CRNI LUG – Hrvatska Gorska služba spašavanja Delnice prosječno godišnje na području Bijelih i Samarskih stijena ima maksimalno dvije intervencije, ponekad čak niti jednu. Ove godine, u nepuna prva dva tjedna 2021. godine, ostvarene su već te dvije »prosječno godišnje«, što je, potpuno razumljivo, bio znak za uzbunu i reakciju, kako HGSS-a Delnice, tako još i više Strogog rezervata Bijelih i Samarskih stijena kojim od pred nepune tri godine upravlja Nacionalni park Risnjak. Dina Botta, čuvarica prirode, ističe da i na ovaj način kroz medije žele javnosti poslati upozorenje s temeljnim ciljem da se spriječi eventualna tragedija koja, s obzirom na sve što se događa, uopće nije nemoguća.

Društvene mreže

– Moramo se obratiti javnosti jer je prejak uzlazni trend intervencija HGSS-a Delnice i Ogulin na tom području, ponajprije zbog neiskusnih, često i neodgovornih planinara koji u neodgovarajućim uvjetima kreću u planine. Taj rast broja ljudi koji žele boraviti u prirodi po meni je posljedica s jedne strane korone, a s druge utjecaja društvenih mreža. Zbog pandemije sve veći broj ljudi želi otići iz zatvorenih prostora i boraviti u prirodi, a pri tom se vole slikati i na društvene mreže stavljati fotografije svog boravka u prirodi. U osnovi je to pohvalno, ali stvara dojam kod onih koji koriste te mreže da je to super jednostavno i da bez problema možeš krenuti u neku planinu i tamo se slikati. Zbog takvih stavova utemeljenih na često potpunom neiskustvu, nama se sve više događa da prevelik broj ljudi u planinarenje kreće ne samo potpuno nepripremljen, već i bez ikakvog iskustva, što onda dovodi do velikih problema – govori Dina Botta, a Bruno Stipaničić, jedan od najiskusnijih hrvatskih spašavatelja, ističe nekoliko posljednjih doslovce začuđujućih primjera neopreznosti.

– Primjerice, skupina zagrebačkih planinara na Samarske stijene kreće po zimi u 13 sati! To je čak i ljeti prekasno vrijeme za polazak i logično je da ih je mrak zatekao još pri usponu! Ili primjer vozačice koju smo nedavno izvlačili s područja Matić poljane jer je mislila da, budući da je to učinila tijekom ljeta, može tom cestom do Ogulina! Kad je naišla na više od metar snijega morala je stati i naravno zvati nas. Reagirali smo u oba slučaja na vrijeme, ali se isto tako moglo dogoditi da ne stignemo pravodobno i da akcija ne bude uspješna, a u oba slučaja nije riječ o nesrećama, već o potpunom nedostatku opreza i nepoštovanju vremenskih i geografskih uvjeta – govori Stipaničić, a to dodatno pojašnjava Dina Botta.

Silvija Barbarić, Dina Botta i Bruno Stipaničić na obraćanju javnosti u Crnom Lugu / Foto M. KRMPOTIĆ

To nije šetnja!

– Slike s društvenih mreža nešto su potpuno drugo u odnosu na stvarnost. Planina na slikama može izgledati lijepo i atraktivno, ali u stvarnosti može biti – posebno zimi – izuzetno opasna. Posebno to vrijedi baš za područje Samarskih i Bijelih stijena koje su i ljeti za planinare vrlo zahtjevne, a zimi je stanje desetak puta opasnije. Dakle, to ni ljeti nije šetnja, a kamoli zimi. Ljudi to ne znaju i kreću, primjerice, u tenisicama, bez vode, lagano obučeni i potpuno nepripremljeni da bi se onda našli na sto čuda jer nisu spremni na uvjete, a da stvar bude gora, na tim lokacijama najčešće uopće nema signala za mobitel! Zato molimo sve koji vole planine, posebno Bijele i Samarske stijene, da se strpe. Bijele i Samarske stijene gore su već tisućama godina i tamo će biti i dalje pa pričekajte nekoliko mjeseci, ako treba i godinu, te krenite prema njima kad uvjeti budu povoljni – govori Dina Botta.