DELNICE – Predstavljanjem mogućnosti koje se u razdoblju od 2021. do 2027. godine pružaju goranskim lokalnim samoupravama u kandidaturi za EU sredstva, odnosno isticanjem kvalitetnih primjera razvoja iz sličnih planinskih područja EU-a, jučer je u Delnicama, u organizaciji županijske Regionalne razvojne agencije “Prigoda”, održan “EU dan u Gorskom kotaru”.

U Radničkom domu Delnice uz predstavnike goranskih općina i gradova i Primorsko-goranske županije našli su se i djelatnici Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU-a, poduzetnici i privrednici, delnički srednjoškolci, gosti iz susjednih slovenskih lokalnih samouprava te predstavnici u Italiji i Finskoj uspješnih razvojnih projekata vezanih uz planinska i ruralna područja.

Ravnomjerni razvoj

U ime organizatora goste je pozdravio Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije “Prigoda”, istaknuvši kako je prijetnja teških vremena i negativnih trendova očita, a dio tih opasnosti i nevolja može se spriječiti i ublažiti kvalitetnim projektima i programima. U ime domaćina nazočne je pozdravila gradonačelnica Delnica Katarina Mihelčić založivši se za promjenu nerealnog indeksa razvijenosti i svih onih kriterija koji priječe prijave goranskih općina i gradova na EU natječaje. Vojko Braut, zamjenik župana PGŽ-a, istaknuo je kako su EU novci itekako bitni jer fiskalni kapaciteti PGŽ-a s realnim proračunom od 388 milijuna kuna ne mogu pokriti sve potrebe i želje. O stanju tijekom posljednje dvije godine, ali i o budućnosti, detaljnije je govorila Spomenka Đurić, državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a, naglasivši kako je ravnomjeran regionalni razvoj jedan od četiri osnovna strateška cilja aktualne Vlade RH:

“U skladu s tim od 2019. godine pa do ove godine uloženo je iz državnog proračuna 120 milijuna kuna potpomognutim i brdsko-planinskim područjima te realizirano više od tri stotine infrastrukturnih projekata u 85 lokalnih samouprava koje ulaze u okvir brdsko-planinskih područja. Od te svote 33 milijuna kuna vezana su za devet goranskih općina i gradova, a kroz Fond za sufinanciranje EU projekata plasirano je još 15 milijuna kuna vezanih uz devet projekata. Na sve to treba dodati i 27 milijuna eura iskorištenih iz EU fondova u razdoblju 2014. – 2020. godine i to za poslove infrasrukture, energetike, prometne povezanosti…”, podsjetila je Đurić koja je najavila i što se sve sprema u narednom EU financijskom planu koji obuhvaća period 2021. – 2027. godine:

Potencijalna sredstva

“U programu konkurentnost i kohezija spremne su 5,2 milijarde eura od kojih će 3 milijarde biti vezane uz brdsko-planinska područja i to za aktivnosti vezane uz digitalizaciju, energetsku učinkovitost, prilagodbu klimatskim promjenama, zaštitu od prirodnih nepogoda, vodno-komunalnu infrastrukturu, tzv. zelenu infrastrukturu, zdravstvo, školske sportske dvorane, turističku i sportsku infrastrukturu, kulturu… Uz to tu je i 66 milijuna eura vrijedan integrirani teritorijalni program. Dakle, potencijalna sredstva iznimno su velika, a da bi se došlo do njih, trebat će jako puno truda, rada, znanja i aktivnosti”, zaključila je državna tajnica Đurić.

Kako se to radi vani, sudionicima konferencije pojasnio je Gian Angelo Bellati, direktor Klastera Venecija koji već dvadeset godina radi s malim i srednjim poduzetnicima alpskog dijela Italije. Govoreći ponajviše o gradovima Bolzano i Trento te područjima uz njih Bellati je istaknuo kako ta područja imaju poseban status kojeg je dio i fiskalna autonomija zbog koje puno više od na tim područjima zarađenog novca tamo i ostaje: “Također, bogate regije poput Lombardije izdvajaju dio svojih sredstava koja se potom ulažu u investicije i razvoj planinskih dijelova Italije. To je zaista i dovelo do razvoja pa, primjerice, u Bolzanu trenutačno rade tvrtke koje su vodeće u svjetskim razmjerima kad je riječ o proizvodnji tzv. umjetnog snijega i izgradnji žičara. Takav odnos doveo je do toga da mladi ne odlaze iz tih dijelova Italije pa se zaključak nameće sam – ako postoji ekonomski razvoj, ljudi neće odlaziti iz planinskih krajeva”, rekao je Bellati naglasivši kako se ipak i u EU okvirima ne može pretjerano biti zadovoljan ujednačenošću i kvalitetom politike prema brdsko-planinskim područjima kojih ima puno i koja bi se, po njemu, puno više trebala pomagati.

Iskustva Italije i Finske

Uslijedile su potom panel rasprave “Potencijalna ulaganja u društvenu, turističku i poslovnu infrastrukturu”, odnosno “Razvoj koncepta pametnih i održivih sela” tijekom koje su dodatno prezentirana iskustva iz Italije i Finske, ali i progovoreno o mogućnostima koje stoje pred Goranima. Ljudevit Krpan, pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima PGŽ-a, založio se za od strane države još kvalitetnije vrednovanje posebnosti devet goranskih lokalnih samouprava čije su planinske geografske specifičnosti izraženije u odnosu na još 76 lokalnih samouprava koje ulaze u brdsko-planinska područja Hrvatske: “Prema tih devet općina i gradova trebali bi ići posebni natječaji, a neki od projekata trebali bi imati višu razinu nacionalnog sufinanciranja. Korak iznad toga bio bi poseban zakon o tim područjima, odnosno fiskalna autonomija po uzoru na danas predstavljen talijanski model”, rekao je Krpan istaknuvši kako će nastojanja PGŽ-a u narednom periodu, između ostalog, biti vezana i uz to da na području Gorskog kotara ostane puno više od onoga što se zarađuje na šumama, vodama, prometnim i energetskim koridorima.

Tri milijarde eura

U programu konkurentnost i kohezija spremne su 5,2 milijarde eura od kojih će 3 milijarde biti vezane uz brdsko-planinska područja i to za aktivnosti vezane uz digitalizaciju, energetsku učinkovitost, prilagodbu klimatskim promjenama, zaštitu od prirodnih nepogoda, vodno-komunalnu infrastrukturu, tzv. zelenu infrastrukturu, zdravstvo, školske sportske dvorane, turističku i sportsku infrastrukturu, kulturu.

Projekti spremni za EU i državne novce

Da Gorani ne miruju i da se već provode aktivnosti vezane uz, primjerice, turistički razvoj, istaknuo je direktor TZ-a Gorski kotar Petar Hrg napomenuvši kako svaka goranska općina i grad ima već u visokoj fazi razvijen određeni turistički projekt spreman za kandidaturu za EU i državne novce: »U Skradu je to vidikovac Perić, Centar za posjetitelje u Vrbovskom, Alpine Coaster u Fužinama, šetnica u Staroj Sušici, biciklistička staza i sportska dvorana u Lokvama, kamping zona i kupalište Doluš na području Brod Moravica, mrkopaljska sportska skijaško-trkačka infrastruktra na Vrbovskoj poljani i Zagmajni, sadržaji adrenalinskog tipa u Čabru i Delnicama… Riječ je o odličnim projektima za koje se svi zajedno trebamo nadati kako će biti uspješni na kandidaturama za državna i EU sredstva, a ne treba ni govoriti kako bi njihovom realizacijom došlo do investicijskog cikulsa vrijednog desetke milijuna kuna, što bi pak svakako djelovalo dobro na nove potencijalne ulagače«, rekao je Petar Hrg.