji je usvojen 2019., definirano je da je za ozbiljan turistički, a time i gospodarski i demografski iskorak regije, potrebno ići u smjeru realizacije kapitalnih turističkih infrastrukturnih projekata. I to sportske ili turističke infrastrukture.

– Goranske općine i gradovi su potrošili izuzetno puno novca u pripremu projektne dokumentacije i izuzetno puno vremena i truda u rješavanje prostorno-planske dokumentacije te su svoju viziju ulaganja u sportsku i turističku infrastrukturu doveli na najvišu razinu spremnosti.

Nisam siguran da je Gorski kotar po pitanju ulaganja u javnu turističku i sportsku infrastrukturu bio spremniji nego što je sada. To je sve pripremano da bismo se kandidirali na natječaje iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Nažalost, projekti nisu prošli, ali ne znači da u budućnosti neće. A prođu li, to će biti pozitivan signal privatnom kapitalu koji ćemo tada uspjeti motivirati da se ipak krene ulagati ili u veće hotele ili manje obiteljske hotele.

To je pravi način da se i njih motivira na ulaganja, ukazao je Hrg ponovivši ono na što Gorani već godinama ukazuju – bez pomoći države, sami ne mogu.

Pomoć države za projekte i dalje izostaje

Andrej Kauzlarić iz hotela Bitoraj u Fužinama kazao je da su Europsko nogometno prvenstvo i Olimpijske igre dosta poremetili tržište do početka kolovoza. S početkom osmog mjeseca se, pak, vratio standardni ljetni turizam kao i tranzitni gosti od kojih dobar dio Gorskog kotara još uvijek živi. U pravilu se radi općenito o kraćim boravcima.

– Pokazatelji za prvu polovicu kolovoza su i više nego dobri se nadamo da ćemo barem dostići lanjsku sezonu, a što je, realno gledano, dobar rezultat obzirom na rezultate 2023.

A što se tiče razvoja turizma u Gorskom kotaru posljednjih 10-ak godina, krenulo se lijepom uzlaznom putanjom, da bi se onda jedno dvije, tri godine kaskalo, no vidi se ogroman napredak i rad koji stoje iza svega toga.

Ipak, još uvijek je to sve skupa presporo, a tome kumuju velike državne institucije koje bi nam trebale pomoći, a još uvijek tu potrebnu pomoć, definiranu i kroz studije razvoja Gorskog kotara, ne dobivamo i ne radi se na projektima koji su bili u planu, kazao je ovaj goranski turistički djelatnik.

Pojasnio je da u ovom hotelu rade većinom sa stranim gostima, omjer je oko 60:40 u korist stranih tržišta. Naime, domaći gosti više traže apartmane i kuće za odmor. Strani gosti koji borave u hotelu Bitoraj tako dolaze iz cijelog svijeta.

– Ponovo su se vratile i grupe iz Azije s kojima dosta radimo. I svakako valja istaknuti da sve više gostiju prepoznaje Gorski kotar kao destinaciju za odmor, odnosno kao mjesto gdje će biti smješteni i odakle odlaze na more na kupanje.

Shvatili su da je samo 20-25 kilometara do prve plaže. I počeli su shvaćati ono na što mi već godinama ukazujemo, a to je koliko smo, dakle, blizu moru i koliko je važno kvalitetno spavati u klimi Gorskog kotara, pod »dekicom«, ukazao je Kauzlarić.

Na pitanje je li Gorski kotar mala Švicarska, naš je sugovornik slikovit kazao da ipak treba »jesti još puno palente«. Kao i da je potrebno malo se više organizirati i ponuditi malo više sadržaja, ali po kvaliteti ponude prirodnih bogatstava i potencijalu što se može ponuditi, potencijal je ogroman.

– Trudimo se, radimo, nije lako, ali svakako nam je potrebna i jača institucionalna potpora, zaključio je Kauzlarić.