Kad je za gradonačelnika došao Ivica Knežević on je, nakon traženja ekonomske opravdanosti, okrenuo leđa skijaškim skokovima u Delnicama, tvrdi Štimac
povezane vijesti
DELNICE – Bura oko nefunkcionalnih delničkih skijaških skakaonica se ne stišava. Nakon što su na činjenicu da od trenutka izgradnje 2018. godine nisu imale niti jedan jedini »radni dan« upozorili članovi Odbora za sport Grada Delnica, reagirao je i bivši delnički gradonačelnik Ivica Knežević, podsjetivši da se on argumentima struke borio protiv izgradnje tih objekata koji tri i pol godine nakon izgradnje ničemu ne služe, što je dokaz da je bio u pravu.
Nova reakcija stiže s razine PGŽ-a u čije ime se javnosti obratila Sonja Šišić, pročelnica Upravnog odjela za sport, kulturu i tehničku kulturu PGŽ-a, koja posebno ističe da je izgradnja skakaonica bila zajednički projekt Grada Delnica i Skijaškog saveza PGŽ-a, uz podršku Hrvatskog olimpijskog odbora i Međunarodnog olimpijskog odbora.
Održan sastanak
– PGŽ se, kao i u brojnim drugim slučajevima izgradnje sportske infrastrukture, uključio u projekt s financijskom podrškom. Ukupno je u izgradnju dvije manje skakaonice uloženo oko 805.000 kuna, od čega je 435.000 kuna uložio PGŽ, 225.000 kuna Grad Delnice, a Međunarodni olimpijski odbor, posredstvom Hrvatskog olimpijskog odbora, 140.000 kuna. Grad Delnice započeo je taj projekt 2006. godine, dok se Primorsko-goranska županija uključila 2007. godine. Projekt bi omogućio nastavak tradicije skijaških skokova u Delnicama koji su jedinstveni za područje Gorskog kotara i cijele države te bi se upotpunila ponuda zimskih sportova u Centru bazičnih sportskih priprema Delnice. S obzirom na to da je projekt Grada Delnica u izvornom obliku bio vrlo ambiciozan te je zahtijevao izuzetna financijska sredstva, bilo je zaključeno da se realizira kroz više faza, što je neminovno usporilo realizaciju.
U periodu od 2007. do 2018. godine riješena je projektna dokumentacija, realizirani su građevinski radovi te nabavljene plastične podloge zaletišta i doskočišta, odnosno u cijelosti su izgrađene nove male skakaonice K-8 i K-15, a nabavljena je i plastična podloga za skakaonicu K-30. Potrebno je naglasiti da nabavljene plastične podloge zaletišta/doskočišta omogućavaju cjelogodišnje korištenje skakaonica. U trenutku kad je gospodin Knežević s funkcije tadašnjega gradonačelnika ocijenio da taj projekt Grad više ne želi, 90 posto projekta bilo je već realizirano, odnosno bila je kupljena sva potrebna oprema.
Uvjereni smo da taj projekt može zaživjeti pa smo stoga prije dvadesetak dana održali u Delnicama sastanak kojem su nazočili gradonačelnica Katarina Mihelčić, tajnik Skijaškog saveza PGŽ-a Darko Štimac te predstavnici Županije. Na tom su sastanku dogovorene daljnje aktivnosti koje će voditi Ski savez PGŽ-a, na čiju je inicijativu i došlo do izgradnje tih skakaonica – rekla je Sonja Šišić, a o konkretnim zaključcima nešto više rekao nam je Darko Štimac, tajnik Ski saveza PGŽ-a, po čijem mišljenju je, želi li se da skakaonice ne budu »mrtve«, odnosno da se obnove skijaški skokovi, nužno za skakačku sekciju pri skijaškom klubu osigurati financijska sredstva.
– Mislim na novac vezan uz angažiranje trenera iz Slovenije koji će okupiti zainteresirane mlade i stručno ih voditi. Nadalje, u suradnji sa školama u Gorskom kotaru treba pronaći mlade koji vole adrenalin i koji bi željeli skakati. Postoji i kompletna oprema za skakanje za dvadeset skakača. Napokon, paralelno sa svim navedenim aktivnostima, treba pronaći dvije osobe koje bi pomagale u radu i stručno se osposobile uz angažiranog trenera – rekao je Štimac koji je na pitanje tko bi financirao taj dio daljnjeg rada na »oživljavanju« za sada bespotrebnih skakaonica, odgovorio da je novac moguće tražiti od razine Hrvatskog olimpijskog odbora, države, županije, Grada Delnica i potencijalnih sponzora. Također, Štimac podsjeća da su prije petnaestak godina, kad se rodila ideja o izgradnji skakaonica, uvjeti bili bitno drukčiji.
Atraktivni skokovi
– Koliko su skijaški skokovi atraktivni i medijski značajni za praćenje, pokazali su promotivni skijaški skokovi koji su održani 1. ožujka 2006. godine, na kojima se radnog zimskog dana poslijepodne okupilo čak 2.500 gledatelja. Bio je to pravi skakački praznik, popraćen u svim našim većim medijima i nacionalnim televizijama. Nakon toga povezali smo se sa Slovencima. Čak je i jedan mladi Slovenac počeo skakati za Hrvatsku te sudjelovao na dva svjetska juniorska prvenstva. Nažalost, zbog izostanka sponzora nije se uspjela zadržati ta razina. Započeli smo mi tada i s našim mladima s kojima smo radili dvije godine. Bilo je desetak djece (čak i dvije djevojčice) koja su se aktivnije uključila. Sve je dobro krenulo, nabavljena je kompletna skakačka oprema, a ti su mladi skakači odlazili trenirati i na plastiku u Sloveniju. Usporedo s tim, pratila nas je i pomoć HOO-a, MOK-a, Hrvatskoga skijaškog saveza, PGŽ-a i Grada Delnica, a bio je tu i OMV koji nam je bio sponzor.
Prvenstveni cilj nam je bio, s obzirom na to da u centru Delnica imamo stazu za skijaško trčanje, da zajedno sa skijašima trkačima razvijemo nordijsku kombinaciju i da se pokušamo što prije uključiti u svjetske trendove, s obzirom na to da konkurencija u nordijskoj kombinaciji nije bila toliko zahtjevna kao u skokovima i skijaškom trčanju.
To je iziskivalo za početak izgradnju manjih skakaonica i u čiju se izgradnju krenulo. No kad je započela realizacija toga, sve se razvodnilo i nije išlo onim tempom koji smo očekivali, već se iz godinu u godinu to odlagalo.
Kad je za gradonačelnika Delnica došao gospodin Knežević, on je, nakon traženja ekonomske opravdanosti, okrenuo leđa skijaškim skokovima u Delnicama. Smatram da se ne može razgovarati o ekonomskoj isplativosti ulaganja u sport, pogotovo ne u početku, kada se trebaju izgraditi minimalni uvjeti.
Zbog svega navedenog i zbog izostanka pomoći Grada Delnica, moralo se prekinuti s radom s mladima. I dalje smatram da plastične skijaške skakaonice nisu promašena investicija, već bi mogle biti svojevrsni sportski i turistički raritet na kojem se može neprekidno odvijati cjelogodišnja aktivnost, s dvije skijaške natjecateljske sezone, ljetnom i zimskom, i to na plastici, umjetnom snijegu i prirodnom snijegu.
Za relativno »male« novce može se dobiti značajna sportska i turistička atrakcija koja bi se kasnije zbog svoje atraktivnosti mogla financirati sponzorskim sredstvima – rekao je Štimac.